Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Mirko StefkovicSubotička biskupija ove godine proslavlja 50 godina postojanja i djelovanja. Svoje korijene ima u Bačkoj nadbiskupiji, sa sjedištem u Baču, koja je potom ujedinjena s Kaločkom nadbiskupijom, te je tako nastala Kaločko-bačka nadbiskupija, a nadbiskupi su stolovali čas u Kaloči, čas u Baču. Bačku apostolsku administraturu sa sjedištem u Subotici uspostavila je Sveta Stolica 1923. Na čelu administrature bio je župnik subotičke župe sv. Terezije Avilske Lajčo Budanović, kao apostolski administrator, koji je 1. svibnja 1927. godine primio i biskupsko posvećenje. Prošao je dugi niz godina, kada je 25. siječnja 1968. godine Sveti otac Pavao VI. ustanovio na području Bačke apostolske administrature novu biskupiju pod imenom Subotička biskupija.

To je biskupija koju mi danas poznajemo i čiji se jubilej slavi. Biskupija broji 116 župa, te ima 107 svećenika, a na teritoriju biskupije djeluje i nekoliko zajednica redovnika i redovnica. Prvi biskup Subotičke biskupije bio je Matija Zvekanović (1968. – 1989.), a aktualni biskup je mons. dr. Ivan Pénzes.
Pred Vama, kao tajnikom Subotičke biskupije, je velika organizacija i značajna proslava. Naime, vikend koji je pred nama bit će u znaku proslave jubileja biskupije, ali i 50. obljetnice svećenstva biskupa i još četvorice svećenika. Što je ono što nas očekuje?
Rekao bih kako se sad sve zgusnulo, ali se mi tome veselimo. Na Petrovo, 29. lipnja, u 9.30 sati bit će svećeničko, odnosno đakonsko ređenje, kada će biskup zarediti dvojicu svećenika i jednog đakona na mađarskom jeziku. Istoga dana u 10.30 sati će slavlje biti na hrvatskom jeziku, kada će biskup trojicu bogoslova zarediti za đakone: Nebojšu Stipića, Dražena Skenderovića i Daniela Katačića. Ujedno, pod oba ova slavlja biskup će, skupa s još četvericom svećenika, zahvaliti Bogu za 50 godina svećenstva. Naime, osim biskupa, 50. obljetnicu slave i preč. István Dobai, preč. Julije Bašić, mons. József Miócs i preč. József Csobánczy. To će biti zlatna misa za petericu svećenika, odnosno, biskupa i svećenike. Istoga dana će u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici biti svečana akademija u povodu proslave Subotičke biskupije u 18 sati. Naime, kako ste spomenuli, Subotička biskupija je uspostavljena aktom kojega je potpisao Sveti Otac 25. siječnja 1968. godine. Taj akt je postao javan tek u ožujku, kada je objavljen u službenom glasniku Svete Stolice. U Subotici je velika proslava bila 30. lipnja, te ćemo mi točno 50 godina poslije imati proslavu, zahvalu za taj veliki jubilej. O povijesti i razvoju biskupije ćemo se prisjetiti na akademiji koja je upriličena tim povodom. Već sljedećeg dana, 30. lipnja bit će svečana sveta misa u 11 sati u povodu 50. obljetnice biskupije, kada će u našemu gradu nazočiti preko dvadeset biskupa iz naše i okolnih zemalja, oko stotinu svećenika i tisuće vjernika koji će doći iz cijele biskupije. Budući da očekujemo više vjernika nego što može stati u crkvu bit će postavljen video zid između katedrale i biskupije, te će vjernici i izvan crkve moći pratiti svetu misu. Planirano je da misno slavlje predvodi apostolski nuncij mons. Luciano Suriani, što je on prihvatio, međutim potom je za isti dan najavljen posjet tajnika Svete Stolice kardinala Pietra Parolina, koji će toga dana posjetiti predstavnike državnih vlasti i Srpske Pravoslavne Crkve. Jasno je da nuncij treba biti prisutan na tim susretima. Potom smo se obratili ostrogonsko-budimpeštanskom kardinalu Péteru Erdőu, koji je već potvrdio dolazak, no u međuvremenu opet je došlo do promjene. Naime, Sveti Otac papa Franjo je imenovao 14 novih kardinala, a na njihovu kreaciju, kako se to kaže u stručnoj terminologiji, uoči Petrova, papa je sazvao konzistorij, odnosno skup svih kardinala. Jasno je da i kardinal Erdő tada treba biti u Rimu. Zato je biskup Pénzes odlučio predvoditi slavlje, koje će biti dvojezično. Vjerujem da subotička katedrala još nikada nije imala ovakvo slavlje, na kojem će biti toliko biskupa. Trudimo se sve organizirati, da hodočasnici imaju sve što im je potrebno i da se na slavlju doživi biskupijsko zajedništvo. To je ujedno centralna proslava uspostave naše biskupije.
