Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Zemunske udruge2014-1Zemun se ubraja u najstarije gradove Srijema. Vrlo pogodan geografski položaj i prirodni uvjeti između dviju rijeka privukli su ljude da u tom dijelu Srijema osnuju naselje, čiji se kontinuitet može pratiti od neolita do danas. Različite zajednice živjele su u tom dijelu Srijema i razvijale svoju kulturu, među kojima su i Hrvati. Brojni Hrvati su u povijesti Zemuna zauzeli istaknuta mjesta među političarima, gospodarstvenicima, trgovcima, graditeljima te u vjerskom, sportskom, a naročito u kulturnom životu.

Odlaskom Turaka 1717. godine u Zemunu i Srijemu počelo je novo stoljeće. Obnovljena Srijemska županija sa sjedištem u Vukovaru potpala je pod vlast Hrvatskog sabora i bana. Dio Srijema, s Petrovaradinom, Zemunom i Mitrovicom, ušao je u sastav Vojne krajine kao Petrovaradinsko vojno okružje. Nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868. godine i ukidanja Vojne krajine, Srijem je 1888. godine potpuno pripojen Hrvatskoj, tako da je od Zemuna preko Mitrovice i Vinkovaca povezan sa Zagrebom. Godine 1945. Skupština Narodnooslobodilačkog odbora donijela je odluku o izdvajanju Zemuna iz sastava Vojvodine i pripajanju Beogradu. Više od 80 godina ne prestaje iseljavanje Hrvata iz Zemuna. Zemun je 1921. godine imao oko 200.000 stanovnika, od tog broja 70 posto činili su Hrvati, dok ih danas prema posljednjem popisu ima oko 2.000, ili oko 1,27 posto.

Knjižnica i čitaonica „Ilija Okrugić“

Zemunske udruge2014-4U povijesti je Zemun imao četiri hrvatska nogometna kluba: HŠK Građanski, HŠK Zemun, HŠK Dunav i HŠK Hajduk, kao i mnoga kulturno-umjetnička društva s hrvatskim predznakom, Hrvatsku štedionicu i čitaonicu te Hrvatski sokol. Među mnogobrojnim Hrvatima čija djela i danas krase Zemun su: Franja Jenč, Josip Kraus, Franja i Stjepan Katinčić, Adam Filipović i mnogi drugi. Mnoge značajne građevine u Zemunu gradili su upravo Hrvati. Godine 2003. registrirana je Zajednica Hrvata Zemuna. Knjižnica i čitaonica „Ilija Okrugić“ obnovljena je uz pomoć članstva, Vlade Republike Hrvatske i župnika te svečano puštena u rad lipnja 2004. godine.

Pokraj knjižnice i čitaonice, u okviru udruge „Ilija Okrugić“, formiran je i mješoviti zbor „Odjek“, koji je nastavio tradiciju istoimenog pjevačkog zbora koji je djelovao sve do Drugog svjetskog rata. Udruga ima oko 80 članova i djeluje, kako ističe predsjednik te udruge, zahvaljujući župi koja im je ustupila prostorije za rad i Veleposlanstvu Republike Hrvatske. Kako ističe predsjednik udruge Zvonimir Rajković, osnovni problem zbora je opadanje članstva iz godine u godinu i nezainteresiranost mladih. Također, osim od Veleposlanstva Republike Hrvatske, ova udruga ne dobiva financijsku pomoć od Republike Srbije, pa čak niti od same lokalne samouprave u Zemunu.

Zemunske udruge2014-3„Udruge u ostalim mjestima Srijema imaju razumijevanja od strane lokalnih uprava, a mi ovdje niti smo u Srbiji, niti u Srijemu, i ne dobivamo niti dinara iz općinskog proračuna. Ovdje je bilo najviše političkog komešanja, tako da mi kao manjinska udruga slabo možemo očekivati pomoć. Jedanput smo samo dobili sredstva od Ministarstva kulture za tiskanje knjige o Iliji Okrugiću. Da nemamo potporu župe, koja nam je ustupila prostorije uz minimalnu naplatu zakupa, kao i podršku Veleposlanstva Republike Hrvatske, mogli bismo zaključati vrata“, ističe Zvonimir Rajković, predsjednik udruge.

