Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Slike iz beskrajaU nakladi NIU Hrvatska riječ, kao 19. u ediciji Suvremena proza, objavljena je knjiga pjesama Slike iz beskraja Vedrana Horvackog, koja je ujedno i književni prvijenac ovog autora. Urednica knjige je Mirjana Crnković, profesorica hrvatskog jezika i književnosti.
Slike iz beskraja, sadržavaju sedamdesetak pjesama koje, kako u pogovoru bilježi urednica, nagovještavaju širinu pjesničkih slika i isprepletenost osjećaja, te ukazuju i na intimnost i propitivanje ljubavi, igrajući se njezinim granicama i slutnjama. Zbirka je podijeljena u dva dijela – Bedem od njenog imena i Snovi u slutnji, a pjesme imaju ljubavnu i refleksivnu tematiku.

Čarolija ljubavi

Kako navodi urednica knjige, lirski subjekt u zbirci jasno naglašava svoju žudnju, nostalgiju, tragove i duboke dojmove koje ljubav ostavlja na njega. Tim motivima lirski subjekt iskazuje idilu ljubavi u prošlosti, patnju u sadašnjosti i nadanje u budućnosti. Zaokupljenost trima vremenskim dimenzijama daje širinu sadržaju koja je najavljena u naslovu:
„Da bi opisao čaroliju ljubavi, pjesnik se koristi slavenskim mitološkim motivom Stribora i njegove šume koja nagovještava zamaskiranost ljubavi. Šuma Striborova mjesto je u kojem mladić biva očaran tjelesnom ljepotom. No, tjelesna ljepota biva privremena i lako se maskira, te se očekuje da u izvjesno vrijeme izazove bol i patnju, izazvanu razočaranjem. Lirski subjekt izražava i svoje poštovanje prema majci i njezinim savjetima o ljubavi, no ima li strpljenja dočekati ono što mu majka obećava? Je li ljubav doista jedna ili ljubav biva svaki put, no završi nevoljama? Kao i u pripovijetci hrvatskog Andersona, majka je bila u pravu. Ljubav podrazumijeva nevolje, žrtve i patnje, a kada započne osjećaj beskrajne ljepote, ljubav će se prepoznati po objedinjenosti beskrajnog u jedno“.

Upućenost na Drugoga

Naslovi pjesama, poput Žudim, Sanjam ili Još si lijepa, nagovještavaju upućenost na Drugoga kojemu se pjesmama obraća.
„U pjesmama u kojima se iščitava upućenost jasno se daje do znanja da je lirski subjekt strastveno zaljubljen, da se nada i sanjari, ali i sjetno prisjeća. Ljubav i strast nisu samo neopipljive imenice već je iskazana i njihova putenost. To ljubavi daje jedinstvo na kojemu se inzistira. Ipak, ljubav opisana u zbirci nije savršena i čini se kao da nikada nije ni bila. Lirski subjekt inzistira na motivu realnosti kojemu suprotstavlja motiv sna, no čak i u snu nagovještava slutnje kao dijelove stvarnosti. Postupak obraćanja nije iskorišten da bi se nametnulo napadno osobno mišljenje, već kao da nudi uvid u tijek misli mladog pjesnika“, bilježi urednica.

Refleksivne teme

Osim ljubavi, pjesnik u zbirci obrađuje i refleksivne teme, kao što su prolaznost ili težina postojanja, dodaje Crnković:
„Reprezentativna pjesma koja simbolizira prolaznost i daje kritiku političke vlasti zove se Koketiranje s tiranijom. Pjesma ponovno traži primatelja poruke kojemu se poručuje da ljudski život i djelovanje ipak nisu beskrajni. Koliko košta bijeg od težine postojanja izraženo je pjesmom Koliko košta karta. Vedran Horvacki tom je pjesmom opisao ono što muči svakog čovjeka – težina svakodnevice. Ipak, čovjek pronalazi utjehu u mjestu u kojem ne mora biti dio društva, već ono što jest, a to su lirskom subjektu ‘ravnica i zeleni pašnjaci’“.
Urednica knjige Mirjana Crnković na koncu zaključuje kako, ispreplićući motive svakodnevice i ljubavi, Horvacki svojom zbirkom provocira definiciju pojma beskraja:
„S jedne strane, ljubav je ono beskrajno jer nikada ne prestaje njezina ljepota, osjećaj strasti i žudnje niti boli, straha i slutnje. S druge strane, motivima kao što je bedem, ukazuje se na povlačenje granice. Pjesme Vedrana Horvackog nude uvid u ljepote i boli postojanja čovjeka te time tjeraju čitatelja na promišljanje o smislu pojma ljubavi i unutarnjeg svijeta čovjeka“.

O autoru

Vedran Horvacki rođen je 1996. u Subotici. Poeziju piše od srednje skole. Do sada je svoje radove objavljivao u godišnjim izdanjima Lire naive, Novoj riječi, Subotičkoj Danici te u časopisu za mlade Kužiš. Osim poezije piše i esejeske kritike društva. Svoje eseje i pjesme objavljivao je na internetskim stranicama Algerno, Časopis Kult i Pokazivaču.
Trenutno studira novinarstvo u Novom Sadu i piše za Kužiš?! i Hrvatsku riječ. Vodi svoj blog, zvani Ritam, gdje objavljuje tekstove iz perspektive studenta.

Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)