Pozovite » (+381) (0)24 535-533

baranjski becarac u drazuTradicionalna kulturno-turistička manifestacija Baranjski bećarac, 24. po redu, održana je početkom lipnja u Dražu. Na ovoj manifestaciji koja čuva kulturnu baštinu, tradiciju i običaje baranjskih Šokaca sudjelovale su i šokačke udruge iz bačkog Podunavlja.

U Dražu su se okupili zaljubljenici u folklor i pisanu šokačku riječ, ali je 24. Baranjski bećarac počeo izložbom kolača rađenih po tradicijskim receptima i izložbom dijelova nošnje – Iz šublika naših baka. U nastavku programa predstavljena je Šokačka rič, knjiga bećaraca pisanih na šokačkoj ikavici. Na pedesetak strana knjige su i bećarci vojvođanskih autora – Stanke Čoban, Kate i Antuna Kovača. Šokci iz bačkog Podunavlja uspješno su se predstavili i na reviji nošnji. U kategoriji snaša, po ocjeni žirija, najljepšu nošnju imala je Marija Vuković, predstavnica UG Tragovi Šokaca iz Bača.
„Nošnja koju je Marija predstavila je najsvečanija nošnja udate mlade žene. Nosila se u svečanim prigodama, u crkvu, balove, svatove. Ima puno detalja vezenih zlatnim koncem, suknja i kecelja su od lionske svile, a marama je svilena tkana početkom 30-ih godina prošlog stoljeća. Udata žena je obavezno bila zavita u konđu i šamiju, a imućnije su imale i zlatan vinac. Za ovu prigodu Marija je bila spremita za svatove, bila je enga. U šokačkim svatovima enga je vrlo blizak rod sa đuvegijine strane – udana mlada žena, sestra ili sestričina ili đuvegijinog brata žena“, kaže Stanka Čoban, predsjednica UG Tragovi Šokaca Bač.
U konkurenciji snaša treće mjesto osvojila je Anita Đipanov-Marijanović, članica KUDH-a Bodrog iz Monoštora koja je prikazala nošnju koju su u Monoštoru nosile kraljice za Duhove.
„Sprimita sam u nošnju iz 1870. godine. Ovako su se sprimale mlade udate žene, koje su išle u ophod sa kraljicama po selu za Duhove“, pojasnila je Anita.
U konkurenciji djevojaka drugo mjesto osvojila je Andrea Bikić, HKUPD Antun Gustav Matoš iz Plavne koja je predstavila nošnju koja se u Plavni nosila u crkvu na Veliku Gospu. Gosponoše su mlade djevojke, njih šest, koje su nosile Gospin kip u procesiji na Veliku Gospu. Bile su „spremite u bilo ruvo, a priko prsa su nosile nebesko plave pantljike“. One simboliziraju čistotu duše. Nestao je taj običaj prije tridesetak godina, ali su ga u udruzi Matoš ponovno oživjeli prije nekoliko godina.
Na reviji je sudjelovala i Biljana Đipanov iz monoštorskog Bodroga koja je za reviju odabrala nošnju u kojoj se zimi išlo na misu. Šokačku nošnju iz Vajske i Plavne predstavile su članice HKUPD-a Matoš, odnosno HKU Antun Sorgg.

Izvor: Hrvatska riječ (Z. V.)