Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Obnova salasa Balazevic-1Kada se govori o donatorskim praksama u zajednici bunjevačkih Hrvata, moramo se prisjetiti dviju velikih donacija tavankutskom HKPD-u „Matija Gubec“. Ovoj je udruzi koncem 2011. Tavankućanin i nekadašnji predsjednik udruge Branko Horvat darovao nekretninu, koja je od tada službeno sjedište udruge. Nedugo nakon ove donacije, početkom 2012. godine, društvu je oporukom svoju nekretninu u Tavankutu ostavila Jasna Balažević.

Riječ je o stambenom objektu izgrađenom 1909. godine, koji je donatorica naslijedila od svojih roditelja Željka i Mace Balažević. No, donatorica je oporukom odredila i smjernice o načinu obnove objekta i njegovoj budućoj uporabi. Ladislav Suknović, predsjednik HKPD „Matija Gubec“, pojasnio je proces doniranja: Pokojna Jasna Balažević cijelog je života bila privržena HKPD-u „Matija Gubec“ iz Tavankuta, napose iz razloga što su njezini roditelji skupa s nekolicinom drugih Tavankućana inicirali osnutak društva 1946. godine, pa je i njezina posve razumljiva želja bila da se navedena imovina koja se nalazi u Tavankutu u cijelosti preda u vlasništvo društva. Objekt je sagrađen 1909., godinu dana prije mjesne crkve i predstavlja „gazdački salaš“ ukupne površine 130 m2 s pomoćnim objektima. Prema oporuci, društvo je dužno isti čuvati na način kako je uređen i opremljen. Imajući u vidu iskustvo u dosadašnjem bavljenju seoskim turizmom i međusobnim prožimanjem s kulturnom baštinom, planovi „Matije Gupca“ su otišli još i dalje – u planu je pretvoriti kuću i dvorište u etno salaš s početka XX. stoljeća, a na zemlju jednim dijelom saditi autohtone poljoprivredne vrste.

Koncem 2013. godine uslijedila je znakovita financijska potpora Grada Zagreba i gradonačelnika Milana Bandića, koji je prepoznao razvojni potencijal ovog projekta. Članovi društva su neumorno pisali i tragali za ljudima i poduzećima koji su voljni pripomoći, tako je „Potisje Kanjiža“ iz Kanjiže, zahvaljujući zalaganjem Josipa Šinkovića, doniralo kompletan biber crijep za pokrivanje salaša, potom „Masterplast“ donira izolacijski materijal, „Velux“ krovne prozore, te brojni drugi pojedinci, članovi društva i ljudi dobre volje koji su se uključili u ovaj projekt i na razne načine pridonijeli kvalitetnijem i temeljitijem adaptiranju navedenog objekta, dvorišnog dijela i poljoprivrednog dobra, koje je počelo u proljeće 2014. godine.

Priznanje
Etno salaš Balažević je 2012. godine na sajmu turizma u Beogradu dobio priznanje za donatorstvo u turizmu, kao primjer dobre prakse.

Radi stručnoga nadzora procesa obnove društvo je imenovalo Nadzorni odbor, koji čine Mira Tumbas, građevinska inženjerka, te Branko Horvat, član IO društva. „Salaš Balažević je veoma interesantan objekt, jer su mu dimenzije zavidne za salaš iz razdoblja kada je sagrađen. Prvotno smo ustanovili stanje objekta, pročelje je pripremljeno za novu obradu. Krovna je konstrukcija djelomice zamijenjena i popravljena, ona koja je mogla ostati. Pretpostavljali smo kako su tijekom godina života na salašu bile poduzete i određene građevinske izmjene, što se nakon uklanjanja pročeljne obrade – žbuke i vapna – i potvrdilo. Kako bi se sačuvao izgled salaša prepravci će biti uklonjeni. Fasada i stolarija su propale tijekom postojanja više od 100 godina, te slijedi i izmjena stolarije koja mora biti rađena po uzoru na izvornu. Objekt nema odgovarajuću električnu instalaciju, tako da se i ovo mora u potpunosti prilagoditi suvremenim potrebama. Što se tiče unutarnjeg izgleda, ovdje nisu rađene nikakve promjene“, kazala je Mira Tumbas.

Da jutrom obitelj ozari sunce
O salašima, biserima naših polja, trebali bismo znati kako su građeni na posebnim mjestima,da jutrom obitelj ozari sunce, da ga čuva od jakih sjevernih vjetrova – leđa su mu okrenuta sjeveru, ispred praga pogled se prostire u daljinu, na njive koje ga okružuju, kazala je Mira Tumbas.

„Etno salaš Balažević obnavlja se po uzoru na sve ono što smo doživjeli, zapamtili, naslijedili i naučili, obnavlja se po uzoru na onaj ‘salaš’ koji je građen prema usvojenom arhitektonskom modelu, a koji je opet u službi životnih potreba svojih stanovnika. Ovakve polazne osnove jesu okosnica obnove salaša“, ističe Branko Horvat.

Obnova salasa Balazevic-2On napominje kako je važno zadržati autentičan, izvorni i tradicijski izgled salaša. „Pojam salaša treba promatrati kao sveobuhvatnu infrastrukturu, funkcionalnu za život i obitavanje cijele obitelji. U tom smislu treba poći od zgrade za stanovanje (kuća-salaš), košare (štale), čardaka sa svinjakom ispod, kokošinjca, ambara, čardaka, litnje kujne, vanjske parasničke peći, kopanog bunara s alovom za josag i svom infrastrukturom koja je bila na salašu. To je salaš u pravom smislu riječi, gdje se rađalo, živjelo, veselilo, molilo i umiralo“, istaknuo je Branko Horvat.

A Tavankućani za budućnost imaju velike planove. Na salašu će se moći prespavati, kušati tradicionalna jela bunjevačkih Hrvata, ali i oživjeti brojni običaji vezani za život Bunjevaca. Kraljice, Dužijanca, Priskakanje vatre i ostali običaji pojavit će se na popisu turističke ponude Tavankuta. Već se ove godine očekuju brojni posjetitelji i sudionici Svjetskog kongresa slamarske umjetnosti, koji biti održan na ovoj lokaciji tijekom srpnja. Očekuje se kako će objekt za uporabu biti spreman za tri mjeseca.

Tekst i fotografije: Ivica Dulić