Ispis
Kategorija: Vijesti iz zajednice
Hitovi: 1628

Okr stol Urbani Sokci 10-2015-2Jubilarni, 10. međunarodni okrugli stol Urbani Šokci 10 u organizaciji Šokačke grane iz Osijeka i udruge Urbani Šokci iz Sombora ove je godine posvećen vodi. Održan je od 14. do 16. svibnja 2015. godine. Skup je započeo u prostorijama Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek otvorenjem izložbe Poplavljena Cvelferija, a nastavljen je izlaganjima, da bi sljedećeg dana nastavio s radom u Somboru, u prostoru Gradske biblioteke Karlo Bijelicki, a uspješno priveden kraju trećega dana u Cvelferiji, u Drenovcima, naslonjen na tradicionalne Pjesničke susrete, na kojima je najviše priznanje Susreta Visoka žuta žita, ponio hrvatski književnik iz Vojvodine, Petko Vojnić Purčar.

 

Otvarajući manifestaciju u Osijeku, Vera Erl, počasna predsjednica Šokačke grane i voditeljica projekta Urbani Šokci istaknula je kako tema ovogodišnjeg okruglog stola nije slučajna, jer Sava nas je natjerala da o tome glasno i jasno progovorimo, da se trgnemo i shvatimo da je posljednji čas da nešto uradimo na zaštiti tog šokačkog identiteta, ne samo u duhovnom već i materijalnom pogledu, jer smo svjedoci da je samo u sat, dva u potpunosti uništeno dva, tri sela, a puno je štete naneseno i ostalima u Cvelferiji.

Okr stol Urbani Sokci 10-2015-4„Tek deseti dio svega toga je spašen, otet od savskoga mulja, što je upotrebljivo ili će se moći obnoviti, ali ono što će trajno nestati, nesumnjivo će promijeniti tu Cvelferiju, to povijesno stanište Šokaca i to više nikada neće biti ona sela upamćena po kućama i velikim kućnim zadrugama, po dukatima i velikim novcima, po kirbajima i velikim zabavama, velika žitnica i nepregledna hrastova šuma. Danas ta sela tužno izgledaju, žitelji ih napuštaju i sele se i doista je zadnji trenutak da se nešto učini.“

Erl je također rekla kako je ovo značajan jubilej Grane pa okrugli stol ide u tri dana, uvijek je bio vezivan i za druge institucije i velike manifestacije i ove je godine okrenut GISKO-u i Pjesničkim susretima u Drenovcima. Upravo je tamo trećega dana pokrenut još jedan značajan projekt vezan za Cvelferiju, ali s međunarodnim karakterom, okrenut čitavom panonskom prostoru, a autori su profesori s Filozofskog fakulteta u Osijeku, pod nazivom Cvelferica, pismo vode, pismo panonizma.

Prof. Ružica Pšihistal, moderatorica okruglog stola rekla je kako ga ove godine prati jedna lijepa obljetnica, ali isto tako i jedan tragičan događaj, voda utkana u pamćenje Šokaca i Bunjevaca, koja je sinonim života, zdravlja, čistoće, hrane i svakodnevice, koja isto tako može biti i destruktivna. Posjetitelji su uživali u izlaganjima prof. Zvonka Tadijana iz Sonte o destruktivnoj vodi Dunava, mr. Ljubice Gligorević, etnologinje iz Vinkovaca prožet riječju i slikom, jer je kao muzejska djelatnica danima obilazila sva sela Cvelferije, Katarine Dimšić, studentice iz Zagreba koja je u koautorstvu s prof. Pšihistal govorila o vjerovanjima u nadnaravna bića i mr. Miroslave Hadžihusejnović iz Zagreba o pučkim nabožnim pjesmama Slavonije i Srijema. Zanimljivo izlaganje imala je i Milica Klaić Taradžija iz Pečuha o vodi u narodnom stvaralaštvu i obredima nekih hrvatskih skupina u Mađarskoj, a sudionica svih dosadašnjih okruglih stolova, Marija Šeremešić iz Sombora, ujedno i predsjednica udruge Urbani Šokci, govorila je o vodi u običajima i vjerovanjima Bunjevaca i Šokaca u Podunavlju. Iskoristila je prigodu i zahvalila Ministarstvu kulture i Pokrajinskom tajništvu za kulturu, Gradskoj knjižnici Karlo Bijelicki i Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Okr stol Urbani Sokci 10-2015-1U dijelu Međunarodnog okruglog stola koji je održan u Somboru govorilo se o tome kako se iz poplavljenog područja Cvelferije spašavala tradicijska baština, kako je o prošlogodišnjim poplavama izvještavao Glas Slavonije, o obnovi Gunje poslije poplave, značaju vode za poljoprivredu, o pamćenju vode na lijevoj obali Dunava, ali i o vodi u bunjevačkim narodnim pjesmama.

