Ispis
Kategorija: Vijesti iz zajednice
Hitovi: 361

kultura u doba koroneeIzvanredno stanje uvjetovano korona krizom odrazilo se na sve aspekte našega života, pa tako i na kulturu. Iako se u vremenima velikih kriza čovjek prirodno okreće zadovoljenju nagona koji se tiču preživljavanja, a „duhovnu nadgradnju“ ostavlja po strani, produkti digitalne revolucije, u prvom redu internet (kojega posjeduje većina domaćinstava zapadnoga svijeta), osigurali su nam da svoje izolacije potencijalno provodimo uz pregršt  kulturnih sadržaja dostupnih na „klik“. Virtualni svijet interneta, čiji je utjecaj na čovjeka ne bez razloga predmetom kritika, sada se pokazao veoma korisnim. Ne samo u smislu osiguravanja sadržaja i svojevrsnog kontinuiteta, već i distrakcije od korone, a samim time i očuvanja našeg mentalnog zdravlja. 

Kultura se, ne računajući papirnate knjige i druge publikacije, gotovo sva preselila na internet: besplatno za gledanje nude nam se kazališne predstave, filmovi, virtualne šetnje muzejima i galerijama, koncerti i književne večeri „online“, tu su i elektroničke knjige, digitalizirana baština i arhivska građa... Čak smo i dobili čitave »online« festivale: primjerice filmske Moj Off i Moja draga karantena ili Prvi internet regionalni festival teatra za djecu. Osim javnih ustanova, u ovo su se uključili i nezavisni profesionalni akteri kulturne scene, te amateri (primjerice, HKPD Matija Gubec iz Tavankuta je na svojem Facebooku „priredio“ Uskrsnu izložbu te udruge, a u pitanju su fotografije prigodnih radova).   
Preživljavanje umjetnika

Kao što vidimo, kultura nije ostala nedostupna građanima, premda su ustanove i organizacije zatvorile svoja vrata (pregled „online“ sadržaja nude i ministarstva kulture Srbije i Hrvatske na svojim internetskim stranicama!). Međutim, problem je što je korona kriza, zbog zastoja društvenoga života, usložnila i inače težak položaj umjetnika, menadžera i drugih aktera u kulturi a koji žive isključivo od tržišta ili natječaja. Na to se ukazuje ne samo kod nas, već i u regiji, Europi, diljem svijeta. Pomoć je potrebna, imajući u vidu gubitke zbog otkazanih programa te odgađanje (gdje spada natječaj Ministarstva kulture vezan i za projekte koji se tiču kulturne djelatnosti nacionalnih manjina) ili obustavljanje nekih natječaja (godišnji natječaj Grada Beograda za kulturu).
Osim onih vezanih za javni sektor, u Srbiji do početka ovoga tjedna konkretnijih mjera vezanih za tzv. nezavisnu kulturnu scenu nije bilo. Koordinacijski odbor reprezentativnih umjetničkih udruženja, Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije, i Srpski PEN centar uputili su već ranije odvojeno zahtjeve za provedbu hitnih mjera u području kulture kako bi se ublažili efekti krize. Reprezentativna umjetnička udruženja, među ostalim, očekuju da nadležna tijela Srbije, AP Vojvodine i lokalnih samouprava u najskorijem roku razmotre mogućnosti za pružanje pomoći samostalnim umjetnicima u izvanrednom stanju i donesu odluku o vidovima pomoći. Imamo i primjer Srpskog književnog društva koje je javno pozvalo sve da, u skladu s mogućnostima i voljom, uplate novčanu pomoć najugroženijim članovima tog udruženja u vrijeme epidemije koronavirusa.

Prilike u Hrvatskoj

Istodobono, u susjednoj Hrvatskoj država je, čini se, brže i jasnije reagirala na krizom uvjetovane potrebe kulturnjaka. Tamošnje Ministarstvo kulture uvelo je niz mjera kao što su: priznavanje troškova organizacije i odgoda izvršenja odobrenih programa u kulturi koji su odgođeni zbog epidemije covid 19 i poticanje na isplatu honorara i naknada samostalnim umjetnicima i honorarnim djelatnicima; obustavljanje revizije statusa samostalnih umjetnika na razdoblje od šest mjeseci; otvoren je natječaj za dodjelu potpora za očuvanje radnih mjesta osobama iz kulturnog i kreativnog sektora koje djelatnost obavljaju samostalno i same uplaćuju doprinose... Također, u pripremi su i daljnje mjere pomoći, poput razrade fonda za pomoć umjetnicima koji nisu obuhvaćeni prethodnim mjerama; pokretanje ad-hoc natječaja za financiranje kulture »online« iz nacionalnih i sredstava Europskog socijalnog fonda...
„Mjerama želimo obuhvatiti sve umjetnike i radnike u kulturi koji u ovim trenucima krize, čiji je puni doseg teško predvidjeti, gube mogućnost svog djelovanja, čiji je društveni i ekonomski status u temeljima ugrožen“, navela je u svojoj poruci ministrica kulture Nina Obuljen-Korinžek.
Usporedbe radi, u nekima od najbogatijih zemalja Europe situacija je još puno bolja: njemačke vlasti će kulturu i kreativne industrije pomoći s čak 50 milijuna eura, a Umjetničko vijeće u Engleskoj tamošnju scenu s hitnih 160 milijuna funti.

