Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Sveti Vinko2016 3Blagdan svetog Vinka ili Vincekovo danas je jedan od pet zapovjednih vinogradarskih blagdana uz kojeg je i precizno propisan obred koji valja obaviti. Bez obzira na snijeg, kišu, hladnoću, raskvašenu zemlju ili blato, svakog 22. siječnja ide se u vinograd gdje gazda ritualno odreže najčešće tri grančice s tri pupe, koje potom stavlja u vodu negdje u kuću pored prozora kako bi se predvidjelo, kad grančice protjeraju, kakva će biti godina. Orezani se trs poškropi starim vinom, te se izvjese kobasice koje naznačuju želju za dobrim rodom. Čitav događaj vezan za blagdan svetog Vinka i odlazak u vinograd praćen je pjesmom i svirkom uz veliko društvo koji tada kušaju staro i mlado vino, uz slastan zalogaj poput pečene slanine i kobasice. Nažalost, u Srijemu je danas sve manji broj vinograda, a samim tim i vinogradara. Ipak, običaji vezani za blagdan svetog Vinka ostali su kod nekih ljubitelja vina, koji su te običaje naučili od svojih starih, a danas ih prenose na svoje potomke.

Sveti Vinko2016 4Slavljenje svetog Vinka dovodi se u vezu s antičkim bogom Dionizijem, bogom vina, čije se slavljenje u antičkoj Grčkoj održavalo od 11. do 13. anesteriona, što bi uz određene pomake odgovaralo veljači. Sveti Vinko, kao i Dionizije, označava rađanje i buđenje prirode i dolazak proljeća, a uz njih se vezuje i početak nove vegetacijske godine. Kaže se, ako se na blagdan svetog Vinka topi snijeg, vino će biti dobro. A postoji i izreka: „koliko vinogradar popije vina toga dana, toliki će mu biti i rod“.

U srijemskim vinogorjima, u još onim preostalim vinogradima, običaj za blagdan svetog Vinka njeguje se dugi niz godina. Srijemske visoravni, posebno na padinama Fruške gore, bile su nekada pokrivene brojnim trsovima vinove loze. Danas je broj vinograda daleko manji, ali i pored toga običaj za blagdan svetog Vinka je ostao. Za Srijemce je sveti Vinko zaštitnik vinogradara i zato se svake godine 22. siječnja upute zajedno sa svojim župnikom u vinograd kako bi ga blagoslovili. Tako je i ove, 2016. godine sveti Vinko obilježen i među članovima HKPD-a Matija Gubec iz Rume.

Proslava je počela doručkom u prostorijama udruge, i to onim pravim srijemskim: kobasicom, švarglom, slaninom i kiselim kupusom. Po dolasku župnika krenulo se u vinograd, doduše jedan od rijetkih na prostoru rumske općine ali ipak vrijedan i dostojan da se tamo obavi svečani ritual:

Sveti Vinko2016 2„Običaj je, napose u onim krajevima gdje je manji broj vinograda, da se nakon blagoslova ostane u druženju. Na taj način liturgijski i onaj drugi element zajedničkog slavlja i štovanje ljudske bliskosti koja nam je nažalost u ovim vremenima sve rjeđa, dođe do izražaja. Za vino se kaže da razvedruje srce. Čovjek puno radi na različitim područjima, ali onda mu nekako, bar ja to sebi kao svećenik predočujem, vinograd dođe kao nekakva kruna. Raditi i imati uspjeha ne znači uvijek biti sretan i zadovoljan. Možda je upravo vinograd, baš zato što je rijedak na ovim našim prostorima, kruna, ta slika čovjekovih aktivnosti za koju psalam Svetog pisma kaže da razvedruje srce čovječje. Zato neka molitva za vinograd bude molitva za sveukupan naš rad, molitva za zadovoljstvo u svom radu i za puninu u duši koju čovjek osjeća kroz vinograd i vinovu lozu. Neka taj najslađi plod koji tako relaksira čovjekovo srce, ako se uzima umjereno, bude slika za sve ono što radimo i da budemo blagoslovljeni i da imamo razvedreno srce“, poručio je rumljanski župnik vlč. Ivica Čatić.

Rumljani ovaj blagdan obilježavaju svake godine i sveti Vinko je prvi blagdan u godini koji oni s radošću iščekuju: „Ovo je jedna od naših prvih aktivnosti u ovoj godini. U prostorijama našeg društva okupljamo se u jutarnjim satima i odlazimo u vinograd. Lozu zalijemo vinom da nam godina bude rodna i da bude dosta vina, a nakon toga župnik posveti lozu. Potom slijedi ručak i veselje. Ovaj vinograd je jedan od rijetkih u ovom ataru. Nekada je ovdje bilo puno više vinograda i vinara i mogu reći da mi je drago što smo sačuvali tu lijepu tradiciju. Mi Srijemci volimo vino. Nekada je bilo puno više domaćeg vina, danas se piju neka druga pića, ali ima nas koji još volimo piti pravo vino. Volimo ovaj običaj i najvažnije nam je da se i na ovaj blagdan lijepo družimo«, kaže Miroslav Galar iz Rume.

Svi se raduju baš tom blagdanu. Zimsko vrijeme je, manje je posla u polju, prilika je i za ugodno druženje: „Volim ovaj blagdan i sve običaje vezane za blagdan svetog Vinka, zaštitnika naših vinograda. Najvažnije je da se okupimo, družimo i uz čašicu lijepog vina malo opustimo“, kaže Damir Kolarić.

Sveti Vinko2016 1

Među mnogim štovateljima ovog lijepog običaja, našao se i sedamdesetogodišnji ljubitelj dobrog vina, prijatelj društva koji svake godine dolazi u vinograd na blagdan svetog Vinka: „Vino je uvijek bilo lijepo i slatko. Ono je ispjevano u mnogim pjesmama, a što se tiče vinograda u Rumi, Breg je po vinogradima bio najpoznatiji. Vinograda je bilo mnogo više nego danas. Uglavnom su sada vinogradi povađeni i umjesto njih zasijane su neke nove poljoprivredne kulture. Danas nema tko raditi vinograd. Mladima je teško da ašove, plijeve, orezuju, gnoje lozu... A vinograd danas raditi je umjetnost. Dug je put od sadnje vinograda, preko grožđa do kvalitetnog vina. A tko ga napravi savršenog i pitkog, taj je pravi umjetnik“, kaže Luka Hajduković iz Rume.

Izvor: Hrvatska riječ (Suzana Darabašić)