Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Gubec Ruma logoSveti Vinko, kao i rimski antički bog Dioniz, označava rađanje i buđenje prirode, a uz njih se vezuje i početak nove vegetacijske godine. Na blagdan sv. Vinka, koji se obilježava 22. siječnja, vinogradari se sastaju u vinogradima. Tog dana odrežu vinovu lozu na isti način kao na Lucu, te iz pupoljaka predviđaju kakav će biti urod grožđa. Također je običaj da na vinovu lozu objese kobasicu i kulen, kako bi grozdovi bili veliki i debeli kao oni. Unatoč tome što je vinograda sve manje na atarima između Rume i Iriga, ovaj lijepi običaj godinama njeguju članovi HKPD-a Matija Gubec iz Rume. Na blagdan sv. Vinka članovi ovoga Društva okupe se u prostorijama svoje Udruge odakle zajedno sa svećenikom odlaze u vinograd. Na vinovu lozu objese kulen, kobasicu i švargl, a vinograd posvete starim vinom, nadajući se da će im ova godina donijeti obilje plodova. Postoji vjerovanje da će uz pomoć tog obreda, vinogradi biti plodonosniji, a rod kvalitetniji. Svoju tradiciju odlaska u vinograd nisu prekinuli ni ove godine.

Specifični običaji

Postoje različita vjerovanja. Neka od njih kažu da ako se za sv. Vinka vrabac okupa u vodi, bit će vina. Također, postoji vjerovanje da rod grožđa ovisi od vremenskih prilika na sam blagdan. Jedno je sigurno, a to je da hladno i snježno vrijeme ove godine nisu spriječili članove ove udruge da posjete jedan od rijetkih vinograda na potezu Barunovac u Rumi, kako bi ga posvetili i pomolili se za dobar rod.
„Orezana loza stavlja se u čašu s vinom, s nadom da rod bude dobar u ovoj godini. Godinama se mi ovako okupljamo u vinogradu, nastavljajući jednu lijepu tradiciju. Ovo je jedini vinograd u Rumi. Prema zapisima iz 1860. godine, kada je vršen popis vinograda, zabilježeno je da je u to vrijeme bilo 186 rumskih obitelji koje su obrađivale vinograd i proizvodile vino. U to vrijeme vinogradi su se u najvećem broju nalazili u potezu Kudoš. Danas u Rumi nema ni 186 trsova vinove loze. A nema ih, jer vinograd zahtijeva puno rada i odricanja, a mladi se ne žele baviti vinogradarstvom“, kaže član Udruge Marko Mijić.

Vinogradi – zaštitni znak

Miroslav Galar jedan je od rijetkih vinogradara koji je nastavio tradicijski posao svojih predaka, nekada poznatih vinogradara i vinara iz Iriga.
„Jedini sam na Brijegu koji se bavi vinogradarstvom. Očuvao sam ovaj vinograd i nastavio sam ga obrađivati, a nadam se da će uskoro na ovima atarima biti još zasada vinove loze. Vinogradi su nekada bili zaštitni znak ljudi na Brijegu. Skoro svaka obitelj je obrađivala vinograd i proizvodila vino i rakiju. Prošla godina je što se tiče roda i kvalitete ploda bila dobra, unatoč tome što vremenske prilike baš i nisu pogodovale vinovoj lozi. I vino je bilo dobre kvalitete. Za rod u ovoj godini ne mogu još prognozirati. Na meni je da, kao i do sada, uradim sve što je potrebno, uređujem vinograd, upotrijebim sve agrotehničke mjere, a vrijeme će pokazati kakav će biti rod i kvaliteta grožđa“, navodi Galar.
Božji blagoslov

I ovoga puta s članovima Udruge u vinograd je krenuo i svećenik, koji je svojom molitvom posvetio vinovu lozu.
„Vino je neizostavni faktor čovjekovog života. Naravno da i tu treba biti odgovoran. Dobro je ako ga razveseli, ali ako ga odvede malo krivim putem ljudskog veselja, to nije dobro. Ali u svakom slučaju, vino je Božji dar“, istaknuo je župnik iz Laćarka Ivica Zrno, dodajući: „Jedna lijepa misao kaže: ‘vino je lako proizvesti, a teže ga je popiti’. Možda malo čudno zvuči, ali je zaista tako. Mi kao ljudi od Boga smo dobili sve što imamo i sve što posjedujemo. Tako i naše oranice, polja, vinograde. Čovjek svojim trudom i radom ne želi samo ugoditi sebi, nego želi ponekad ostvariti i određeni profit. Onda ga takav stav i takav način odvede drugačijim putem. Jedino od dobre proizvodnje, poštivanja onoga prirodnoga zakona čovjeku može biti na dobrobit. Ako se igra sa svime, onda vino nije dobro. Tako da je želja i nakana, ne samo u molitvi za dobru godinu, nego i za naš ispravan stav, da se znamo odgovorno nositi prema Božjim darovima. Ovaj blagoslov, koji ide na početku vinogradarske godine, je ne samo dobar nego je i vjernicima potreban“.

Molitva i za povrtlare

Blagdan sv. Vinka, osim vinogradara, štuju i povrtlari i vjeruju da će ovogodišnji rod biti dobar.
„Moji roditelji su se također bavili vinogradarstvom. Trsove vinove loze sam izvadio i preorao i danas mi je žao zbog toga. Poslije očeve smrti nisam ništa znao o vinogradarstvu. Umjesto vinograda, u atarima sam zasadio povrće, tako da se moj sin i ja danas bavimo povrtlarstvom. Zato se danas molimo i za vinogradare i za povrtlare i želimo da ova godina bude plodna i rodna“, kaže Vladimir Rakoš iz Rume.
A poslije blagoslova vinograda, druženje se, onako kako već dugogodišnja tradicija nalaže, i ove godine nastavilo u prostorijama Udruge uz konzumiranje srijemskih delicija i domaćeg vina i rakije proizvedenih od prošlogodišnjeg roda.

Izvor: Hrvatska riječ (S. D.)