Pozovite » (+381) (0)24 535-533

50 godina biskupijeSveti otac Pavao VI. 25. siječnja 1968. godine ustanovio je na području Bačke apostolske administrature novu, Subotičku biskupiju, a 30. lipnja iste godine liturgijskim je činom započelo djelovanje Mjesne crkve subotičke. Povodom 50 godina od njezine uspostave protekloga vikenda, 29. i 30. lipnja, organizirana je akademija na kojoj je predstavljena povijest Katoličke Crkve na ovim prostorima te misno slavlje predvođeno subotičkim biskupom mons. dr. Ivanom Pénzesom.

Budućnost biskupije

Euharistija, kao središnja proslava obilježavanja zlatnog jubileja Subotičke biskupije služena je u subotu, 30. lipnja, u katedrali-bazilici sv. Terezije Avilske. Osim biskupa domaćina, na misnom slavlju je sudjelovao još 21 biskup iz okolnih zemalja, stotinu svećenika, oko dvije tisuće vjernika te predstavnici političkog, kulturnog i vjerskog života Subotice i regije. Liturgija je služena na hrvatskome, mađarskome i latinskome jeziku.
Ovom prigodom mons. Pénzes poručio je kako za opstanak Subotičke i bilo koje druge biskupije nije bitno koliko ona broji vjernika, već žive li oni vjeru doista.
„Dragi hodočasnici, slavlje 50-te obljetnice Subotičke biskupije nije trenutak da se s nostalgijom sjećamo minulih vremena kada nas 50 godina biskupije sl.2je bilo brojčano više, kada su nam crkve bile punije i kada je vjera bila prisutnija u svagdanjem životu. Nostalgični bijeg u prošlost može nas samo odvratiti od zauzetosti za ono danas, za ono sad. Isus ne govori o količini vinove loze nego o kvaliteti njezine povezanosti s korijenom. Poziva nas da ostanemo u njemu jer je to jedini put našega opstanka. Stoga ovdje leži i odgovor na pitanje budućnosti naše biskupije. Ona je izvjesna samo u onoj mjeri koliko smo Kristovi. No, ne smijemo previdjeti da svaki vinograd potrebuje čišćenja i orezivanja. Zato je velika milost u času rezanja prepoznati Očevu ruku“, rekao je biskup.
Od 11. stoljeća

