Pozovite » (+381) (0)24 535-533

pokladni maskenbal u monostoruPokladni maskenbal u Monoštoru – odavno nisam s tolikom radoznalošću krenula na neki događaj. Jesu li Monoštorci iscrpjeli sve svoje ideje ili im je ostalo još zanimljivih i originalnih ideja? S tim iščekivanjem krenula sam u nedjelju navečer u Monoštor. Već po običaju prvi maskirani stižu oni najmlađi. A maske primjerene njihovom uzrastu – vještice, gusari, mace, ježevi... A gdje su klinci tu je i dobra zabava.

Sve dok im svu pažnju nisu uzeli oni stariji. Prvi su u dvoranu Doma kulture ušetali, ili točnije rečeno: ujahali monoštorski pokladni jahači. A umjesto pravih konja oni od slame, pa se još i jahati mogu.
„Ovi konji od slame su u prirodnoj veličini tako da možemo mi u njih stati. Za ovih sedam konja trebalo je osam bala slame i dva kilometra manile. I pet sati rada, po konju. Htjeli smo da bude nešto ekstra, originalno i zanimljivo. Vidite, konji imaju i oglavnike, kopita, ma pravi konji“, kaže predvodnik monoštorskog pokladnog jahanja.
Odabrana ekipa u Monoštor, kako kažu „centar svita“, stigla je pravo s Kube, i to ni manje ni više već iz 20-ih godina XX. stoljeća. Također iz XX. stoljeća, ali iz nešto kasnijeg razdoblja stigli su Slatki greh i Lepa Brena. Kaže, nije u Monoštor stigla na vrhuncu svoje slave, ali nije kasno ni sada. Jedan unuk s dirljivom pažnjom čuvao je svoju staru baku. „Na poklade zaboravljamo sve brige koje imamo i tri dana se veselimo i zabavljamo uz maske“, kaže pažljivi unuk koji ni u vrijeme poklada nije zaboravio da treba skrbiti i o svojoj nemoćnoj baki. Bilo je tu i subotnjeg kupanja, temeljitog, s pravom toplom vodom i naravno onoga što u vrijeme poklada nikada ne manjka – malo ludosti i dobre zabave.

Šokačka večer u Vajskojsokacka vecer u Vajskoj

Oko 200 gostiju okupila je Šokačka večer koju je i ove godine u restoranu Bački dvor na jezeru Provala organizirala hrvatska udruga Antun Sorgg iz Vajske. Gosti su se zabavljali uz glazbu poznatog tamburaškog sastava Dike iz Vinkovaca, a specijalni gost večeri bio je pjevač i pijanist Petar Pifat iz Petrovaradina. Nastupila je i muška pjevačka skupina Stanari iz Hrvatske. Organizirana je i tombola a zabava je trajala do ranih jutarnih sati.
„Gosti su zadovoljni, a samim time smo zadovoljni i mi kao organizatori“, kaže Mladen Šimić, predsjednik udruge Antun Sorgg.

 

 

 

 

sokacko prelo beregŠokačko prelo u Beregu

Veselo do kasno u noć, ili bolje reći do rano ujutru. Tako to izgleda kada se bereški Šokci i njihovi gosti okupe na Šokačkom prelu. Spremali su se domaćini, članovi HKPD-a Silvije Strahimir Kranjčević danima za ovo prelo kako bi kada stignu gosti sve bilo pod konac, da im ni oni najnedobronamjerniji ništa zamjeriti ne bi mogli. A trud se isplatio. Svatko je bio domaćinski ugošćen i počašćen. A htjeli su se domaćini baš pokazati i zbog svojih gostiju iz Sarvaša i Nuštra, a posebice onih iz Klisa. I to s razlogom. „Suradnja naših udruga počela je prigodom našeg zajedničkog predstavljanja u Beču, gdje su članovi Kranjčevića sudjelovali kao naši gosti. Njihova uzvratna gesta bio je ovaj poziv na Šokačko prelo u Beregu. Sarvaš je mjesto koje su do 1945. godine uglavnom naseljavali Nijemci i možemo reći da u našem mjestu nemamo razvijenu šokačku tradiciju, pa mi zato nosimo i promoviramo nošnju iz Aljmaša i Sonte“, kaže predsjednica KUD-a Sarvaš Silvia Herceg.
„Večeras smo gosti u Beregu, a u programu sudjeluje naša ženska pjevačka skupina Grofice. Bili smo 2009. godine gosti ovog prela, prošle godine Berežani su bili gosti na reviji narodnih nošnji, a mi sada uzvraćamo posjet“, kaže predsjednik Hrvatskog seljačkog kulturno-prosvjetnog društva Seljačka sloga iz Nuštra Nikola Šuća. A Berežanima su posebno dragi gosti ove godine bili gosti iz Klisa. Ne zato što im je za doći u Bereg trebalo prijeći nekoliko stotina kilometara, već iz razloga što su došli iz kraja iz koga potječu i davni preci današnjih Berežana. Ne kriju gosti iz Klisa, a došao je sam vrh općine, da ih je kontakt i poziv iz Berega iznenadio. Toliko da su ne razmišljajući puno odlučili doći i vidjeti gdje i kako žive nekadašnji Klisani koji su se prije oslobađanja tog područja od Turaka ohrabrili i krenuli put Panonije. I tu i ostali. I gosti i domaćini suglasni su da je ovo (tek) prvi susret, jer jedni drugima imaju toliko toga za pokazati. Bit će da ih spaja neka davna krvna veza.

Izvor: Hrvatska riječ (Z. V.)