Pozovite » (+381) (0)24 535-533

seminar bunjevačkog stvaralaštvaHKPD Matija Gubec iz Tavankuta organizira već osmu godinu Seminar bunjevačkog stvaralaštva, kako bi zainteresirane upoznao s raznim segmentima kulturne baštine bunjevačkih Hrvata na sjeveru Bačke. Seminar je održan od 8. do 13. srpnja 2019. godine, okupivši čak 44-ero polaznika iz Hrvatske, Njemačke, Mađarske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Oni su se oprobali u različitim radionicama, teorijskim i praktičnim vještinama.

Ovogodišnja tema seminara bio je običaj Veliko prelo, a u svojem programu obuhvatio je četiri tematske cjeline u kojima su se šire obrađivali pojedini elementi tradicijske kulture bunjevačkih Hrvata: ples, tamburaška glazba, tradicijski instrument – gajde i frula, slamarstvo kao izvorna likovna tehnika.

 

Raznovrstan program

Na plesnom je dijelu seminara, koji je vodio Ivica Dulić, prezentiran izvorni način izvedbe bunjevačkih plesova, vrste bunjevačke nošnje te „sigre“ (dječji plesovi) kod Bunjevaca. U okviru ovog dijela seminara prof. Tamara Štricki Seg održala je sate tradicijskog pjevanja, na kojima su polaznici učili pjesme vezane za običaj Veliko prelo te pjesme koje se pjevaju kroz ples, i u dječijim igrama. Prof. Kata Suknović govorila je o vrstama i specifičnosti bunjevačke narodne nošnje, prof. Ljubica Vuković Dulić o povijesti bunjevačkih Hrvata, a predsjednik Gubeca Ladislav Suknović govorio je o povijesti, djelatnosti HKPD-a te primjerima dobre prakse. Slamarka Jozefina Skenderović polaznike je upoznala sa osnovama slamarske tehnike.
Polaznici seminara posvećenog tamburaškoj glazbi, odnosno temi Glazbena pratnja bunjevačkih pjesama i plesova, a koji je vodio prof. Vojislav Temunović, obradili su segmente: Tambura kao narodni instrument Bunjevaca, Tehnika sviranja na tamburi, Tamburaški orkestar, Dirigiranje i rad s orkestrom, Tamburaška literatura s akcentom na bunjevačkim zapisima, glazbena pratnja bunjevačkih plesova, Pjesme i običaji, Veliko prelo, Tamburaška partitura i Tamburaški instrumentarij. U sviranju tradicijskih instrumenta ove godine pored gajdi obrađivala se i frula kao instrument koji je nekada bio zatrupljen među bunjevačkim Hrvatima. Predavač u ovom dijelu seminara bio je Augustin Žigmanov.

Dojmovi polaznika

Polaznici VIII. seminara bunjevačkog stvaralaštva svoje su novostečeno znanje i vještine prezentirali na završnoj priredbi seminara, a evo dojmova nekih od njih.
Tajnica HKUD-a Hercegovac iz Širokog Brijega (BiH) Zdrava Zovko: „U našem Društvu postoji sedam godina radionica ručnog rada, pratimo gdje se sve održavaju seminari, pa tako i seminar radionica na Braču koju organizira Hrvatska matica iseljenika. Vidjeli smo da i vi imate kreativnu radionicu slame, pa smo se odlučile prijaviti na vaš seminar. Sama organizacija i sve što smo ovdje vidjeli i naučili sve nas je jako dojmilo, o slamarkama smo puno čule i vidjele na društvenim mrežama i televiziji. Ono što smo ovdje naučili i vidjeli nije dovoljno za rad, zato se ponovno sigurno vraćam. Jedna slamarka nam je rekla da se ovdje uči tehnika, a doma vježbajte estetiku. Čuli smo ovdje izreku da kome tavankutski pisak uđe med prste sigurno se ponovno vraća u Tavankut. Mi se zasigurno ponovno vraćamo, a sigurna sam da ćemo još nekoga privući da nam se pridruži iz susjednih KUD-ova.“
Valentina Dačnik je stručna suradnica za plesnu kulturu pri Hrvatskom saboru kulture, koja je krovna udruga kulturnog amaterizma u Republici Hrvatskoj. Ona trenutno okuplja 1015 udruga u kulturi, KUD-ova, zborova, orkestara, književnih ili likovnih stvaratelja, te za njih organizira programe, različite smotre, pomaže u radu spajajući struku i amatere. Petu godinu za redom Hrvatski sabor kulture projektom koji odobrava Ministarstvo kulture Hrvatske pomaže školarinom 20 polaznika na ovom seminaru.
„Ove godine sam i ja odlučila biti polaznik seminara i jako mi je drago da sam ovdje u plesnoj radionici, da mogu vidjeti što sve to seminar radi i kako on uživo izgleda. Nama je jako drago da HSK može preko Ministarstva potpomoći organizaciju ovog seminara, jer smatramo da je iznimno važno kada postoji mogućnost, još uvijek učenja na izvoru, u ovom slučaju kulture bunjevačkih Hrvata. To svakako treba iskoristiti što se više može i kako se može. Ovdje provedenih pet dana u Tavankutu, s upoznavanjem i  drugih aspekata kulture, a ne samo folklorne, plesa glazbe i nošnje, dakako daje potpunu sliku. Ono zašto je HSK općenito prepoznao ovaj projekt kao vrijednu stvar je zato što, primijetili smo kako većina KUD-ova u Hrvatskoj ima bunjevačke plesove na svome repertoaru, i zapravo shvatili da to nije baš uvijek na najboljoj razini na kojoj bi terebalo biti, i zato želimo ovim putem prvenstveno voditeljima, a onda i boljim plesačima, ovdje omogućiti boravak, da mogu na izvoru to vidjeti i da mogu napraviti ispravke na svojim plesnim točkama , kako bi izvedbe bile što kvalitetnije i što točnije. Smatram da ste zasigurno opravdali s vašim radom vaš projekt postojanje seminara, a mi ćemo se truditi aplicirajući na nove programe prema Ministarstvu da ponovno bude odobren“, kaže Dačnik.
Voditeljica odjela za kulturu pri Hrvatskoj matici iseljenika Snježana Jurišić izražava zadovoljstvo što je HMI mogla i ove godine pridonijeti organizaciji Seminara bunjevačkog stvaralaštva:
„To je iznimo važan projekt za očuvanje hrvatske tradicijske kulture u Vojvodini kad je u pitanju hrvatska manjina u Srbiji. S druge strane, hrvatski kulturni krug i povezivanje Hrvata izvan Hrvatske s domovinom i sa Hrvatima gdje god živjeli, jedna je od misija HMI. Hrvatska matica iseljenika, odjel za kulturu ima zadatak da organizacijom ili podupiranjem programa, koji su vezani za očuvanje hrvatskog jezika i kulture, pomaže Hrvate izvan Hrvatske da djeluju na području kulturnih programa projekata, da ostvare svu svoju potrebu za očuvanjem tog svog identiteta. Evo nadamo se da smo sudjelujući u ovom programu, potpomogli Bunjevcima da očuvaju prekrasnu vrlo bogatu, kompleksnu kulturnu baštinu“.

Izvor: Hrvatska riječ (H. R.)