Pozovite » (+381) (0)24 535-533

DBV2015 2 mNajveća književna, a ujedno i jedna od najvećih kulturnih manifestacija Hrvata u Vojvodini – Dani Balinta Vujkova – održana je po 14. puta u Subotici, od 22. do 24. listopada 2015. godine. Sa svojim sada već prepoznatljivim, bogatim i raznovrsnim programom, namijenjenim gotovo svim uzrastima, bio je ovo svojevrsni, trodnevni praznik knjige u vojvođanskih Hrvata. Manifestacija je počela programom Narodna književnost u školi, namijenjenim najmlađima, koji je održan u HKC-u Bunjevačko kolo, 22. listopada, okupivši blizu 500 gledatelja.

DBV2015 7 mNarodna književnost u školi

Po mnogo čemu ovogodišnji je program za djecu bio drugačiji od prethodnih godina, opća je ocjena nazočne djece koja su došla iz svih krajeva Vojvodine - Subotice, Tavankuta, Male Bosne, Đurđina, Žednika, Vajske, Plavne, Sonte, Bezdana i Berega, a koja pohađaju vrtić ili nastavu na hrvatskom jeziku ili predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture.

Po prvi puta većina djece je slušala i gledala operu, i to ne bilo kakvu operu, već prvu operu napisanu za djecu – Šumska kraljica, koju je napisao Franjo Štefanović, rodom Petrovaradinac. Ovo je njegovo vjerojatno najznačajnije djelo. Pisao je on više od stotinu skladbi namijenjenih zborovima – mise, solo i crkvene popijevke, napjeve dječjih pjesmica iz čitanki za osnovnu školu. Međutim, veći dio tih djela je, smatrajući ih nevrijednima, kasnije sam uništio. Srećom, nije to učinio s operom za djecu Šumska kraljica, jer bismo bili uskraćeni za veliki užitak.

DBV2015 9 mNa prekrasnom podiju u velikoj dvorani HKC Bunjevačko kolo izmjenjivalo se tridesetak djece u ulogama Ružice, Dinka, Šumske vile, Slijepog patuljka, zbora patuljaka i zbora vila. Pola sata smo pratili njihovu priču kroz pjesmu i ples. Bili su to članovi dječjeg zbora Bajićevi slavuji niže Muzičke škole Isidor Bajić u Novom Sadu, u suradnji s HKPD Jelačić iz Petrovaradina koji su izradili kostime i scenografiju.

DBV2015 8 mI ove su godine nakon Dana Balinta Vujkova naše knjižnice bogatije za novu knjigu. To je slikovnica Lisica i kokoš, koja sadrži šest do sada neobjavljenih basni iz rukopisne zaostavštine Balinta Vujkova koja se čuva u Gradskoj knjižnici Subotica. Ilustrirala ih je slikarica Ružica Miković-Žigmanov. Ona je skupa s Bernadicom Ivanković, predsjednicom Hrvatske čitaonice koja je tiskala knjigu, organizirala interesantnu nagradnu igru gdje je desetero dobrovoljaca nagrađeno knjigom i još nekim darom s motivima iz knjige (šalica, privjesak, magnet za hladnjak...). Na koncu su i sve školske i vrtićke knjižnice darovane paketom novih knjiga.

DBV2015 17 mNagrada za životno djelo

Središnji program manifestacije, Multimedijalna večer, u okviru koje se dodjeljuju nagrade za književna postignuća, održana je 23. listopada, u Velikoj vijećnici Gradske kuće. Nagrada za životno djelo na području književnosti Balint Vujkov Dida, koju dodjeljuje Hrvatska čitaonica, dodijeljena je ove godine Naci Zeliću, samoprijegornom promicatelju književne baštine i autoru nekoliko knjiga, koji živi i radi u Zagrebu, a podrijetlom je iz Subotice.