Tonković: Prilagodba promjenama

Za ravnateljicu Narodnog muzeja Šabac Nelu Tonković jedan od najjačih dojmova vezanih za temu kulture u doba koronavirusa jest inicijativa institucija da svoje korisnike angažiraju kreirajući različita interaktivna iskustva i da virtualno povežu ljude u osjećaju zajedništva.
„Mislim da je to zbilja veliki doprinos čuvanju mentalnog zdravlja korisnika i bolje slike svijeta. Ipak, ono što ću pamtiti bit će moć institucija kulture da se brzo prilagode promenjama i vjerujem da je to lekcija koju vrijedi spominjati iznova i iznova, jednom kada se okolnosti promijene na bolje; nije riječ o tromim organizmima koji ne znaju kako reagirati u okolnostima promjene“, smatra ona.
Usprkos tomu što svjedočimo jednoj ekstremnoj situaciji, Tonković smatra kako je i ova kriza pokazala da je „kultura naša često vitalna potreba i da bi bez nje život bio nezamislivo siromašan i neshvatljivo drugačiji“.
„Kultura je, naravno, važan dio i ukupnog ljudskog povijesnog iskustva i pojedinačnih života. Iako to povremeno kao pojedinci izgubimo iz fokusa iz različitih razloga i iako nam možda djeluje da čak i kao društva ne stavljamo kulturu među prioritete, ona jest pouzdani partner našeg razvoja“, navodi ona.

ZKVH: Nove publikacije, istraživanja, digitalizacija 

Korona kriza se logično odrazila i na kulturne aktivnosti ovdašnjih Hrvata. U jedinoj profesionalnoj ustanovi ove zajednice, Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata, kažu kako je zbog izvanrednog stanja otkazano više planiranih događaja, ali da je segment njihova „manje vidljivoga posla“ u zamahu. Dio tih aktivnosti, onaj vezan za digitalizaciju baštine, vidljiv je na njihovoj internetskoj stranici www.zkvh.org.rs.  
„Iako smo svi bez javnih aktivnosti, a kod nas ih je bilo desetak planiranih za ovaj dio godine, od kojih bih izdvojila obilježavanje 150. obljetnice izlaska prvog broja Bunjevačkih i šokačkih novina, što ćemo realizirati kada se stvore uvjeti, onaj manje vidljiv posao je u zamahu. Trudimo se raditi i stvarati u onom području koje zahtijeva puno vremena i koncentracije. Naime, u završnici smo pripreme za tisak monografije o srijemskim Hrvatima pod vodstvom prof. dr. sc. Milane Černelić, te u pripremi pisanja radova o istraživanju tradicijske kulture banatskih Hrvata. Vrijeme je i za pisanje radova za zbornike nakon održanih znanstvenih skupova, pripremamo novi broj našeg Godišnjaka za znanstvena istraživanja uz stalnu komunikaciju sa suradnicima, radimo na uređivanju određenih rukopisa, ali i na istraživanjima, pisanju i objavi radova vezanih uz Godinu hrvatskih velikana i Godinu kulturnog preporoda uz angažman uposlenih i naših suradnika. Aktivni smo u poslovima prikupljanja, digitalizacije, obrade i objave fotografija i druge građe te vijesti na internetskom portalu ZKVH-a što je napose vidljivo u domenama Digitalizirana baština i topoteci Baština Hrvata u Vojvodini koja sada broji već više od tri stotine jedinica. Topoteka je jako posjećena i sve se veći broj osoba javlja koje žele podijeliti svoje osobne foto albume i ispričati zanimljive priče. Istodobno se pripremamo za vrijeme pred nama – bit će to bolje cijenjeno vrijeme za koje vjerujemo da nosi i poruku – koliko je važno raditi na znanstvenom pristupu, istraživanju, očuvanju i prezentaciji vlastite kulturne baštine u vremenu u kojem smo sada. Nema boljih vremena, jer smo mi odgovorni za ono u kojem živimo i stvaramo, a zbog poštovanja naslijeđenoga i odgovornosti prema onima koji dolaze nakon nas“, kaže stručna suradnica za kulturne projekte i programe ZKVH-a Katarina Čeliković. 

Izvor: Hrvatska riječ (D. Bašić Palković)

Preuzeto sa internet stranica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata
Thursday 24th of September 2020 02:14:38 PM