Pozovite » (+381) (0)24 535-533

krizni put biciklimaU okviru projekta Bunjevački put križa koji je osnovan kao neformalna skupina zaljubljenika u sakralnu pasionsku baštinu, prvenstveno radi obnavljanja oštećenih i srušenih križeva krajputaša, u Tavankutu je prije nekoliko godina u korizmi organiziran križni put koji je uključivao četrnaest križeva krajputaša podignutih u tavankutskom ataru. Skupina članova Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva Matija Gubec iz Tavankuta je i ove godine u subotu, 8. travnja, pred Cvjetnicu krenulo istim putem obilazeći Put križa, ali biciklima. Križni put započeli su u podne molitvom Anđeo Gospodnji ispred križa crkve Srca Isusova u Tavankutu. Uz pojedine postaje molilo se iz knjige Bunjevački put križa Tomislava Žigmanova.

Putanja koju je skupina slijedila išla je prema križevima na novom tavankutskom groblju, preko Čikerije, odakle se krenulo na krajnji sjever uz samu granicu s Mađarskom do Fleckensteinovog križa, obnovljenog ove godine. Nastavilo se kroz tavankutsku šumu do križeva na starom groblju u Gornjem Tavankutu, gdje su bile sedma i osma postaja. Deveta postaja kod kapele sv. Ane bila je i postaja na kojoj su se biciklisti okrijepili na obiteljskom gospodarstvu Branka Horvata. Deseta postaja bila je kod križa na Rudićevoj gredi, mjestu koje označava lokalitet na kojemu su pronađeni temelji nekadašnje crkve. Slijedile su postaje kod križeva kod Božanovog križa te u Skenderovom kraju, odakle su Malim tavankutskim putem hodočasnici došli do križa na Tavankutskom putu. Tu su se pomolili na četrnaestoj postaji ispred Berecovog križa na samom ulazu u Tavankut. Završnu molitvu hodočasnici su izmolili u crkvi Srca Isusova, ispred koje su i krenuli na Put križa.

Uz ispraćaj i doček župnika Franje Ivankovića hodočasnici su u molitvi obišli veliki dio tavankutske župe, iako su im vremenski uvjeti, zbog jakog vjetra, otežavali kretanje biciklima. Ipak, većina je iskazala želju da i sljedeće godine pođe istim putem moliti i slaviti Gospodina. Prešavši više od 20 kilometara, podsjetili su se svoje sakralne baštine, ali i one prirodne: zvona za razbijanje leda, prelijepe šume, voćnjaka i ostalih poljoprivrednih i obiteljskih gospodarstava, kapele u Gornjem Tavankutu, jezera na Skenderevu. Ovu putanju hodočasnici preporučaju i onima koji žele rekreativni odmor.

Izvor: Hrvatska riječ (I. D.)