Istoga dana, 30. lipnja, kao i 1. srpnja u Srbiju dolazi državni tajnik Svete Stolice. Dakle, usudila bih se reći da se ovoga vikenda piše povijest. O čemu je točno riječ i koji je razlog njegova posjeta?
Naši biskupi na zasjedanju Biskupske konferencije odlučili su pozvati kardinala Pietra Parolina, državnog tajnika Svete Stolice, kako bi on blagoslovio novo sjedište Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda, koja je do sada, ako smijem reći, djelovala u uvjetima betlehemskog siromaštva, u smislu da nismo imali svoje sjedište. Kako smo uspjeli doći do nekog razboritog rješenja s obzirom na naše uvjete, osigurali smo sredstva i u župnom domu Sv. Roka u Novome Sadu preuredili i proširili taj prostor gdje će od sada biti sjedište Biskupske konferencije. Nakon misnoga slavlja, koje će biti u nedjelju, 1. srpnja, u crkvi Imena Marijina u Novom Sadu kardinal Parolin će blagosloviti te prostorije. Inače, misno slavlje će prenositi Radiotelevizija Vojvodine, i na prvom programu će biti misa s komentarom na hrvatskom, dok će na drugom biti na mađarskom jeziku. To nam je značajno, osobito za vjernike koji su vezani za svoje domove. Poslije misnog slavlja kardinal Parolin će se susresti s našim biskupima, te će u 12.30 sati blagosloviti prostorije što je ujedno i prvotni razlog njegova dolaska. 
Dan prije, 30. lipnja, kardinal Pietro Parolini će se susresti s najvišim državnim dužnosnicima Srbije. Koji je povod ili tema njihova susreta i koliko je to značajno za Crkvu?