„U kutu lijeve obale Dunava poplave su bile česte pa ta naselja zbog toga i nisu građena na obali rijeke. Jedna od najvećih poplava na ovom području bila je 1770. godine“, iznio je između ostalog Zovimir Pelajić tijekom svog izlaganja čija je tema bila Šokačko pamćenje vode u kutu lijeve obale Dunava. „Ovaj kraj izbjegao je prošlogodišnje poplave, ali mjesta u Cvelferiji nisu, ali na sreću brojni predmeti tradicijske kulture ipak su sačuvani zahvaljujući muzeološkim djelatnicima. Zavičajni muzej Stjepana Grubera iz Županje organizirao je spašavanje baštine na područjima koja su bila ugrožena poplavama. U okviru akcije sakupljeno je više od 3.000 predmeta iz tradicijske i suvremene kulture“, kazala je etnologinja iz Osijeka Martina Mišetić. Jedan drugačiji pogled na vodu i njen značaj dao je dr. sc. Marko Josipović iz Osijeka koji je govorio o značaju vode u poljoprivrednoj proizvodnji. „U Hrvatskoj je 15 posto teritorija ugroženo poplavama. S obzirom na to da poljoprivreda štete trpi kako od poplava tako i od suše Hrvatska ima plan za navodnjavanje novih 70.000 hektara do 2020. godine“, kazao je Josipović.

Gunja je mjesto koje je prije godinu dana pogodila strašna poplava, no vrlo brzo mještanima Gunje mnogi su pritekli u pomoć, a upravo o tome govorio je novinar iz Osijeka Slavko Žebić u svom radu Gunja ide dalje. „Lions klub u suradnji graditeljem instrumenata Marinkom Žeravicom poklonio je Gunji i ostalim školama u Cvelferiji nove instrumente. U akciji Vratimo knjige knjižnicama u Gunji prikupljeno je 1.200 knjiga, a HNS je obećao izgraditi novi stadion za NK Jadran, kazao je Žebić. A kako su o poplavama izvještavali mediji, konkretno Glas Slavonije čulo se od dr. sc. Marije Šafar Erl iz Osijeka. „Prateći pisanje vidjeli smo da je aktualnost ove teme opadala kako je opadao interes čitatelja za to. Najviše članaka se odnosilo na obnovu kuća, donacije i zbrinjavanje stanovništva“, kazala je Šafer Erl. I na koncu, barem kada je riječ o temama koje su izlagane u Somboru, jedan posve drugačiji rad – Tematiziranje vode u bunjevačkim narodnim pjesmama Katarine Čeliković iz Subotice. „Naši Bunjevci su o vodi pjevali poput svih drugih naroda – u smislu straha od vode. Voda je bila nešto što je služilo za piće, za umivanje – divojke su se umivale. Nažalost, voda je bila i simbol smrti, bilo da se netko želio utopiti ili da su ga bacili u vodu. Moram podsjetiti da je narodna poezija stvar kolektiviteta i da je narod koji ju je stvarao prenio svoje biće pa se u narodnoj poeziji nalazi prapostojbina Bunjevaca poput grada Senja, Glamoča u Bosni. Rijeke koje se spominju su Sava i Dunav, ali vode su često neimenovane i značile su udaljenost poput stiha ja sam došo priko mora. To je dokaz opstojnosti od nekoliko stoljeća bunjevačke narodne poezije koja je dakako pisana na ikavici, najstarijem dijalektu hrvatskoga jezika“, kazala je Čeliković koja je bila i u ulozi voditeljice okruglog stola u Somboru.