„Nacu Zelića doživljavamo kao velikog prijatelja, čovjeka koji je stvarao mostove pružajući potporu suzavičajnicima i kada to nije bilo lako. On je uvijek nalazio motiva, povoda, snage i vremena za okupljanje ljudi, posebice mladeži i djece, a sve s ciljem očuvanja i popularizacije bunjevačkog narodnog stvaralaštva, kao dijela hrvatske kulture“, navodi se, među ostalim, u obrazloženju nagrade.

Primajući nagradu, Naco Zelić je kazao kako je ponosan na sredinu u kojoj je živio, koja ga je „stvorila“ i koja mu je omogućila da radi. „Mogao bih nabrojati stotine onih, od mog župnika i vjeroučitelja Blaška Rajića, učitelja, Matije Poljakovića, Balinta Vujkova, koji su me uveli i omogućili raditi ovo što sam radio, a u čemu sam eto, nešto i dao. Oni su mi otvorili oči za ono što kao zajednica imamo, a imamo puno toga vrijednoga“, rekao je Zelić. Inače, Zelić se odrekao novčanog dijela nagrade u korist obitelji čija djeca pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku. Ta su novčana sredstva dana jednoj brojnoj obitelji čije troje djece pohađa nastavu na hrvatskom jeziku.

DBV2015 13 mNagrade Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata  

Nagrada Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Emerik Pavić za najbolju knjigu u 2014. dodijeljena je zborniku radova Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu, objavljenom u sunakladi Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, FF-pressa i ZKVH-a.

„Meni je u ime Uredništva posebno drago da je vaša zajednica prepoznala važnost i vrijednost ovoga rada i što ste zapravo taj rad okrunili ovom nagradom. To je zapravo ‘točka na i’ na ono što smo dosad napravili. Naravno, tu ne stajemo“, rekla je jedna od urednica zbornika prof. dr. sc. Milana Černelić.

DBV2015 3 mUime Filozofskog fakulteta nazočnima se obratio prodekan za organizaciju i razvoj prof. dr. sc. Željko Holjevac, koji je istaknuo kako je ova nagrada za tu ustanovu priznanje, ali i obveza „da nastavimo s vama surađivati“. Podsjetio je također da se na toj visokoškolskoj ustanovi školovao i određeni broj istaknutih Hrvata iz Vojvodine, poput te večeri nagrađenog Nace Zelića. „Filozofski fakultet u Zagrebu nije samo institucija koja je pružala i pružat će vam intelektualnu potporu, već je i vaš prijatelj“, rekao je Holjevac.

Nagradu Emerik Pavić dobitnicima je uručio predsjednik Povjerenstva za dodjelu nagrade dr. sc. Slaven Bačić.  

DBV2015 4 mPo prvi puta dodijeljena je trijenalna nagrada ZKVH-a Iso Velikanović za najbolju knjigu proze u razdoblju od 2012. do 2014. godine. Prvi njezin laureat je Neven Ušumović, književnik i ravnatelj Gradske knjižnice u Umagu, podrijetlom iz Subotice. Nagrada mu je uručena za zbirku priča Rajske ptice.

„To što sam ja dobio ovu nagradu pokazuje volju da se mi koji smo otišli iz svog zavičaja uključimo u djelatnost hrvatske zajednice ovdje i ja zaista osjećam ovo kao obvezu da svojim skromnim književnim prilozima i dalje surađujem i radim na tome da se hrvatski književni život u Vojvodini održi“, rekao je ovom prigodom Ušumović.

Nagradu Iso Velikanović Nevenu Ušumoviću uručio je predsjednik Povjerenstva za dodjelu nagrade Stjepan Blažetin.

DBV2015 16 mNazočnima su se obratili i predsjednik HNV-a dr. sc. Slaven Bačić, te novi konzul Republike Hrvatske u Subotici Velimir Pleša.

„Kao generalni konzul Republike Hrvatske u Republici Srbiji, sa sjedištem ovdje u Subotici, ja ću učiniti i činiti sve što je u mojoj moći da kultura ne izgubi svoj spokoj širine, energiju i snagu nacionalnog postojanja. Čestitam slavodobitnicima ovogodišnjih nagrada, želim svima još mnogo uspješnog rada na promicanju kulture, književnosti i svega onoga što potpomaže opstojnosti Hrvata ovdje u Vojvodini“, kazao je Pleša.

