Pozovite » (+381) (0)24 535-533

dan biskupa ivana antunovica sl.1Svečanom akademijom na kojoj su dodijeljene zahvalnice i nagrade najuspješnijim učenicima koji se školuju na hrvatskome jeziku 14. lipnja obilježen je jedan od četiri praznika hrvatske nacionalne manjine u Srbiji – Dan rođenja biskupa Ivana Antunovića.
Svečanosti, koja je održana u subotičkoj Gradskoj kući, nazočila je i ministrica znanosti i obrazovanja Hrvatske Blaženka Divjak, koja je istoga dana ranije bila na potpisivanju Memoranduma o osnivanju Lektorata za hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Novome Sadu. U svjetlu toga događaja i ona i predsjednik Hrvatskoga nacionalnoga vijeća Slaven Bačić ovom prigodom poručili su kako je osnivanje Lektorata od velike važnosti za Hrvate u Srbiji, napose kada je riječ o obrazovanju kao i da je u posljednjih godinu dana puno učinjeno na poboljšanju kvalitete nastave na hrvatskome jeziku.

Prevaljen dug put

Predsjednik HNV-a istaknuo je važnost nastave na hrvatskome jeziku za ovdašnje Hrvate, kao i potrebu za povećanjem broja učenika u ovome sustavu.
„Nastava na hrvatskome se pokazala ne samo kao najbolji čuvar nacionalne svijesti Hrvata i jedan od puteva za priznavanje hrvatske nacionalne manjine i njene ravnopravnosti s drugim nacionalnim manjinama i ostalim građanima Srbije, nego je rezultirala i kvalitetom nastave i uspjesima koje su postizala mnoga djeca. Najvažnija zadaća na kojoj svi moramo raditi jest povećanje broja učenika u nastavi na hrvatskome jeziku, a najbolji put za to jest vlastiti primjer, kakav ste dali i vi roditelji djeci. Ne smijemo biti Hrvati samo onda kada trebamo praviti hrvatsko državljanstvo, nego i kada treba upisati djecu u nastavu na hrvatskome jeziku ili kupiti Hrvatsku riječ“, rekao je Bačić.
Predsjednik HNV-a istaknuo je i kako je obrazovanje na hrvatskome do sada prevalilo veoma dug put te da svega toga ne bi bilo bez pomoći iz Hrvatske – spomenuo je potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstva i Konzulata Hrvatske u Srbiji te Školske knjige.
Kako je Bačić rekao, za obrazovanje na hrvatskome zaslužni su brojni članovi zajednice. Istaknuo je Duje Runju, Peru Horvackoga, Anđelu Horvat, Darka Sarić Lukendića, Jasnu Vojnić i Margaretu Uršal.
Da se treba raditi još na mnogim stvarima za poboljšanje uvjeta obrazovanja na hrvatskome jeziku, kazao je Bačić.
„Završetak izrade nacionalnih dodataka, rješavanje srednjoškolskih udžbenika i osnivanje katedre za hrvatski jezik procesi su za koje sam uvjeren da ćemo uz potporu Hrvatske uspješno nastaviti i dovršiti.“
Predsjednik HNV-a govorio je i o problemu „bunjevačkog pitanja“. Rekao je kako bez obzira na političku, znanstvenu, materijalnu i medijsku potporu pojedinih struktura srbijanske vlasti koje izdvajaju ikavski govor u zaseban bunjevački jezik, ovdašnji Hrvati trebaju njegovati hrvatski ikavski dijalekt jer su njime govorili i njihovi preci.

Crvena kravatadan biskupa ivana antunovica sl.2

Ministrica iz Hrvatske izrazila je zadovoljstvo što se uspjesi učenika nagrađuju, te obećala daljnju podršku obrazovnom sustavu na hrvatskome jeziku u Srbiji.
„Svi ovi učenici su nam na ponos. Vidi se da se u njih ulaže, da su motivirani i da imaju potporu i iz škole. Uvijek je lijepo prepoznati izvrsne i dodijeliti im nagrade. Svima njima čestitam kao i njihovim školama, učiteljima, ravnateljima, a nadasve roditeljima koji su im omogućili da pohađaju nastavu na hrvatskome jeziku. Imat ćete i dalje potporu Vlade Hrvatske, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, Ministarstva znanosti i obrazovanja i mene osobno“, poručila je Divjak i dodala kako je važno da se stvore uvjeti da svi oni koji žele upisati svoje dijete u školu na hrvatskome jeziku za to imaju uvjete.
Divjak je poručila učenicima da budu otvoreni i tolerantni te da čuvaju svoj nacionalni identitet. Poželjela im je i da budu promicatelji znanja, vještina i vrijednosti naroda iz kojega potiču i društva u kojemu žive.
Nagrade i priznanja za školske i izvanškolske uspjehe dobilo je oko 130 učenika. Od prošle godine dodjeljuje se i nagrada Crvena kravata učeniku/učenici generacije na hrvatskom jeziku u protekloj školskoj godini, kao i nagrada nastavnicima za svoj mentorski rad.
Prema Pravilniku o pohvaljivanju i nagrađivanju učenika i nastavnika u nastavi na hrvatskom jeziku u Srbiji Odbora HNV-a za obrazovanje, učenica osmog razreda s najvećim brojem bodova je Lucija Ivković Ivandekić, te je tako postala dobitnicom nagrade Crvena kravata. Lucija Ivković Ivandekić, učenica OŠ Ivan Milutinović, osim završene škole s prosjekom ocjena 5,00 osvojila je 1. mjesto na okružnom i 2. mjesto na republičkom natjecanju iz hrvatskoga jezika te 1. mjesto na pokrajinskom, međunarodnom i republičkom natjecanju u sviranju tambure – solo i 1. mjesto s orkestrom na natjecanju tamburaških orkestara iz Vojvodine.
Nagrade za mentorski rad primili su nastavnici Ana Gaković (hrvatski jezik i književnost), Nevenka Tumbas (matematika) i Sanjin Ivašić (hrvatski jezik i književnost).
Na akademiji je nastupio orkestar Hrvatske glazbene udruge Festival bunjevački pisama.

Udžbenici za srednju školu

Prije svečane akademije u Gradskoj kući ministrica je posjetila Hrvatsko nacionalno vijeće gdje se drugi puta za šest mjeseci sastala s predstavnicima HNV-a te ravnateljima osnovnih i srednjih škola i predškolske ustanove u kojima se odvija nastava na hrvatskome jeziku.
Divjak je nakon sastanka, za medije poručila kako je osnivanjem Lektorata na hrvatskome jeziku u Novome Sadu donekle ostvaren reciprocitet kada je riječ o obrazovanju i pravima manjina u Srbiji i Hrvatskoj, jer na Sveučilištu u Zagrebu već postoji Katedra za srpski jezik i književnost.
Rekla je kako je zahvaljujući pogodnijoj političkoj klimi dosta pitanja u području obrazovanja riješeno u proteklome razdoblju te da će se sada raditi na organiziranju Lektorata kao i rješavanju pitanja srednjoškolskih udžbenika.
Bačić je rekao kako otvaranje Lektorata predstavlja krunu svih pomaka u obrazovanju na hrvatskome posljednjih godina te da je to rezultat pregovora srbijanskih i hrvatskih predstavnika Međunarodnog mješovitog odbora održanoga u siječnju kao i predstavnika hrvatske zajednice s predsjednikom Srbije. Predsjednik HNV-a ovo vidi kao izraz političke volje da se radi na rješavanju otvorenih pitanja hrvatske manjine.

Izvor: Hrvatska riječ (J. Dulić Bako)