Okr stol Urbani Sokci 10-2015-5Visoka žuta žita za Petka Vojnića Purčara
Tijekom manifestacije Pjesnički susreti koja je održana 16. svibnja 2015. godine u Drenovcima, najviše priznanje Susreta Visoka žuta žita dobio je hrvatski književnik iz Vojvodine, Petko Vojnić Purčar. On je dobitnik povelje za sveukupni književni opus i trajni doprinos hrvatskoj književnosti. Kako se navodi u obrazloženju, nagrada mu je dodijeljena kao „autoru profinjene i uzbudljive panonske osjetljivosti“. „Naše nagrađenike za sveukupni prinos hrvatskoj književnosti i kulturi, naše laureate u najsvečanijoj kategoriji, biramo tako da svake druge godine nominiramo autora koji je baš takve kulturalne dimenzije: pjesnik panonski i svjetski istovremeno! A to je, panonski i svjetski, neupitno naš zlatni laureat ove, 2015. godine, pjesnik Petko Vojnić Purčar, autor koji većinu svojih – bilo proznih bilo lirskih priča – smješta između panonske crnice i morske pjene, te između dalekih svjetskih putovanja i dubokih panonskih oranja“, navodi se u obrazloženju nagrade koje uime Povjerenstva Pjesničkih susreta Drenovci 2015. potpisuje Goran Rem.
Okr stol Urbani Sokci 10-2015-6Zahvalivši na nagradi, Petko Vojnić Purčar se prisjetio svojih književnih početaka. „Počeo sam pisati dosta rano – u petnaestoj godini života. Nitko me nije nagovarao. Prisiljavao. Poticao. To je bio roman o dječacima koji su htjeli biciklima se provozati od jednog jezera, Palića, prema drugim jezerima kod Plitvica. Poezijom sam, kako se ironično kaže, mrčio bijeli papir u isto vrijeme. Za jedan dramski tekst dobih nagradu beogradskog lista
Mladost već u 21. godini života. To bijaše jedna vrsta Nobelove nagrade za mlade pisce s ovijeh prostora – od Ljubljane, Zagreba, do Beograda, Skoplja, Sarajeva i drugih većih gradova s što bijah svjestan kako je to samo pohvala mojoj, da tako kažem, ludosti što sam odlazio u kazalište od svoje pete godine. I film i kazalište bijahu moje strasne ljubavi, ali sam se u literaturi osjećao, možemo reći – ćutio – sigurnije“, kazao je Vojnić Purčar.
Pjesnički susreti u Drenovcima su manifestacija na kojoj nastupaju renomirani pjesnici, članovi Društva hrvatskih književnika iz Hrvatske i susjednih zemalja, ali za sudionike ima i mlade neafirmirane autore iz Slavonije. Održava se od 1986. godine. Priznanje
Visoka žuta žita dosad su, među ostalim, dobili i Miroslav Slavko Mađer (1989.) te Jasna Melvinger (2006.).

Treći dan Međunarodnog okruglog stola održan je 16. svibnja, u Drenovcima u sklopu manifestacije 26. Drenovački susret pjesnika. „Ove godine Međunarodni okrugli stol održavamo i u Drenovcima, jer su Drenovci mjesto gdje je prije godinu dana zaustavljen prodor Save“, kazao je predsjednik Šokačke grane dr. sc. Marko Josipović. Međunarodno okrugli stol počeo je otvorenjem izložbe Tradicijsko graditeljstvo Cvelferije, a radovi koji su izlagani u nastavku bili su, kao i prethodna dva dana, u znaku vode. Tomislav Žigmanov, književnik iz Subotice govorio je na temu Hidronimi u Leksikonu Podunavskih Hrvata, književnik iz Đakova Mirko Ćurić Josip Juraj Strossmayer i voda. Poplave u Cvelferiji dešavale su se i prethodnih stoljeća, a to je bila je tema o kojoj je govorio Ivan Ćosić Bukvin, publicist iz Vrbanje. Profesor Tomislav Lunka iz Soljana i mr. sc. Vera Erl iz Osijeka pripremili su rad Tradicijske kuće Cvelferije, a dr. sc. Vlasta Markasović iz Vinkovaca Motivi Save u rukopisnoj zbirci „Josipovo polje Vanje Radauša“, dok je o vodi i šumi u djelima Ive Balentovića govorio književnik iz Đakova Adam Rajzl. Tema rada Zvonimira Stjepanovića iz Županje bila je Savske poplave vode i hrast i na koncu motivi rijeke i vode u šokačkoj književnosti Kad urodi vinograd na Dravi tema je koju je odabrala dr. sc. Tatjana Ileš iz Osijeka.

Radovi s ovogodišnjeg međunarodnog okruglog stola Urbani Šokci 10, bit će, kao što je to bio slučaj i do sada, tiskani u Zborniku radova.

Tekst: Hrvatska riječ (S. Žebić, Z. Vasiljević, D. B. P.)
Fotografije: Grad Osijek, Glas Slavonije, Hrvatska riječ

Preuzeto sa internet stranica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata
Wednesday 23rd of October 2019 03:05:24 PM