Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Maradik posveta crkve sl.2Za katoličke vjernike iz Maradika i okolice 27. svibanj 2017. ostat će duboko urezan u sjećanjima. Na mjestu nekadašnje kapele izgrađene sredinom XIX. stoljeća sagrađena je nova crkva posvećena svetoj Ani, zaštitnici vjernika ovog malog srijemskog mjesta. Uz prisustvo velikog broja crkvenih velikodostojnika, predstavnika Hrvatskog nacionalnog vijeća, brojnih vjernika kako iz samog mjesta, okolice tako i iz susjednih država: Hrvatske i Mađarske, posvećena je novoizgrađena crkva. Nova crkve svete Ane u Maradiku je treća u Srijemu izgrađena u posljednjih 25 godina gdje će se, kako mještani Maradika ponosno kažu, s radošću okupljati vjernici na euharistijskim slavljima.

Velika pomoć župljana

Za samo tri godine na mjestu stare kapele, na kojoj je samo zvonik bio izgrađen od tvrdog materijala, zahvaljujući pomoći Đakovačko-osječke nadbiskupije, Srijemske biskupije, kao i velikog broja donatora, prijatelja župe i domaćih župljana, izgrađena je nova crkva kakvom se može pohvaliti mali broj župa:

„Rimokatolička župa u Maradiku nema kroz povijest znamenitih vjerskih i kultnih objekata i spomenika kao što to imaju neke župe u našoj Srijemskoj biskupiji. Vjernici su kroz povijest vođeni brigom svećenika iz Srijemskih Karlovaca, Golubinaca, Iriga, Inđije i Beške, kao što i ja vodim brigu o ovoj župi danas. Koncem XIX. stoljeća u Maradiku je bilo oko 1.200 katolika. Vjernici koji su se okupljali u kapeli sredinom XIX. stoljeća, na kojoj je u Drugom svjetskom ratu dograđen zvonik, tek 1948. su prvi puta dobili svog župnika, kada je Maradik proglašen župom“, ističe župnik u Maradiku vlč. Božidar Lusavec. „Sa svojim vjernicima sam ovdje uložio mnoge dane i trenutke. Radili smo uz majstore i ovo što se dogodilo to je velika sreća i radost. Sada se nalazimo pred crkvom koja je dostojna da je posvetimo. Ovaj trenutak posvete je iznimno važan za ovu župu i njene župljane, koji su, a neki i s posebnim osjećajem, gledali rušenje stare crkve koja ih je emotivno vezivala za njihov vjerski život. Vjerujem da su danas kao i ja radosni i ponosni što je podignut novi Božji dom, ljepši i snažniji i na ponos svih nas. Iznenađen sam brojem vjernika i crkvenih velikodostojnika koji su ovdje skupa s nama da podijele sreću i radost. Također mi je drago što će ovaj događaj ostati zapamćen, ne samo po tome što je posvećena nova crkva nego i po broju uzvanika.“

Simbol vjerskog identiteta

Svečanost posvete počela je procesijom iz dvorišta župne kuće ka novoj crkvi u kojoj su sudjelovali biskup Srijemske biskupije msgr. Đuro Gašparović, nadbiskup Đakovačko-osječke nadbiskupije msgr. Đuro Hranić, nadbiskup Beogradske nadbiskupije msgr. Stanislav Hočevar, nuncij Luciano Suriani, te svećenici iz Srijema, ministranti, djeca, folkloraši, te predstavniciMaradik posveta crkve sl.1 župe i vjernici. Prema protokolu, prije ulaska u samu crkvu, biskupu Srijemske biskupije svečano je uručen ključ crkve nakon čega je uslijedilo euharistijsko slavlje i posveta crkve:

„Ovakav događaj zahtijeva poseban protokol. Prije gradnje same crkve bilo je potrebno prikupiti veliki broj dozvola i dokumentacije od raznih državnih institucija, naše biskupije i odobrenje od Svete stolice. Sretni smo što i ovdje u Maradiku imamo sada novu crkvu koju smo posvetili, predali Bogu i otvorili je vjernicima. Značaj je velik, jer sada vjernici u Maradiku, iako malobrojni, imaju novu crkvu gdje će se s radošću okupljati. Kolika je njihova želja bila da se ona izgradi potvrđuje njihov volonterski rad prilikom izgradnje i mi smo im na tome puno zahvalni“, kaže biskup Đuro Gašparović.

Osim velikog broja donatora za izgradnju crkve, najveću donaciju je dala nadbiskupija Đakovačko-osiječka, koja je sve do 2008. godine bila jedna biskupija zajedno sa Srijemskom:

„Drago mi je što je naša nadbiskupija pomogla u izgradnji crkve. Mi vjernici smo ljudi i koliko god da je na prvom mjestu živa crkva, ljudima je potreban krov nad glavom, prostor u kome će se okupljati. Crkva je simbol i našega vjerskoga identiteta, da bismo ga snažili. Kad čovjek ima svoj identitet, onda ima što ponuditi drugima. A isto tako ima potrebu da ga drugi obogaćuju svojim identitetom. Zato se radujem da se ova zajednica, gdje ima i Srba i Hrvata i Mađara, snaži i izgrađuje kako bi mogli ovdje normalno živjeti i kako bi mogli s radošću susretati druge ljude i davati svoj doprinos sredini u kojoj žive“, istaknuo je Đuro Hranić.

Tijekom svečane mise apostolski nuncij Svete stolice u Beogradu predao je župniku bulu, blagoslov pape Franje novoizgrađenoj crkvi:

„Papa je želio poslati svoj blagoslov i za ovako malu zajednicu kao što je župa Maradik. Koliko god da je ona mala, ona pripada sveopćem univerzumu, Katoličkoj Crkvi“, rekao je Luciano Suriani.

A kako za Srijemsku biskupiju i njene vjernike, novoizgrađena crkva u Maradiku od velikog značaja je i za Beogradsku nadbiskupiju:

„Svi mi znamo da samo ciljevi omogućuju nama da znamo izabrati putove i da napredujemo. Zato je i crkva kao zgrada veliko nadahnuće i na neki način prostor u kome ljudi provode nov način života. Želim da svi cijene, i u povijesnom i u punom smislu riječi, tu novu stvarnost,“ izjavio je Stanislav Hočevar.

Dojmovi župljana

Malo je riječi kojima bi se mogli opisati osjećaji župljana Maradika zbog nove crkve u svom mjestu. Njihovi izrazi lica govorili su više od riječi:

„Krštena sam, pričešćena i krizmana ovdje u Maradiku. Sretna sam što se ovo dogodilo u mom selu. Koliko volim svoje mjesto dovoljno govori što pišem monografiju o njemu, i to dvojezično: na mađarskom, svom materinjem jeziku, i srpskohrvatskom. Čuvam i stare fotografije Maradika i jako volim i poštujem tradiciju. Jako sam ponosna što sam odavde i sam ovaj sveti čin posvete nove crkve probudio je u meni mnogo lijepih emocija“, kaže Ana Berta.

Emocije nije mogla skriti ni Marica Šanta:

„Rođena sam Maradičanka i, iako dugi niz godina živim i radim u Austriji, u srcu i duši mi je moje mjesto. Ova crkva našoj zajednici puno znači i zahvalila bih se našem dragom velečasnom Božidaru koji je uspio u svojoj namjeri i poklonio nam ovo prelijepo sveto zdanje, gdje ćemo s radošću dolaziti slaviti Boga.“

Izvor: Hrvatska riječ (S. Darabašić)