Na akademiji, koja je održana večer prije, 29. lipnja, u Velikoj vijećnici Gradske kuće kroz četiri izlaganja je prikazana povijest Katoličke Crkve na ovim prostorima od utemeljenja crkvenih struktura, oko jedanaestog stoljeća do današnjih dana.
Toga dana zaređeni đakon Subotičke biskupije Dražen Skenderović govorio je o stanju Crkve na prostoru biskupije od Drugoga svjetskoga rata do danas s naglaskom na uzdignuće Bačke apostolske administrature na rang biskupije.
„Ovaj period obilježila su tri važna segmenta. Prvi je progon vjernika Nijemaca i Mađara iz Bačke nakon rata prilikom kojega je domove napustilo njih 200.000 dok ih je 50.000 ubijeno. Tada je ubijeno 18 svećenika na prostoru biskupije, a preko 20 župa je prestalo biti aktivno. Važno je spomenuti i samu uspostavu biskupije i rad njezinoga prvoga biskupa Matije Zvekanovića koji je podignuo sjemenište Paulinum te je puno radio na liturgijskoj obnovi nakon Drugoga vatikanskoga koncila. A što se tiče aktualne situacije u biskupiji, odnosno rada biskupa Pénzesa može se reći da je također puno urađeno – najvažnije je uspostavljanje Teološko-katehetskog instituta te izgradnja pastoralnog centra Augustinianum“, rekao je vlč. Skenderović.
On se osvrnuo i na činjenicu kako je usprkos velikim postignućima u biskupiji od osnutka do danas trenutačno broj vjernika u opadanju. Istaknuo je kako i u ovakvim situacijama unutar biskupije ima prostora za napredak, samo i ako se situacija sagleda realno.
Na drastično smanjenje broja vjernika u biskupiji upozorio je i mons. Stjepan Beretić. No, s obzirom na to da je tema njegova izlaganja bilo razdoblje od Mohačke bitke do Prvoga svjetskoga rata svjedočio je kako je biskupija živjela i gore dane iz kojih se uspjela izdignuti.
„Nakon 1526. godine Bačka je bila potpuno razorena i izgledala je kao da više nikada neće oživjeti. Posljedice toga su bile toliko velike da smo 1715. od Kalače do Novog Sada imali samo 15.000 katolika. Jako se teško obnavljao duhovni život i Crkva u ovim krajevima. Ipak 1923. godine ovaj prostor između mađarske granice, Dunava i Tise dočekao je s pola milijuna katolika, tako da je snažno krenuo napredak crkve u ovim krajevima“, naveo je mons. Beretić i dodao kako je ova, najveća biskupija po broju katolika u Srbiji, nakon 90-ih izgubila polovicu vjernika. „Ne smijemo pomisliti da je situacija sada u našoj biskupiji najgora u povijesti. Ona uopće nije najgora, bilo je i puno gorih situacija kad je biskupija stala na svoje noge i mi se nadamo s Božjom pomoći i zalaganjem ljudi da će opet biti dobro i lijepo biti katolik u Bačkoj“, rekao je mons. Beretić.
Među predavačima bili su još i profesor crkvene povijesti na Teološko-katehetskom institutu Subotičke biskupije dr. Károly Harmath koji je govorio o Katoličkoj Crkvi na ovim prostorima od osnutka crkvenih struktura do Mohačke bitke te također profesor crkvene povijesti istoga Instituta dr. Károly Orcsik koji je predstavio razdoblje između dva svjetska rata, odnosno zamah novoosnovane Bačke administrature na čelu s biskupom Lajčom Budanovićem.

Riječi iz Vatikana

Na dan održavanja akademije, 29. lipnja, prije 50 godina aktualni biskup Pénzes zaređen je za svećenika i to dan uoči uspostave Subotičke biskupije. Povodom njegova zlatna jubileja misništva, kao i biskupije skupu je nazočio i predstavnik Svete stolice u Srbiji, mons. Luciano Suriani, apostolski nuncij.
Mons. Suriani rekao je kako su za Crkvu od velike važnosti Riječ Božja, euharistija te zajedništvo. „Prve crkve su se rađale upravo tako da je navještana Riječ, da su slavljeni sakramenti i da su slavili euharistiju i molili zajedno. Upravo je Crkva otajstvo zajedništva koje se očituje u zajedništvu s pastirom, u zajedništvu na euharistiji, u čitanju Božje Riječi i u ljubavi prema bližnjima. Crkva je jedna oko jednoga pastira, a danas je to papa Franjo“, rekao je nuncij i dodao kako su biskupi u biskupijama i župnici u crkvama znak jedinstva Crkve.
Istaknuo je i da se u Srbiji zbog različitosti jezika, tradicija i kultura može iskusiti to zajedništvo na kojemu počiva Katolička Crkva, a kojemu je, kako je rekao, uvijek težio i biskup Pénzes.
„Prije 50 godina biskup Pénzes je zaređen za svećenika i Božja volja je htjela da kasnije postane pastirom ove mjesne crkve koju vodi uvijek tražeći jedinstvo, zajedništvo, ljubav i razumijevanje“, naveo je mons. Suriani.
Ovom prigodom pročitano je i Papino pismo upućeno prvenstveno biskupu Pénzesu u kojemu se osvrnuo na njegovo cjelokupno svećeničko djelovanje.
„U mnogobrojnim djelima povjerenima tvojoj marljivosti koja su se pokazala spasonosna za katoličku vjeru očitovao si nemalu razboritost i vještinu“, navedeno je između ostaloga u pismu.
Na akademiji, kao i na misi u subotu, pjevao je Katedralni zbor Albe Vidaković pod ravnanjem Miroslava Stantića.

Izvor: Hrvatska riječ (N. Skenderović / J. Dulić Bako)