Da, kardinal će se tada susresti s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, ministrom vanjskih poslova Ivicom Dačićem, s predsjednicom Vlade Srbije Anom Brnabić i s patrijarhom srpskim Irinejom. Jako smo radosni zbog toga posjeta, kako radi tog crkvenog dijela, tako i ovog svjetovnog, političkog. U Srbiji imamo dosta dobar zakonski okvir koji regulira život i djelovanje crkava i vjerskih zajednica, pa tako i Katoličke Crkve, ali određeni segmenti njegove provedbe u pojedinostima se mogu doraditi, odnosno trebaju pojasniti. Vjerujemo da će posjet kardinala kao vrlo iskusnog diplomata, on je po svojoj službi u rangu predsjednika Vlade odnosno premijera, uroditi pozitivnim pomacima, rješavanju pojedinih pitanja koja se tiču života i djelovanja Katoličke Crkve na ovim prostorima. Prije svega radi se o državnom posjetu, a razne teme se tom prilikom stave na stol ili barem samo naglase. Kardinal predstavlja Svetu Stolicu, državu Vatikan, a ujedno predstavlja i ovaj dio Katoličke Crkve. Stoga se nadamo da će biti dotaknute teme koje će poboljšati naše djelovanje za dobrobit, ne samo katolika, nego i cijelog našeg društva općenito. Puno toga je već pozitivno riješeno u korist Katoličke Crkve, odnosno njezinog jednostavnijeg, boljeg i lakšeg djelovanja. Primjerice, registracija naših biskupija, župa, pitanje osiguranja svećenika, priznavanje akademskih diploma i stupnjeva stečenih na katoličkim učilištima u inozemstvu. To su stvari koje smo riješili, ali ima tema koje su tek pred nama. Neke su manje i jednostavnije, a ima i onih ozbiljnijih. Tu je recimo i pitanje dobivanja potrebnih frekvencija za Radio Mariju Srbije, upravljanje grobljima koja su u vlasništvu crkve. Također, jedno otvoreno pitanje je i restitucija matičnih knjiga. Vjerujem da se ova pitanja mogu tematizirati i polako privoditi kraju. Posljednjih godina uvijek je aktualno pitanje restitucije oduzete crkvene imovine. Ima pojedinih župa koje su zbilja dobile povrat imovine i one su u mogućnosti održavati svoje objekte, a imamo i lijepih primjera gdje župe karitativno djeluju, odnosno sredstva koja imaju usmjeravaju za različita pastoralna djelovanja. Također, jedno od pitanja treba biti sudbina diploma naših vjeroučitelja. Katolička Crkva je pozdravila uvođenje vjeronauka u školama, od samoga početka, međutim taj potez je uradila država, a mi smo se uključili po mogućnostima koje su tada bile na raspolaganju. Trenutno, kako se i taj segment ustrojava, potrebno je naći načina kako bi vjeroučitelji u školama mogli steći obrazovanje ovdje u ovoj državi. Ako je država uvela tu materiju u školu, onda smatramo da je država i dužna omogućiti da se formacija vjeroučitelja odvija u ovoj državi, a ne da ih moramo školovati u inozemstvu. Trebamo naći najbolji način za rješavanje svih ovih pitanja, a ima ih još. Ovo je prvi puta da državni tajnik Svete Stolice, dakle drugi čovjek Katoličke Crkve, dolazi u posjet ovoj državi, Katoličkoj Crkvi ovdje. Mi se nadamo samo dobromu. Vjerujemo da će kardinal svojom umješnošću uspjeti uvjeriti naše državne dužnosnike o tome kako Katolička Crkva i njezino, što je moguće bolje djelovanje, pridonosi dobrobiti, ne samo katolicima i katoličkim strukturama, nego općenito cijelome društvu.
Spomenuli ste kako je bitna formacija vjeroučitelja u ovoj zemlji. Je li onda dužnost države osigurati i odgovarajući udžbenik ili katekizam koji je prilagođen školskom vjeronauku?
Svakako vjerujem da za obrazovanje država treba osigurati sva potrebna sredstva bez diskriminacije građana, tj. djece prema njihovoj nacionalnoj odnosno vjerskoj pripadnosti, da mogu svaki predmet koji je obvezatan ili odabran u cijelosti odraditi i za to imati sva potrebna pomagala. Naša Biskupska konferencija je pribavila sredstva za izradu udžbenika za vjeronauk. Novi, revidirani program je prihvaćen prošle godine od strane nadležne komisije, objavljen je u Prosvetnom glasniku, tako da je on važeći. Formirali smo radne skupine koje rade na izradi novih udžbenika, za svih osam razreda osnovne škole i četiri razreda srednje škole, kako na hrvatskom tako i na mađarskom jeziku i vjerujem da ćemo taj proces uspjeti okončati u narednih godinu-dvije.
Sjedište Biskupske konferencije će od sada biti u Novom Sadu u sklopu župe Sv. Roka. Koja je to sve procedura, hoće li netko biti uposlen i koji je značaj toga?
