Pozovite » (+381) (0)24 535-533

javna rasprava o strategiji„Strategija je dokument koji zacrtava put i viziju dugoročnog razvoja obrazovanja hrvatske nacionalne zajednice u Republici Srbiji i podložan je stalnom preispitivanju ciljeva kao i njihovim revizijama“, piše u Nacrtu Strategije obrazovanja na hrvatskome jeziku za razdoblje 2017. – 2021. kojega je pripremio Odbor za obrazovanje Hrvatskog nacionalnoga vijeća. Strategija je donesena u skladu sa Strategijom obrazovanja u Srbiji do 2020., te u skladu sa Strategijom Europa 2020., a prethodnica Strategije je Platforma o školovanju pripadnika hrvatske nacionalne manjine na materinskom jeziku u Republici Srbiji koju je izradio pedagog Dujo Runje sa suradnicima.

Radi što većeg uključivanja ljudi koji žele konstruktivno pridonijeti, ne samo kvaliteti dokumenta nego i tek predstojećem življenju strategije, HNV je organizirao u protekla dva tjedna javne rasprave u četiri mjesta – Subotici, Sonti, Monoštoru i Tavankutu. Na raspravama je tim koji je radio Strategiju na čelu s koordinatoricom Jasnom Vojnić prezentirao sumirane podatke, rezultate ispitivanja javnog mnijenja i Strategijski plan.

Uporište za sustavno praćenje

Za predstavnike institucija, ujedno i posljednja javna rasprava, organizirana je 21. studenoga u plavoj vijećnici subotičke Gradske kuće gdje su gosti bili generalni konzul Generalnog konzulata Hrvatske u Srbiji Velimir Pleša, iz Pokrajinskog tajništva za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice Jelena Kriš Piger, ravnateljica Fondacije za otvoreno društvo Jadranka Jelinčić sa suradnicom Aleksandrom Šanjević, ravnatelj Predškolske ustanove Naša radost Jašo Šimić, predsjednik HNV-a Slaven Bačić, u ime Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković, predstavnik udruge Široko iz Niša Miro Čavara, iz Centra za razvoj civilnog društva Snežana Ilić, u ime Zavoda za kulturu Vojvodine Miroslav Keveždi, ujedno i član tima za izradu Strategije, vijećnici, članovi izvršnog odbora HNV-a, članovi odbora za obrazovanje HNV-a te predstavnici Gradske knjižnice.

Strategiju je financijski podržala Fondacija za otvoreno društvo u Srbiji, a njezina ravnateljica Jadranka Jelinčić izjavila je da je ovo smjeli i strukturalno kompleksni projekt i prvi strateški dokument koji predlaže i stavlja na uvid javnosti jedna nacionalna manjina u Srbiji, te da ova strategija može biti pokazatelj za druge kako treba planirati aktivnosti. Jelinčić je rekla da je ovo dobro osmišljena aktivnost, a hoće li Strategija biti realizirana ovisit će o nositeljima kulturne autonomije, ali i o drugim čimbenicima, općeg društvenog ambijenta u kojoj će se realizirati, ali i o vlasti...

„Dokument je blagovremen, jer on sada pokazuje tko su saveznici i na čiju pomoć se može računati u njegovoj realizaciji. Dokument ove vrste je uporište za jedno sustavno praćenje što je ostvareno i kako je ostvareno i u kojoj mjeri. Tijekom realizacije ovaj dokument će morati biti usklađivan s općim politikama zbog toga što svi očekujemo i da će Srbija napraviti određene inovacije u samoj svojoj strategiji razvoja obrazovanja“, rekla je Jelinčić koja je na kraju dodala da joj je zadovoljstvo što je Fondacija posvećena davanju potpore unaprjeđenju prava nacionalnih manjina u Srbiji.

Predsjednik HNV-a Slaven Bačić rekao je da je ovo jedan od najznačajnijih i najkvalitetnijih dokumenata koji je izašao iz HNV-a još od 2002. godine.

„Osnovni smisao Strategije jeste budućnost, razumljivo je da možda neće sve biti ostvareno u narednom razdoblju, ali mi trebamo težiti k ostvarenju većine ovih ciljeva. Način na koji ćemo to ostvariti će se iskristalizirati u narednome razdoblju“, rekao je. Bačić uz konstataciju da je ključan cilj povećati broj djece koji pohađaju nastavu na hrvatskome jeziku, te da u tome može pomoći svatko iz zajednice.

Da je obrazovanje dio budućnosti i temelj svega ostaloga rekla je menadžerica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković kao i da je kroz Strategiju vidljiva „fantastična pozitivna analiza koja pokazuje činjenično stanje i sada smo u situaciji da nam je prioritet vraćanje povjerenja, to znači ujedno i izgradnja nacionalne svijesti“. Čeliković je iznijela potrebu za kvalitetnijom i jačom suradnjom s državom, te je zbog toga naglasila da se ne smije zanemarivati i uloga politike u svemu ovome.

Na jednu od prijetnji Strategiji upozorio je član tima Miroslav Keveždi, a tiče se izmjene Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina koji definira osnovu za uspostavljanje lektorata i katedre visokoškolskog obrazovanja navedenih kao cilj u Strategiji.

„Ako se taj zakon izgubi, mnoštvo toga će kao domino efekt pasti“, rekao je Keveždi, te dodao da je zakonski okvir možda onaj koji je najvažniji.

On je naglasio i da veliku pozornost treba posvetiti Akcijskom planu za poglavlje 23, te da je za obrazovanje u Srbiji karakterističan veliki broj zakona, a još veći broj zakonskih podataka.

