Pozovite » (+381) (0)24 535-533

ivo stier s bacicem i tomomPredsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković primio je 30. studenoga predsjednika Hrvatskog nacionalnog vijeća Slavena Bačića i predsjednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislava Žigmanova u Banskim dvorima u Zagrebu s kojima je razgovarao o aktualnim pitanjima vezanim uz položaj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji. Prethodno se ministar vanjskih poslova Hrvatske Davor Ivo Stier susreo s Bačićem i Žigmanovim s kojima se zadržao u jednosatnom razgovoru. Susretima je prisustvovao i državni tajnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.

Otvorena pitanja

Tijekom susreta razgovaralo se o najvažnijim otvorenim pitanjima koja se tiču hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, kao što su potreba za boljom koordinacijom suradnje s hrvatskim vladinim tijelima i institucijama, većoj potpori i izravnoj pomoći pojedinih resornih ministarstava, a predstavnici Hrvata iz Srbije ukazali su i na formalistički pristup u ostvarivanju manjinskih prava u Srbiji koji je u nekim segmentima i derogirajući kao i na razlike u pristupu između višeg i nižih razina vlasti. Također je ukazano i na složenost položaja Hrvata u Srbiji po čemu se razlikuju od drugih okolnih zemalja.

“Riječ je o nastavku redovite komunikacije i suradnje predstavnika hrvatske zajednice u Srbiji s predstavnicima Vlade Hrvatske. Ukazali smo na sve bitne aspekte društvenog položaja hrvatske zajednice, kao i na skoriju povijest Hrvata u Vojvodini, odnosno Srbiji, te iskazali određenu vrstu očekivanja kada je riječ o dobivanju potpore Ministarstva vanjskih poslova za programe i projekte Hrvata u Srbiji ali i Vlade. Posebno je bilo riječi da se što primjerenije institucionalizira komunikacija kako bi se suradnja mogla odvijati što izravnije i što učinkovitije, a bilo je riječi i o aktualnim događanjima u hrvatskoj zajednici“, rekao je Žigmanov za Hrvatsku riječ.

Pomaci i deficiti

“Ukazali smo na ono što je u međuvremenu postignuto, što se odnosi prije svega na udžbenike, ali i na mnoga druga pitanja koja ostajuivo stier s bacicem i tomom 2 otvorena. Na primjer kako smo svjedoci toga da, iako deklarativno s najviših razina dolaze pozitivne poruke, na nižim razinama se radi posve suprotno. To se vidjelo na nizu primjera kao i na posljednjem primjeru u Skupštini grada Subotice. Naše aktivnosti i u ovom smislu jesu zapravo usmjerene na ostvarivanje naših prava, prije svega u svjetlu provedbe Akcijskog plana za nacionalne manjine, Bilateralnog sporazuma o zaštiti manjina i Trećeg mišljenja Savjetodavnog komiteta o provođenju Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina u Srbiji. Ukazali smo na sve manjkavosti koje postoje, od krupnijih poput neprimjene bilateralnog sporazuma glede garantiranih mandata pa sve do onih kojima svjedočimo kao što je prestanak emitiranja programa na hrvatskom jeziku na Radio Subotici, što je ogroman deficit; zatim nerazmjere hrvatske redakcije na Radio-televiziji Vojvodine u odnosu na druge manjinske redakcije. U pogledu udžbenika smo istaknuli da se napokon počelo to pitanje rješavati i da taj proces treba završiti izradom udžbenika za srednju školu. Ukazali smo i na problem derogiranja statusa predmeta hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture“, kaže za naš tjednik Slaven Bačić.

Formalistički pristup

“Ukazali smo i na jednu tendenciju ka formalističkom pristupu ostvarivanja manjinskih prava. Naime, ne smatramo da je asfaltiranje jedne ulice u nekom selu ostvarivanje manjinskih prava. Zna se točno koja su manjinska prava i koja su četiri područja, ali često se tom pitanju pristupa formalistički a da stvarnih pomaka zapravo nema. Tako smo iznijeli primjer kako se uvijek piše da na RTV postoje dvije emisije, Svjetionik i Izravno, ali ne i da one jednostavno ne funkcioniraju jer nemaju dovoljno uposlenih novinara, zatim da na natječajima za informiranje i kulturu Ministarstvo ne poštuje prijedloge nacionalnih vijeća i ne možemo onda ostvarivati tu supstituciju informiranja na hrvatskom, a jedan primjer formalističkog pristupa je i otvaranje odjela Muzičke škole u Osnovnoj školi u Sonti koji se formalno vodi kao nastava na hrvatskom, a zapravo se ne uče hrvatske pjesme nego srpske. Naravno, pohvalili smo i ono što je dobro a to je pitanje udžbenika a zatim i što je zadržan model financiranja Hrvatske riječi kroz izravni proračunski model umjesto onoga što je najavljivano iz Ministarstva kulture da će se prijeći na natječaje i projektno financiranje.“

„Cilj ovoga posjeta je bio uspostaviti bolju koordinaciju i ukazati na neophodnost potpore Hrvatske u svim nastojanjima Hrvata u Srbiji, jer se ne mogu ostvariti prava ukoliko te potpore nema“, kaže Bačić i dodaje: „Želimo da hrvatska nacionalna manjina u Srbiji zbog složenosti situacije u kojoj živimo i nerazvijenosti stekne određeni neformalni status koji je između statusa Hrvata u BiH i hrvatskih manjina u drugim zemljama. Naime, Hrvati u drugim zemljama imaju svoje razvijene institucije i nisu ni izbliza suočeni s takvim zaprekama s kakvim smo mi suočeni, počevši od obrazovanja pa do političke reprezentacije. Primjerice, to je i u Mađarskoj i u Rumunjskoj i u Crnoj Gori riješeno“, zaključuje Bačić.

 

                                                                                                                                                                               Izvor: Hrvatska riječ (J. D.)