Pozovite » (+381) (0)24 535-533

rimokatolicka stanovista SidaNakon publiciranja monografija o pravoslavnom, židovskom, grkokatoličkom i evangeličkom stanovništvu Šida, autor Radovan Sremac iz Šida nedavno je objavio monografiju Rimokatoličko stanovništvo Šida, koja je tiskana na srpskom i njemačkom jeziku. Ova monografija predstavlja završetak projekta o vjerskom životu stanovništva Šida od njegovog nastanka do prvih desetljeća 20. vijeka. Knjiga sadrži genealoške podatke za preko 4.000 rimokatolika iz Šida. Kronološki, knjiga obuhvaća razdoblje od sedmog desetljeća 18. vijeka do 1930. godine, odnosno od spomena prvih rimokatolika u maticama (1770. godine) do završetka izgradnje crkve Presvetog Srca Isusova i osnutka rimokatoličke župe u Šidu. 

Kako ističe Sremac, iako broj rimokatolika u gradu nikad nije bio velik u odnosu na druge vjeroispovijesti, oni su na području Šida prisutni od osnutka grada i aktivno su sudjelovali u svim povijesnim dešavanjima. Posebno značajan segment jest doseljavanje njemačkih obrtnika u grad 1763. godine kada se u popisu oporezovanih obrtnika i trgovaca spominje izvjesni Petar Morgy, čime je faktički i započela povijest rimokatolika u Šidu. Ovi obrtnici su, prema Sremčevim riječima, u mnogočemu pridonijeli razvoju ekonomije grada i okruženja. U osnovi, ovo je monografija o prvih 160 godina postojanja rimokatoličke zajednice u gradu.

Matične knjige

Rimokatolici iz Šida su do 1856. godine pripadali župi Sot, a od te godine pripojeni su župi svetog Ivana Nepomuka u Gibarcu. Matične knjige za obje župe su vođene na latinskom jeziku sve do revolucije 1848. godine, kada se prelazi na narodni (hrvatski) jezik. Do 1856. godine matice su vođene u vidu slobodnog zapisa na praznim papirima, a te godine po naređenju biskupa, prema riječima autora, svećenici su počeli iscrtavati tablice za unos podataka. U matice krštenih i rođenih za župe Šid, Sot i Gibarac od 1770. do 1930. godine upisano je 1.792 djece rimokatoličke vjeroispovijesti. 
„Tom broju treba dodati i pojedinačne upise rođenja iz matica rođenih (krštenih), grkokatoličke parohije Svetog Preobraženja gospodnjeg u Šidu. Objavom ove monografije Šid je možda i jedini grad koji ima praktično publicirano cjelokupno stanovništvo iz 18., 19. i 20. vijeka. Prema popisima, rimokatolici se u Šidu spominju 1763. godine. To je vrijeme masovnog naseljavanja njemačkih obrtnika i prosperiteta obrtništva u ovim krajevima. Prvi rimokatolik je upisan u maticu sotske župe, 1770. godine. Tijekom 1776. godine u Šidu se ne spominju rimokatolici, da bi samo dvije godine kasnije bilo šest rimokatolika, jedan bračni par i tri osobe spremne za ispovijed i pričest. Od tada pa sve do danas kontinuirano gotovo da nema godine kada netko nije bio rođen, odnosno kršten”, ističe Sremac.
Kako kaže, bilo je teško odrediti nacionalnost rimokatolika, jer se u matici ne navodi nacionalnost, nego samo vjeroispovijest. 
„Nacionalnost se može nagađati samo po prezimenu što je kod nas komplicirano, jer ne možemo biti sigurni kako se tko u to vrijeme izjašnjavao. Gledajući kronološki, na ovom području najprije su se doseljavali Nijemci, zatim Hrvati, Mađari, Talijani, Česi te Poljaci. Za mene je bilo najveće iznenađenje kada sam naišao na podatak o doseljavanju kolonije Talijana koncem 19. vijeka. Kasnije se Talijani doseljavaju u Šid u vrijeme osnutka Mesne industrije Srem,  jer su oni bili vlasnici. Također, iznenađujući podatak je i da su se prvi katolici sahranjivali u Sotu i pored toga što su Vašica, Gibarac i Berkasovo bliži Šidu. Tako je bilo sve do 1830. godine, kada se katolici počinju sahranjivati u okviru grkokatoličkog groblja u Šidu”, kaže Sremac.

Potraga za podatcima

U popisu iz 1775. godine zabilježeno je sedam rimokatoličkih domova i svi su bili inkvilinski (podstanari bez imovine): Adam Mali trgovac, Juro Jelencsics, Andreas Lesk(us) obućar, Valenti Geszner krojač, Anton Lichtl kujundžija i Juro Mestrovich bravar-kovač (izrađivač pila). Od prepisanih podataka iz matica, monografija prikazuje i poneki povijesni predmet iz rimokatoličke zajednice. Autor napominje kako nije bilo lako doći do podataka o temi kojom se bavio.
„Jedini tekst o izgradnji rimokatoličke crkve u Šidu objavio je prof. Dragan Damjanović sa zagrebačkog Sveučilišta. Taj tekst se tek malo doticao same zajednice, ali u kontekstu izgradnje crkve. Iz 18. i 19. vijeka ne postoje ni dvije publicirane rečenice o rimokatolicima, što mi je otežalo da pronađem podatke o njima. Uspio sam naći izvještaj kanonske vizitacije, a izučavao sam i druge spise, kako bih došao do određenih podataka. Nitko ne smije ostati anoniman u povijesti. U do sada objavljenim monografijama nalazi se blizu 50.000 imena. Na neki način vraćam u život sve naše Šiđane, jer smatram da je čovjek osnova svega. Drago mi je što postoji veliki interes zajednice za knjigu. Ljudi jedva čekaju da vide kako je sve počelo, koje su se stvari desile kroz povijest i koji su bili problemi s kojima su se naši Šiđani u tom razdoblju suočavali”.

Suradnja s arhivom u Zagrebu

U razdoblju koje obuhvaća knjiga, od 1770. do 1930. godine, upisano je nešto više od 1.600 rođenih, odnosno krštenih osoba, 1.400 preminulih i oko 600 sklopljenih brakova u Šidu. Tijekom svog istraživanja o rimokatoličkom stanovništvu u Šidu, Sremac je najviše bio usmjeren na Državni arhiv u Zagrebu s kojim je, kako kaže, ostvario dobru suradnju. On se također nada kako će ovo djelo kao prva ikad publicirana monografija o rimokatoličkoj zajednici u Šidu biti dobar temelj za buduća istraživanja i čvrst spomenik toj zajednici koja je sudjelovala i sudjeluje u izgradnji svoga grada.
Pokrovitelji monografije su Pokrajinsko tajništvo za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama, Šidprojekt d.o.o. i trgovinsko-pekarska radnja Centar iz Šida.

Izvor: Hrvatska riječ (S. Darabašić )