Nakon uručenja nagrada priređen je koncert Akademskog zbora Filozofskog fakulteta u Zagrebu Concordia discors, a u okviru večeri nastupili su i Pjevačka skupina Zlatovez Muzičke škole Subotica i mladi gajdaši koje je pripremila prof. Tamara Štricki Seg.

DBV2015 5 mKnjiška produkcija između dvaju Dana Balinta Vujkova

U četvrtak navečer 22. listopada, u Hrvatskoj čitaonici održano je predstavljanje knjiške produkcije vojvođanskih Hrvata u proteklih godinu dana, a u sklopu kojeg je priređen i razgovor o aktualnim pitanjima vezanim za ovu tematiku. O knjiškoj produkciji govorila je profesorica književnosti Nevena Mlinko.

„Na osnovi 43 nova naslova, možemo konstatirati da je ovo bilo plodno razdoblje po pitanju nakladničke djelatnosti“, ocijenila je Mlinko. „Područje beletristike je i dalje najplodnije i broji 22 nove publikacije – poezija dominira s 9 novih knjiga dok drama ostaje bez ijednoga naslova. Kratkopričaši broje 5, a romanopisci tri naslova, dok je suštinski riječ o samo jednom novonapisanom romanu. Iz popisa knjiške produkcije jasno je vidljivo da je ovo godina posvećena velikanu Ivanu Antunoviću te su tiskani njegov neobjavljeni roman Posliednji Gizdarev i molitvenik Čovik s Bogom. U usporedbi s prethodnim godinama povećao se broj tiskanih znanstvenih publikacija, 15 ovoga puta, a prevagu odnose povijesne teme“, navela je Mlinko dodavši da su knjige tiskali nakladnici u Subotici, Petrovaradinu, Novom Sadu, Zagrebu, a da je u sunakladi objavljeno čak 11 naslova.

DBV2015 6 mRazgovor o književnim problemima

Tijekom razgovora, u kojem su sudjelovali književnici, nakladnici i urednici, istaknuta je potreba za češćim susretima hrvatskih književnika iz Vojvodine, ali i za osnutkom njihove strukovne udruge. Konstatirano je kako se godišnje objavi solidan broj naslova, ali da postoje deficiti glede kasnijeg predstavljanja knjiga široj javnosti, kao i njihovog kritičkog iščitavanja. Apostrofiran je i problem nedostatka institucionalne potpore hrvatskoj književnosti u Vojvodini od strane Republike Hrvatske, u smislu otkupa knjiga kako bi se povećala vidljivost ovdašnjeg stvaralaštva u književnom prostoru matične države. Bilo je riječi i o slaboj vidljivosti književnosti ovdašnjih Hrvata u srpskom književnom prostoru, a naznačena je i potreba za većom interakcijom s drugim manjinskim književnostima u zemlji – poput slovačke, mađarske…  

„Imali smo prilike čuti konstruktivne prijedloge prisutnih i nadam se da će upravo to potaknuti naše književnike na djelovanje u cilju njihova kvalitetnijega povezivanja, možda osnivanja društva zavičajnih pisaca, što će zasigurno ovisiti o njihovoj agilnosti i želji da se odnos prema našoj knjizi promijeni, kaže moderatorica razgovora Katarina Čeliković.