Kao što znamo, Katolička Crkva ovdje nije brojna, pokušavamo biti vrlo racionalni u smislu da nećemo nekoga dodatno upošljavati, nego ukoliko se opseg posla koji je potrebno vršiti poveća, tek tada će Biskupska konferencija nekoga angažirati. Trenutno funkcioniramo tako da je zrenjaninski biskup mons. Ladislav Német predsjednik konferencije, dok moja malenkost vrši službu tajnika i u vrlo dobroj suradnji obavljamo taj administrativni dio posla. Međutim, svi znamo da ako određena ustanova nema svoje sjedište to značajno otežava djelovanje. Time što će Međunarodna biskupska konferencija imati svoje sjedište u Novom Sadu, mi se nadamo da će Katolička Crkva dobiti na profilu u ovoj državi. Ono što nam je značajno, osim tog administrativnog rada, jest da ćemo biti prisutniji medijski. Već više godina planiramo uređivanje jednog portala koji bi se bavio životom i djelovanjem Katoličke Crkve ovdje u Srbiji i vjerujemo da će na ovaj način to biti moguće. Tamo će svoje mjesto naći i naš Međubiskupijski sud, koji je utemeljen ove godine i polako dobiva svoje strukture. Radi se o službi Katoličke Crkve prema svojim vjernicima, ponajviše je predmeta iz područja ženidbenog prava, odnosno pitanja ispitivanja valjanosti ženidbe, kako bi vjernici koji su u takozvanom drugom braku mogli riješiti svoju situaciju i po mogućnosti ići na sakramente. U tom smislu ćemo značajno pospješiti dostupnost te usluge. U tim prostorima će biti sjedište, a ispostave će biti u Subotici, Zrenjaninu, Ruskom Krsturu i Beogradu. Imamo već kadar vrlo jasno definiran. Biskupska konferencija obuhvaća sve biskupije koje su na teritoriju Srbije skupa s Kosovom, Crne Gore i Makedonije, a mi kao Katolička Crkva u Srbiji djelujemo i zasebno.
Biskup mons. Ivan Pénzes se priprema za mirovinu. Koja je procedura izbora novog biskupa?
Vrlo jednostavno. Biskup će 10. kolovoza napuniti 75. godinu života, a po odredbi zakonika kanonskog prava on je dužan podnijeti odreknuće od službe Svetome Ocu preko nuncijature. Nakon toga sveti Otac će skupa s kardinalom pročelnikom Kongregacije za biskupe odlučiti hoće li aktualni biskup nastaviti obnašati svoju službu dok ne bude imenovan novi, što je obično slučaj, ili će možda odmah biti razriješen, pa će biti imenovan privremeni upravitelj biskupije, što je rijetko. Biskupa se ne bira, biskup se imenuje. Imenuje ga Sveti Otac, formalno gledano, ali postupak traženja kandidata, profila osobe radi nuncijatura u Beogradu u suradnji s Kongregacijom za biskupe. Jedino što možemo jeste sve pratiti našim molitvama. Mi kao svećenici i vjernici trebamo vrijeme koje je pred nama povjeriti Bogu da providi za našu biskupiju. Neće to biti nikakva velika novost. Crkva je postojala i prije, a postojat će i nakon toga. Uloga nadpastira je značajna, ali puno je značajnije ono što se događa i živi u zajednici, u Crkvi. Zakonik kanonskog prava je vrlo jasan: postoji kriterij i kandidat mora imati barem 35 godina i najmanje 5 godina biti u svećeničkoj službi. Nema nekih velikih kriterija. Jasno je da treba uzeti u obzir da smo višejezična biskupija i da nije isto tražiti biskupa za Beograd ili za Suboticu. Znamo se našaliti da kandidata za biskupa nikad neće faliti, može faliti samo svećenika. Dakle, to je proces koji nas očekuje.

Izvor: Hrvatska riječ (Željka Vukov)