Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Razgovor2016Obitelj je bila tema XXIV. Razgovora u organizaciji Katoličkog društva za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović, održanog 18. siječnja 2016. godine, u dvorani HKC-a Bunjevačko kolo u Subotici. O ovoj temi govorio je mons. Ladislav Német, zrenjaninski biskup i sudionik XIV. redovite opće biskupske sinode na temu Poziv i poslanje obitelji u Crkvi i suvremenom svijetu, održane u listopadu prošle godine.

Biskup Német se u svojem izlaganju dotaknuo više tema o kojima je bilo riječi na spomenutoj Sinodi, ustvrdivši kako brak i obitelj izgledaju i funkcioniraju drukčije u različitim dijelovima svijeta. „Iz tih različitih slika obitelji trebalo je napraviti jedan zajednički dokument. Međutim, jasno je rečeno da je obitelj subjekt evangelizacije i samostalni subjekt crkvene zajednice. Obitelji su osobe koje po samoj naravi zajedničkog života pridonose tome da Crkva kao takva može djelovati i egzistirati. Društvena zajednica postoji zahvaljujući tomu što imamo ljude, muškarce i žene, koji će, iz ljubavi ili interesa, sklopiti jednu životnu zajednicu, dobiti blagoslov djeteta, prihvatiti dar života i tako razvijati svijet i ljudsku obitelj. I tek zahvaljujući tim ‘malim’ obiteljima možemo govoriti o našoj Katoličkoj crkvi kao velikoj obitelji“, kazao je on.

Jedna od ključnih riječi Sinode bila je – inkluzija, odnosno govorilo se o uključivanju onih koji ne osjećaju blizinu Crkve i vjere. „Njima treba dati iskustvo da su prihvaćeni u zajednici Crkve. Kao što otac i mati nikad neće ostaviti svoje dijete, tako Crkva ne bi smjela nikad niti jedno svoje dijete ostaviti po strani“, naveo je Német.

On je govorio je i o raznim oblicima obitelji – budući da pojedini ljudi iz različitih razloga ne žive u „normalnom“ obliku obitelji. „Nitko nije došao na svijet bez obitelji. Neovisno od toga kako je ona izgledala – je li dijete podizala samo majka, baka, netko nam je davao te vrijednosti. Definicija obitelji se proširila na generacije vertikalno (djedovi, prabake, unuci) i horizontalno (rodbina – stričevi, ujaci itd). Svi oni imaju određenu ulogu u našim životima“, naveo je biskup.

U kontekstu teme istaknuta je i važnost priprave za brak. Nju bi, kaže Német, trebale većinom voditi obitelji, a svećenici dolaze na kraju kako bi pokazali vjersku dimenziju braka kao sakramenta. „Treba naći određeno vrijeme za pripravu braka u ovom dinamičnom svijetu, trebalo bi mladima predočiti što znači brak u Crkvi, odnos muškarca i žene, što Bog u sakramentu dodaje još, da tako kažemo. A to su ljubav Božja i dar ustrajnosti, dar strpljivosti. Papa je jako lijepo naveo tri riječi koje su neophodne za brak: hvala, molim i oprosti«, kazao je Német.

Pitanje istospolnih zajednica je na Sinodi malo dotaknuto, jer je jasno da je tu nauk Katoličke crkve kakav je bio i ranije: brak je uvijek zajednica jednog muškarca i jedne žene, i to je biblijska objava na temelju Isusovog naučavanja. „Pravi i puni brak za Katoličku crkvu je zajedništvo muškarca i žene koje je blagoslovljeno pred oltarom. To je jedini sakrament kod kojega Crkva samo svjedoči, svećenik je samo svjedok slobodne odluke mladenaca“.

Na Sinodi se raspravljalo i o pitanju – na koji način rastavljene iz crkveno sklopljenog braka i ponovno vjenčane uključiti u aktivniji život Crkve. Német pretpostavlja da će to pitanje biti rješavano na tragu inkluzije, budući da spomenute osobe ne mogu sudjelovati u nekim liturgijskim i crkvenim aktivnostima (kumstvo, pričest...).

U uvodnom dijelu večeri prisutnima se obratila članica Vijeća Katoličkog društva Ivan Antunović Marija Mandić koja je istaknula kako je zdrava i funkcionalna obitelj kamen temeljac zdravog odgoja djece i zdravog odnosa među supružnicima. „U obitelji zajedno uzdižemo svoju ljubav, nakane, želje, jade, strahove, svoju strepnju k Bogu i znamo da će On uvijek biti uz nas i čuvati nas“, rekla je ona.

Razgovor je održan u sklopu Dana biskupa Ivana Antunovića 2016. Dan ranije, u sklopu ove manifestacije, u subotičkoj katedrali-bazilici sv. Terezije služena je svečana sveta misa za biskupa Antunovića (1815. – 1888.) o 127. obljetnici njegove smrti. Razgovor je, podsjetimo, tradicionalno okupljanje Hrvata u Subotici koje je započela Hrvatska prosvjetna zajednica na čelu s biskupom Lajčom Budanovićem 1934. godine. Svaki Razgovor imao je određenu temu koja je bila značajna za život ove zajednice u Bačkoj. Razgovor je redovito održavan do 1941., a obnovljen je 1990. godine.

Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)