Primjedbe i sugestije

Javna rasprava s najviše primjedbi i prijedloga za dopunu Strategije bila je 18. studenoga u Subotici na kojoj je prisustvovalo četrdesetak zainteresiranih. Među prisutnima bilo je najviše djelatnika škola koji rade u nastavi na hrvatskom jeziku.

U ime konzulata RH govorio je Neven Marčić. On je podržao Strategiju i rekao da se nalazimo u jednom relativno povoljnom političkom kontekstu za unaprjeđenje svega, pa tako i obrazovanja i da to treba iskoristiti.

Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov izjavio je da je tim zadužen za izradu Strategije do sada najcjelovitije prikazao jedan segment društvenog života naše zajednice koji je vjerojatno najsloženiji od četiri manjinska prava koja su u nadležnosti HNV.

„Ono što nam je nedostajalo jeste da je cjelovito prikazana situacija obrazovanja u hrvatskoj zajednici ne samo kad je u pitanju povijesna dinamika, nego i kad je u pitanju društvena užljebljenost u konkretne društvene, socijalne i političke prilike. Problema ima i vi ste ih detektirali. Oni nisu veliki i trebaju nam biti izazov da ih riješimo.“

Žigmanov je primijetio da ono što nedostaje ovom elaboratu jeste odgovor na pitanje tko su nositelji poslova kad je riječ o ostvarenju strateških ciljeva.

„Vi ste ciljeve odlično detektirali i naveli, a sada smo u nejasnoći tko treba biti nositelj procesa obrazovanja ili dodatnog educiranja nastavnog kadra. Nemamo niti jedan aktiv nastavnika koji radi na hrvatskom jeziku, još uvijek ne postoje organizacijski okviri, nemamo aktiv roditelja, učenika koji su završili obrazovanje na hrvatskom jeziku... Trebalo bi vidjeti i tko bi bio nositelj toga“, rekao je Žigmanov uz sugestiju da o tome treba razmisliti dok ne bude Nacrt Strategije usvojen, jer je preveliko opterećenje na mali broj uposlenika HNV-a.

Ravnateljica škole Matija Gubec iz Tavankuta Stanislava Stantić-Prćić pohvalila je sadržaj i iscrpnost Strategije, ali je podrobno iznijela i svoje primjedbe. Između ostaloga, istaknula je da je nezamislivo da u timu za izradu Strategije nije bio nitko iz nastave, te da nema profesora hrvatskoga jezika. Također, primijetila je da nedostaje akcijski plan za školsku godinu koja je u tijeku, da treba detaljnije analizirati strateški plan, tj. na koji način motivirati djecu i roditelje za nastavu na hrvatskom jeziku, da kod neformalnog obrazovanja nedostaju aktivnosti OŠ Matija Gubec i da ne razumije na koji način se planira potpora bilingvalnoj nastavi u Tavankutu. Odvjetnik Bela Tonković rekao je da neke točke nedostaju u dokumentu, a to su plan budućeg sustava srednjih škola na hrvatskom jeziku, plan učeničkih i studentskih domova za Hrvate (uz obrazloženje da se „moramo izdvajati jer nekoliko sati u školi pod utjecajem hrvatskog jezika i kulture nije dovoljno da se formira svijest ne samo nacionalna nego i kulturološka“), te izrada kompletnog projekta budućnosti hrvatske zajednice i da se traži od Hrvatske da se ne popušta od toga dok se ne zatvori poglavlje 23. Tonković je predložio osnivanje Hrvatskog prosvjetnog inspektorata, a pitanje nestručnih kadrova bi riješio tako što bi im omogućio polaganje državnog ispita iz hrvatskoga jezika preko Pokrajinskog tajništva na način kako to funkcionira za sudske tumače. Također smatra da se u Strategiji veća pozornost treba posvetiti službenoj uporabi jezika i neformalnom obrazovanju kada je u pitanju rad s kulturnim udrugama

Bilo je primjedbi i sugestija da su srednje škole zapostavljene u Strategiji, da se više treba oslanjati na utjecaj Crkve na narod, te da treba staviti jasno do znanja da se pohađanjem nastave na hrvatskom jeziku ne očekuje samo učenje hrvatskoga jezika nego i usvajanje drukčijeg nastavnog sadržaja.

Usvajanje Strategije

Javne rasprave u Monoštoru i u Sonti bile su održane 15. studenoga i prošle su u veoma pozitivnom ozračju i želji da se zajednica okupi oko istog cilja te udruži u rješavanju izazova s kojima se trenutačno suočava. Dan ranije, 14. studenoga, bila je organizirana prva javna rasprava u Tavankutu. Na njoj su, uz riječi pohvale što je Strategija ugledala svjetlo dana, izneseni i vrlo konstruktivni prijedlozi u svezi s uporabom termina hrvatski naspram materinskog jezika.

Koordinatorica Vojnić zaključila je da je veliki broj ljudi iščitao Strategiju, te da je bilo i puno konstruktivnih primjedbi. Rekla je da je bilo svakakvih grešaka, jer je tim raspolagao s gomilom podataka koje je trebalo objediniti u jedan dokument. Istaknula je da su korisne javne rasprave.

Nakon usvajanja dopuna i izmjena koje su nastale tijekom ovih javnih rasprava od strane Odbora za obrazovanje HNV-a, Strategiji će uslijediti usvajanje na sjednici HNV-a, koja je predviđena za 25. studenoga, te njezino publiciranje i provođenje u djelo.

 

 

Izvor: Hrvatska riječ (J. Dulić Bako)