I pokraj toga, Predsjedništvo i članovi udruge ulažu trud za njezin opstanak. Jednom mjesečno organiziraju književne večeri posvećene hrvatskim piscima, a u knjižnici posjeduju 2.650 katalogiziranih književnih djela. Iako teritorijalno pripadaju Srijemu, na natječaje u AP Vojvodini nemaju pravo sudjelovati jer administrativno ne pripadaju Vojvodini. Veliki broj književnih djela, pokraj donacija, uspiju kupiti na sajmovima knjiga od sredstava prikupljenih od članarine. Međutim, ono što u ovoj udruzi navode kao problem, jest članstvo mladih ljudi. „Nešto stariji sugrađani od 35 do 40 godina imaju svoje obitelji i svoje obveze, a grad pruža velike mogućnosti izbora. Nažalost, ovdje mladi jako malo znaju o hrvatskoj kulturi i književnosti. U knjigama koje oni danas čitaju malo su zastupljeni hrvatski pisci i pjesnici i zato smo mi našu knjižnicu opskrbili najznačajnijim hrvatskim djelima“, navodi Rajković. Prošle godine čitaonica je dobila donaciju od 101 književnog djela od Sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a do sada je čitaonica tiskala tri knjige koje su ostavština Ilije Okrugića: „Crkvene popevke“, „Svjetovne popevke“ i „Lirske popjevke2.

„Hrvatska mladež Zemun“ Pod istim krovom zajednički djeluje od 2007. godine i „Hrvatska mladež – Zemun“. Od sredstava koje su tada dobili od Veleposlanstva Republike Hrvatske napravili su od stare garaže prostorije za rad udruge u sklopu koje djeluje glazbena, nogometna i glumačka sekcija. Imaju oko 60 članova, od kojih je 30 aktivnih. Od glazbala posjeduju jedino klavijaturu i uglavnom donose svoje instrumente. Do sada su imali više značajnih nastupa na manifestaciji „Srijemci Srijemu“, a u Zemunu svake godine nastupaju prigodom obilježavanja Dana državnosti.

Zemunske udruge2014-2„Okupljamo se svakoga petka i tada pričamo, družimo se te vježbamo. Međutim, problem je privući mladež, jer svi očekuju neki interes i to je uglavnom pomoć pri dobivanju hrvatskih dokumenata. Glumačka sekcija se uglavnom predstavlja skečevima koje pripremamo prema djelima hrvatskih književnika, dok nam je najbrojnija nogometna sekcija. Od 2008. godine sudjelujemo na svim turnirima koje organiziraju hrvatske udruge iz Srijema, a na dan osnutka naše udruge svake godine u 11. mjesecu dolaze nam u goste sve udruge iz Srijema“, kaže Miroslav Lečer, predsjednik udruge „Hrvatska mladež – Zemun“.

I rad ove udruge pomaže Veleposlanstvo Republike Hrvatske i HNV, dok na natječajima AP Vojvodine nemaju pravo sudjelovanja. Iako financijske probleme nekako prevladavaju, unutar udruge zabrinuti su zbog mladih kojih je sve manje.

„Najveći problem je što se ovdje mladi plaše pristupiti udruzi. Malo se zna o nama, nemamo svoje internetske stranice, a ljudi za nas saznaju samo preko novinskih članaka. Kada sam 2008. godine u našim prostorijama prikupljao potpise za elektore, shvatio sam da je ipak manji strah nego što je prije bio. Smatram da nam vrijeme ide na korist, jer se dosta toga promijenilo i vjerujem da ćemo vremenom postati jači. Tradicija hrvatskih udruga u Zemunu se ugasila 1948. godine i potrebno je vrijeme da ponovno oživi“, kaže Miroslav Lečer.

I kako ističu na kraju razgovora, članovi udruge ne gube nadu da će i poslije njih netko doći i nastaviti njihov rad na učvršćenju nacionalnog identiteta i kulturne baštine Hrvata s tih prostora. Želja članova ovih udruga u Zemunu je ostvarenje ovih nada i buđenje želje mladeži za njegovanjem tradicije i običaja hrvatske nacionalne zajednice kojoj pripadaju i koja im preko ove dvije udruge pruža adekvatne uvjete za to.

Tekst i fotografije: Suzana Darabašić
Objavljeno u tjedniku „Hrvatska riječ“,
br. 581 od 23. svibnja 2014.