Pozovite » (+381) (0)24 535-533

znanstveno strucni skupZnanstveno-stručni skup, u čijem je fokusu književno-jezična baština Hrvata u panonskom prostoru, napose djela velikana koji su skupljali narodnu književnu baštinu, važan je dio Dana hrvatske knjige i riječi  – dana Balinta Vujkova. Posljednjih se godina taj skup održava bijenalno s Međunarodnim kroatističkim znanstvenim skupom u Pečuhu. Ove godine na redu je bila Subotica, gdje je na znanstveno-stručnom skupu sudjelovalo dvadeset predavača iz Srbije, Hrvatske, Mađarske i Austrije. 

 

Različite teme

O sljedećim temama na skupu su izlagali: Vlasta Novinc (150. obljetnica rođenja: Isidor Iso Velikanović – Kako (ne)prevoditi – literarna parodija u ‚Otkriću Srijema‘ Ise Velikanovića), Siniša Opić (Učiteljstvo i Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Tamara Jurkić Sviben (Glazbeni trag: ‚Otmica‘ Ise Velikanovića), Vlasta Markasović (Memorija panonskog prostora u ‚Bunjevačkim narodnim pismama‘ (1971.) Ive Prćića), Katarina Čeliković (Sakupljači narodne književne baštine Hrvata u Bačkoj), Zlatko Romić (Blago u bajkama Balintovih pripovjedača), Mirko Ćurić (Nikola Tordinac – sakupljač narodne književnosti u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Mađarskoj), Enes Nikšić (Sakupljački rad u očuvanju sandžačke usmene književne baštine), Martina Kolar Billege i Vesna Budinski (Poslovice kao metodički predlošci za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda u nastavi Hrvatskog jezika u primarnom obrazovanju), Ante Bežen (Velike obljetnice hrvatskog školstva u 2019. godini), Stevan Mačković (Dr. Matija Evetović i položaj bunjevačkih Hrvata u njegovo doba), Robert Hajszan (Stota obljetnica pogibije župnika Antona Semelikera), Silvestar Balić (‚Budmipeštanska Danica‘ u svjetlu arhivskih izvora), Emina Berbić Kolarić (Kulturno sjećanje na igru i igračke u staroperkovačkome govoru kroz kulturološki i jezični diskurs), Ivan Stipić i Miljenko Brekalo (Bunjevačko i bačko-hrvatske teme u ‚Kritici‘, Matičinom časopisu za kritiku umjetnosti i kulturno-politička pitanja (1968.-1971.)), Klara Dulić Ševčić (Prozna djelatnost Ivana Kujundžića), Katja Bakija (Poetska izvorišta pjesništva Đuse Šimare Pužarova), Tomislav Žigmanov (Nakladnička djelatnost Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata – prvih 10 godina), Lilla Anna Trubics (‚Zrinijada‘ – most unutar hrvatske i mađarske epike) i Stjepan Blažetin (Prijevodi Matije Molcera Kopilovićevih ‚Medaljona‘ na mađarski jezik). 

Nove vrijednosti

Predsjednica Organizacijskog odbora Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova Katarina Čeliković kaže da ovi skupovi donose novu vrijednost u istraživanjima književno-jezične baštine Hrvata u izvanmatičnom panonskom prostoru. 
„Na skupu su, među ostalim, sudjelovali i stručnjaci sa sveučilišta u Zagrebu, Osijeku i Dubrovniku, iz vukovarskog centra HAZU-a i slično. Neki od njih su se u svojim radovima bavili temama iz baštine ovdašnjih Hrvata i time nam dali novi pogled na ovdašnje prilike. Recimo, ove godine je tako bilo riječi o našim poslovicama, narodnim ‘pismama’ bunjevačkih Hrvata, Isi Velikanoviću. Mislim da je to jedna od najvećih vrijednosti ovoga skupa. Također, u skup, kao i ranije, nastojimo uključiti i mlade istraživače iz hrvatske zajednice”, kaže Čeliković. 
Partner u organizaciji subotičkog skupa je Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, a troje njihovih djelatnika je i ove godine sudjelovalo u radu skupa. Ravnatelj Zavoda Stjepan Blažetin o važnosti ovoga stručnoga skupa kaže: 
„Mi djelujemo na rubu hrvatskog kulturnog i književnog prostora. Ovaj skup ima čar da se tu potežu takva pitanja i teme koje inače teško mogu dobiti prostora u širem kontekstu. Naime, i tu na rubu ima važnih i zanimljivih tema koje u centru vjerojatno nikada i nitko neće tematizirati, pa je naša odgovornost da to učinimo, te ukoliko smo u mogućnosti nametnemo svekolikoj hrvatskoj znanstvenoj i stručnoj javnosti. U tomu je najveći doprinos ovakvih i sličnih skupova, i bitno je da se objave zbornici s ovakvih skupova, a to se redovito čini. Tako ove informacije mogu doći do ruku onih koje to zanima.”

Bogata produkcija

Jedan od redovitih sudionika skupa je i Robert Hajszan s Panonskog instituta u Pinkovcu. 
„Pozitivni pomak je vidljiv i u organizaciji ovoga skupa, ali po pitanju uvjeta koji se tiču očuvanja hrvatskog jezika ovdje u Vojvodini. Naime, tiska se puno knjiga i časopisa na hrvatskom jeziku, postoji živa, suvremena produkcija. Mi, Hrvati u Austriji, nemamo takvu produkciju, ali se trudimo održati identitet, jezik i kulturu kod nas u Gradišću, recimo putem školstva, iako školarci svoj materinski, hrvatski jezik uče kao engleski ili neki drugi strani jezik. Austrijska država nam pruža potporu, tako da ključni problem nisu financije već činjenica da se sami pripadnici hrvatske zajednice asimiliraju kroz nacionalno mješovite brakove ili odlazak u velike sredine poput Beča ili Graza”, kaže Hajszan. 
Vlasta Novinc iz Centra za znanstveni rad HAZU-a u Vinkovcima je prvi puta sudjelovala na skupu u Subotici, govoreći o radu velikana Ise Velikanovića.  
„Sudjelovala sam ranije u ožujku na književnoj večeri u Šidu posvećenoj 150. obljetnici rođenja književnika i prevoditelja Isidora Ise Velikanovića, te sam tu uspostavila jače kontakte s predstavnicima kulturnoga života Hrvata u Vojvodini. Vidim da je i baština i suvremena produkcija vojvođanskih Hrvata bogata, a ja sam na skupu govorila o Isi Velikanoviću koji je potekao odavde, iz Srijema, a kao prvi profesionalni prevoditelj danas je bitan za hrvatsku kulturu u cjelini. Po njemu danas nosi ime hrvatska nagrada za prevoditeljstvo. Njegovi tekstovi stoje u temelju modernih književnih razmišljanja i europskih obzora hrvatske književnosti na početku 20. stoljeća”, kaže Novinc.   
Na početku skupa predstavljen je zbornik radova s prošlogodišnjeg međunarodnog skupa knjižničara koji je održan u sklopu Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova. Priređena je i manja izložba knjiga i periodičnih publikacija ovdašnjih Hrvata u proteklih godinu dana. 

Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)