DBV2015 12 mStručni skup

U okviru Dana održan je i dvodnevni stručno-znanstveni skup koji je okupio izlagače iz Srbije, Hrvatske i Mađarske. Sudjelovali su: dr. sc. Stjepan Blažetin (Hrvatski književnopovijesni diskurz i književnost Hrvata izvan Hrvatske), dr. sc. Ernest Barić (Pravopisni prijepori oko pisanja mađarske onomastičke građe u ‘Bunjevačkim i šokačkim novinama’), dr. sc. Vesna Budinski i dr. sc. Martina Kolar Billege (Od zavičajnoga govora do standardnoga hrvatskog jezika uz primjenu metodičkoga instrumentarija u digitalnome udžbeniku), dr. sc. Bernadett Zadrovich (Hrvati i sveti Martin u Mađarskoj), Mirko Ćurić (Pavao Sučić u monografiji Milka Cepelića i Matije Pavića ‘Josip Juraj Strossmayer, biskup bosansko-djakovački i sriemski, god 1850-1900.’), Silvestar Balić (Slobodnim putovima Mije Karagića – uz 70. rođendan), Katarina Dinješ Gros (Zavičaj, rat i intima u kratkim pričama i kolumnama Julijane Adamović), Ladislav Heka (Biskup Josip Juraj Strossmayer i Mađari), Stevan Mačković (Petar Pekić, život i djelo), dr. sc. Tatjana Ileš (Don Kišot iz panonske provincije: roman Petka Vojnića Purčara ‘Odlazak Pauline Plavšić’ kao roman bijega u introspekciju), Klara Dulić (‘Prstenovani gavran’ Petka V. Purčara), Milovan Miković (Književni prinosi Ilije Okrugića Srijemca u interpretaciji Jasne Melvinger), Božica Zoko (Poetska obljetnica Jasne Melvinger… ili odmjeravanje duše u sva tri svijeta), dr. sc. Vlasta Markasović ((Ne) Sklad(a)ni divani Tomislava Žigmanova i ‘teror povijesti’), Zorica Jurčević (Dobri duh Zagreba: Psihoanalitički pristup Valentinu Knezu), Bernadica Ivanković (Basne u sakupljačkom opusu Balinta Vujkova), dr. sc. Ivica Ivanković Radak (Pajo Kujundžić), Katarina Čeliković (Jezikoslovne i književne teme u kalendaru ‘Subotička Danica’) i Tomislav Žigmanov (Proza Josipa Klarskoga i tematika Drugog svjetskog rata).

U okviru stručnoga skupa, predstavljen je i zbornik s proteklih dvaju Dana Balinta Vujkova – iz 2013. i 2014. godine, u kojem je sabrano blizu četrdeset radova.

DBV2015 10 mZnanstveno-stručni skup je predstavio i nova imena, mlade znanstvenike koji su se bavili zavičajnim piscima, kao što su: Petko Vojnić Purčar, Jasna Melvinger, Petar Pekić, Mijo Karagić, Balint Vujkov, Josip Klarski i dr., a bilo je i otkrivanja nama nepoznatih pisaca kao što je Julijana Adamović rodom iz Plavne. Radujem se što je Učiteljski fakultet u Zagrebu i ove godine bio prisutan s temom zavičajne književnosti i to njezine zastupljenosti u digitalnome udžbeniku. Vrlo, vrlo korisne teme koje ćemo ubrzo imati i u zborniku radova. Tiskanjem zbornika pokazujemo našu ozbiljnost u pristupu organizaciji skupova, odnosno dostupnosti radova nakon održanog skupa“, kaže za HR predsjednica Organizacijskog odbora Dana Balinta Vujkova Katarina Čeliković.

„Zanimljivo je da nas je ove godine veći broj televizijskih i radijskih medija pozvao u gostovanje u cilju predstavljanja manifestacije, što nam daje nadu da smo kontinuitetom održavanja Dana Balinta Vujkova dokazali i njezinu kvalitetu. Mi smo već u pripremi za iduće Dane, koji će biti 15. po redu, i najavljujemo brojne programe koji će obilježiti petnaest godina djelovanja Hrvatske čitaonice“, dodaje ona.

DBV2015 1 mU spomen na Balinta Vujkova, književnika i sakupljača i obrađivača hrvatskih narodnih djela iz Vojvodine i susjednih država, položeni su i vijenci na njegovu bistu u parku u središtu Subotice.

Dane Balinta Vujkova organizira Hrvatska čitaonica u suradnji s Gradskom knjižnicom Subotica i uz logističku potporu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, te podršku Hrvatskog nacionalnog vijeća.

Izvor: Hrvatska riječ (D. Bašić Palković)