Pozovite » (+381) (0)24 535-533

lazo vojnic hajduk 1Unutar Udruge bunjevačkih Hrvata Dužijanca prije godinu dana formirano je novo tijelo, Senat, kojega čine bivši predsjednici Organizacijskog odbora Dužijance od 1991. do danas. Senatori su Marin Skenderović, Vojislav Sekelj, Lazo Vojnić Hajduk, Grgo Kujundžić i Davor Dulić. Senat je počasno tijelo UBH Dužijanca, ali senatori imaju i zadatke, a to su pratiti rad Udruge, davati potporu radu Udruge te svojim savjetima pomoći da Udruga što bolje organizira Dužijancu.

Stoga smo predsjednika Senata Udruge bunjevačkih Hrvata Dužijanca Lazu Vojnić Hajduka u Bandašicinom kolu zamolili za razgovor.

S kojim ciljem je formiran Senat?

Formiranjem Udruge smo shvatili da nam je potrebna institucija – dio organizacijske cjeline koja će imati posebnu zadaću. Bivši predsjednici organizacijskog odbora Dužijance od 90-te godine, koji čine Senat, imaju velikog iskustva u organiziranju Dužijance. Njihova je zadaća ocjena i procjena rada, kritička analiza i davanje sugestija za poboljšanje organizacijskog dijela. S obzirom na to da sam dugo godina bio predsjednik Organizacijskog odbora Dužijance, znam koliko je važno da organizator ima nekoga s kim se može konzultirati. Ta konzultantska i savjetodavna glavna je uloga Senata.

Kako funkcionira rad Senata, jesu li sastanci uvijek u povodu neke manifestacije, nakon nje ili se odvijaju drugim ritmom?

Godišnje se održi nekoliko sastanaka Senata, a posljednji je bio 3. kolovoza kada smo analizirali rad Udruge u proteklom razdoblju. Na tim sastancima članovi Senata daju određene smjernice, potporu ili kritičku ocjenu organizatorima Dužijance. Tema posljednjeg sastanka je bila definiranje stalne lokacije Takmičenja risara i program koji se tamo treba odvijati kako bi ono postalo turistički proizvod.

Završena je još jedna Dužijanca. Kakvi su Vaši komentari na organizaciju i konačnu realizaciju ova tri dana središnje proslave žetvenih svečanosti?

Nema javnog nastupa koji ne može pretrpjeti određene kritike. Ne možemo javno nastupati, a ne voditi računa o tome da ti nastupi budulazo vojnic hajduk 2 na onoj razini koju mi kao Udruga možemo postići, jer možemo postići visoku razinu. Svi koji rade u Dužijanci su amateri. Zbog toga se od njih ne može očekivati profesionalnost već entuzijazam. Mislim da bi Tamburašku večer trebalo drukčije koncipirati, nastup tamburaških ansambala mora biti zanosniji, s više živosti i dinamike. Ova Tamburaška večer je bila ispod one razine koju želimo na Dužijanci. Nastupi tamburaških ansambala su bili na razini amaterskih društava, a to je nedovoljno u odnosu na ono što mi kao Udruga i kao društvo možemo postići. Zato bi redatelj Tamburaške večeri u pripremama trebao načiniti neki prethodni izbor ansambala na temelju kvalitete i pregledati repertoar s kojim će ansambli nastupiti.

Kakva je situacija kad je riječ o Folklornoj večeri?

Što se tiče Folklorne večeri i nastupa folklornih društava, tu ne možemo puno uraditi. Mi pozivamo društva, a oni koji dođu prikazuju svoj program na razini na kojoj jesu. Tu se veliki pomak ne može napraviti.

Iako se povorka svake godine odvija na isti način, krajnji izgled i dojam je uvijek drukčiji. Kakve su primjedbe na ovogodišnju povorku?

Povorka je bila dosta dobra, osim što bi trebalo voditi računa o tome da njezin tijek bude u kontinuitetu. Bilo je dosta stajanja, zastoja, prevelikog razmaka i puno praznog mjesta između pojedinih skupina, trenutaka kada se ispred očiju gledatelja ništa nije događalo. Međutim, konferansa je ove godine bila puno bolja nego prošle.

Kako poboljšati i organizirati uvijek bolju Dužijancu?

Imamo obvezu organizirati jednu manifestaciju koja u ovom gradu ima stogodišnju tradiciju, u kojoj je nešto već uvriježeno i koja je imanentna svakom građaninu Subotice. Sve to treba na odgovarajući način prikazati u javnosti. S druge strane, Dužijancu skoro nitko ne podržava, niti lokalna samouprava, niti naša hrvatska zajednica. Dužijanca se mora profesionalno raditi i moramo naći sredstva za to.

Rekli ste da Dužijancu malo tko financijski podupire. Kako onda dalje?

Financiranje Dužijance bi trebala biti stvar države, ne više niti lokalne samouprave, jer je to manifestacija koja nadilazi lokalni okvir. Đakovački vezovi i Vinkovačke jeseni su velike manifestacije zato što država stoji iza njih. Mi to moramo izboriti i sačekati to vrijeme, ali kod nas će to vjerojatno teško ići. U Subotici ima 6 manifestacija koje su od izuzetnog značaja za grad. Dužijanca je najstarija, a dobiva najmanje sredstava. Namjeravamo raditi na tome da Dužijanca iz uskog, lokalnog okvira prijeđe u širi te da se za ovu složenu manifestaciju osigura pokrajinsko ili državno pokroviteljstvo, na čemu ćemo svakako raditi.

U kom pravcu se kreće razvitak Dužijance?

Dužijanca se događa od travnja do kolovoza i obuhvaća dvadesetak manifestacija. Gradnjom risarskog salaša, formiranjem tog ambijenta koji će biti sadržajno specifičan, mi hoćemo s Turističkom organizacijom grada napraviti dogovore. Tako bi svaka turistička tura koju tako nešto zanima imala mogućnost doći na risarski salaš na Đurđinu tijekom cijele godine. Posjet muzeju starih poljoprivrednih strojeva, ugostiteljsko-gastronomska ponuda u kojoj bi se našla specifična bunjevačka jela, posjet Etnosalašu, prigodni suveniri, sve bi to pridonijelo formiranju risarskog salaša kao turističkog brenda, a samim tim podiglo posjećenost i zanimanje za sve manifestacije Dužijance.

 

Izvor: Hrvatska riječ (Nela Skenderović)