Pozovite » (+381) (0)24 535-533

plenkovic s predst.hrv.manjineHrvatski premijer Andrej Plenković sastao se 30. studenoga u Banskim dvorima s predstavnicima Hrvata u Srbiji, koji su ga upoznali s otvorenim pitanjima i izazovima s kojima se suočava hrvatska manjina. Kod premijera Plenkovića bili su predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i zastupnik u Skupštini Srbije Tomislav Žigmanov, te predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Slaven Bačić. Plenković je nakon sastanka na konferenciji za novinare ponovio svoj stav o nužnosti poštovanja prava hrvatske manjine u Srbiji na način kako to čini hrvatska Vlada kada je riječ o srpskoj manjini u Hrvatskoj.

„Smatramo da njihov položaj našom aktivnom politikom, osobito kroz rad Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, kroz rad Ministarstva vanjskih i europskih poslova, kao i kroz projekte, možemo ojačati i u pogledu zastupljenosti u predstavničkim tijelima, njihovih kulturnih prava, obrazovnog sustava, kao i sudjelovanja u medijskom životu i na svaki drugi način“, rekao je Plenković i najavio kako će položaj Hrvata u Srbiji biti jedna od glavnih tema u razgovorima između Zagreba i Beograda.

Vrh ledene sante

Nakon sastanka u Banskim dvorima, Tomislav Žigmanov je svoje dojmove iznio i u razgovoru za Večernji list. U svezi otvorenih pitanja s kojima se susreće hrvatska manjina u Srbiji Žigmanov je rekao kako nakon susreta premijera Vučića i predsjednice Grabar-Kitarović ima određenih pomaka kada je riječ o izdavanju udžbenika na hrvatskom jeziku, otvaranju novih odjela u obrazovanju te povećanju broja sati programa na hrvatskom jeziku na Radiju Novi Sad, ali je naglasio da je najveći problem i dalje integracija pripadnika hrvatske manjine u srbijanskom društvu te politička reprezentacija Hrvata u Srbiji.

„Sadašnji model ne odgovara pripadnicima hrvatske zajednice kao relativno male, teritorijalno disperzirane i ranjene zajednice koja je trpjela fizičko nasilje 90-ih godina, gdje još postoje rašireni strah i osjećaj nesigurnosti. Nevidljivi smo u području javnosti, čak i kada su u pitanju etnički motivirana nasilja i govor mržnje, kao da postoji cijela jedna strategija da se prešućuje ono što se događa kada je u pitanju etnički motivirano nasilje spram Hrvata. Posljednji slučaj kada je u Apatinu pretučen Josip Bukovac može biti ogledni primjer kako su javni mediji prešućivali tu vrstu brutalnog etničkog incidenta. To je tek vrh ledene sante.“

Kako do jednakih šansi?

O problemima s kakvim se u svakodnevnom životu susreću Hrvati u Srbiji Žigmanov je naglasio kako prije svega Hrvati žele da i njihova djeca kao, primjerice, mađarska ili srpska, pohađaju nastavu na svome jeziku, te da ovdašnji Hrvati ne žele biti objekti negativnih politika i politika prešućivanja.

„Ne želimo da 70 hrvatskih institucija, kulturnih udruga i organizacija radi po privatnim prostorima i župnim dvoranama; hoćemo vlastite prostore koje treba osigurati država. Hoćemo da naša sela komunalno i infrastrukturno budu jednaka sa selima mađarske i srpske zajednice. Neke kulturne udruge iz područja lokalnih samouprava godinama nisu dobile ni dinar. Zastupljenost Hrvata u policiji pet puta je manja od zastupljenosti u popisu stanovništva, od 200 zaposlenih ili imenovanih u subotičkoj gradskoj upravi Hrvata ima – tri. Mi hoćemo jednakost, dostojanstvo i ravnopravnost u srbijanskom društvu čiji smo lojalni članovi, gdje uredno i iznad prosjeka plaćamo poreze. Želimo jednake šanse, no to teško možemo ostvariti bez potpore i interesa Hrvatske.“

Žigmanov je rekao da Vlada Hrvatske izdvaja na godišnjoj razini 650 tisuća kuna za ovdašnje Hrvate i da je to nedovoljno, jer se od Srbije ne dobiva dovoljno za hrvatsku manjinsku infrastrukturu.

„Jasno smo rekli da je taj iznos 400 puta manji od onog koji Mađarska izdvaja za svoju zajednicu i neusporedivo manje nego što Srbija izdvaja za Srbe u Hrvatskoj. Naravno, mi očekujemo da u državi u kojoj živimo i plaćamo poreze imamo na raspolaganju sredstva u cilju očuvanja identiteta, ali očekujemo i jaču potporu Vlade Hrvatske.“

Žigmanov je istaknuo i kako posljednjih pet godina nije bilo bilateralnog susreta predstavnika hrvatske zajednice i institucije premijera, kao ni s njegovom Srpskom naprednom strankom. „Službena komunikacija na najvišoj razini ne postoji i sve to usložnjava dosege političke reprezentacije mene kao zastupnika u Narodnoj skupštini, kolegice zastupnice u vojvođanskom Parlamentu i nekoliko kolega Hrvata u skupštinama gradova. Za razliku od hrvatskih Srba, mi nemamo institut zajamčenih mandata“, rekao je Žigmanov.

 

 

Izvor: Hrvatska riječ (Z. S.)