Pozovite » (+381) (0)24 535-533

tome u sad 1Razumjeti sustav cjelokupne vlasti u SAD-u nije lako iz razloga što je riječ o federaciji, koju čine, unutar sebe podosta različite, čak 50 saveznih država. I dok je na federalnoj razini trodioba vlasti za demokraciju i više nego razumljiva – zakonodavnu čini Kongres, izvršnu predsjednik i ministarstva („departmenti“) a sudsku Vrhovni sud – kao i njihov izbor (izravno predsjednik, senatori i zastupnici, a uz imenovanje predsjednika, Kongres potvrđuje ministre i suce), veliku nejasnoću za strance predstavlja samo funkcioniranje američke demokracije. Naime, postoji veliki broj definiranih pravila i strogo određenih procedura u međusobnom odnošenju izvršnog, zakonodavnog i sudskog segmenta vlasti tako da i sami Amerikanci moraju biti politički „eksperti“ ne bi li sve dobro i do kraja razumjeli.

 

Mišljenje i odluka suca su posljednji!

No, odsudan i kvalitetni nadomjestak tomu čini zainteresirana i stručna javnost, napose mediji i analitičari, koji su uvijek spremni točno izvještavati i ispravno tumačiti o onome što se događa. Odličan primjer toga je i informiranje javnosti o jednoj od prvih odluka novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa o zabrani ulaska u SAD izbjeglica i imigranata iz Sirije, Iraka, Irana, Libije, Jemena, Sudana i Somalije.

Inače, sama je, po dosta čemu, kontroverzna odluka predsjednika Trumpa ubrzo poništena! Naime, savezni sudac iz države Seattle James Robart donio je takvu odluku na temelju američkog Ustava i nekoliko zakona – Trumpova naredba, naime, bila je suprotna pojedinim odredbama američke pozitivne pravne normative, te je Ministarstvo nacionalne sigurnosti (Department of Homeland Security) trenutačno suspendiralo provedbu iste. Toliko o tomu što znači vladavina prava! Iznad slova zakona ne smije biti nitko, pa ni predsjednik države! Mišljenje i odluka suca su posljednji!

Ustroj vlasti saveznih država jednaka je onoj federalnoj. Na čelu Ohia, savezne države čiji smo gosti postali nakon dvodnevnog boravka u Washingtonu, nalazi se guverner – on je predstavnik izvršne vlasti, koji također ima i svoja „ministarstva“. Zakonodavnu vlast u Ohiu obnaša 33 senatora i 99 zastupnika, a na čelu sudske vlasti je vrhovni savezni sudac. Ono što je zanimljivo jest da je njegov izbor doživotan – jednom izabran, ima mandat do kraja života. Naravno, postoji i vrlo složen institut opoziva, a po riječima saveznog suca Ohaja Edmunda A. Sorgusa u posljednjih 100 godina takvog slučaja nije bilo. Kultura poštivanja zakona i raširena moralnost kada je riječ o pridržavanju etičkih normi od strane predstavnika ne samo sudske administracije na izuzetno je visokoj razini u SAD-u.

Dobar, ali skup pravosudni sustav

Inače, ustroj i organizacija sudske vlasti izuzetno su složeni. Osim lokalnih sudova, postoji 94 pravosudna administrativnatome u sad 2 područja („districta“) i isto toliko osnovnih sudova. Što se tiče apelacijskih, to jest žalbenih sudova, njih je samo 11 i pokrivaju područja više „districta“. Na vrhu piramide sudske vlasti nalazi se Vrhovni sud, koji godišnje ima tek 70-ak predmeta. To samo govori, kako o učinkovitosti tako i o pravičnosti nižih instanci sudova. Zanimljivo je da u SAD-u nema instituta „zastarivanja“ predmeta – svaki predmet ima točno određen vremenski rok u kojem mora biti riješen, a svaki sudac dužan je svakih 6 mjeseci prijaviti koliko ima predmeta koji traju više od tri godine. Zato će i sudac Sorgus reći kako SAD imaju „dobar“, ali će i odmah dodati, „skup pravosudni sustav“.

No, najveća razlika s kontinentalnim pravnim sustavom sadržana je u postojanju porote, to jest u sudjelovanju građana u donošenju presude u slučajevima kada je riječ o kaznenoj odgovornosti – optužbama za kazneno djelo. Oni imaju status sudaca laika, povremeni su, u smislu da se biraju od sudskoga predmeta do sudskoga predmeta na način slučajnog odabira iz popisa birača s prostora na kojoj važi mjesna nadležnost danog suda, a odluke moraju donositi jednoglasno. Broj sudaca-porotnika u SAD-u je 12, dobivaju dnevnicu od 40 $ a imenovanje, to jest izbor porotnika, građani ne mogu odbiti. Osim, naravno, u slučajevima kada postoji sukob interesa.

 

Antrfile

Devet narodnih zastupnika iz Srbije u programu Otvoreni svijet

Po izboru Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država iz Beograda devet zastupnika Skupštine Srbije sudjeluje u programu Otvoreni svijet. Osim predsjednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislava Žigmanova, u SAD-u borave i zastupnici: Snežana Paunović (Socijalistička partija Srbije), Ana Stevanović (Dosta je bilo), Miroslav Aleksić (Narodni pokret Srbija), Jahja Fehratović (Bošnjačka demokratska zajednica), Vesna Marković (Srpska napredna stranka), Jasmina Karanac (Socijaldemokratska partija Srbije), Marija Jevđić (Jedinstvena Srbija) i Ognjen Pantović (Srpska narodna partija). S njima su na putu i predstavnici Veleposlanstva SAD-a Denis Ibišbegović, savjetnik u političkoj sekciji, i Dejan Gajić, savjetnik u Gospodarskoj sekciji.

 

U SAD-U VRIJEDE DRUGAČIJE MJERE

Svaki se Europljanin teško snalazi u Americi kada je riječ o mjerama, jer se ne koriste ni metri, ni litre, ni stupnjevi Celzijevi… Mjere za duljinu su palac (eng. inch), čija je vrijednost 25,4 mm, zatim stopa (eng. foot = 12 incha ili 0,3048 m), jard (eng. yard = 3 stope ili 0,9144 m) i milja (1,609344 km). One predstavljaju i osnovu za iskazivanje veličine površina (četvorni palčevi, stope, jardi i milje). Od mjera za zapreminu tekućina najpoznatiji je galon (3,785412 l), jer je on osnovna jedinica mjere za benzin (njegova je cijena, inače, dva i pol puta manja nego li u Srbiji!), te barel, kojega čini 42 galena. Jedinica mjere za temperaturnu veličinu naziva se Fahrenheit, po njemačkom fizičaru koji je izumio termometar u staklu. Voda se smrzava na 32˚F (= 0˚C), a vrije na 212˚F (100˚C). To znači da se stupnjevi Celzija linearno vezuju uz Fahrenheit po sljedećoj formuli: vrijednost Fahrenheita je devet petina vrijednosti Celzija +32. Jedinice mjerenja vremena su iste: sekunde, minute, sati, dani, mjeseci, godine…

 

Izvor: Hrvatska riječ