Pozovite » (+381) (0)24 535-533

kalendarIako su se, posebno od osnivanja Radio Marije Srbije, realizatori crkvenog medijskog projekta odlučili posvetiti u većoj mjeri radijskom programu (ako se gledaju elektronički mediji), javne televizije su ih, možda zbog svojih zakonskih obveza, potaknule na zajedničko djelovanje i na TV programima. U odgovorima na naše upite o vjerskom programu, oba medijska javna servisa (RTS i RTV) stvari su postavila vrlo široko, navodeći da se različite emisije i programski sadržaji koji su u cjelini ili dijelom posvećeni vjerskim temama, emitiraju u okviru radijskih i televizijskih programa: informativni, obrazovno-znanstveni, kulturno-umjetnički, zabavni. 

„U okviru ovih sadržaja se, pored ostalih, prikazuju i prilozi koji imaju i vjersku komponentu“, odgovorio je na naš upit o strukturi vjerskog programa generalni tajnik RTS-a Stanislav Veljković. Ipak, koliko to nije dovoljno, iako je točno, pokazuje činjenica da RTS emitira emisije Verski mozaik Srbije i Verski kalendar, za koje ova medijska kuća kaže da su rezultat suradnje svih tradicionalnih crkava i vjerskih zajednica u Srbiji s RTS-om. 
„Sve je uređeno odgovarajućim sporazumom iz 2007. godine čiji su potpisnici predstavnici hijerarhijskih i organizacijskih jedinica crkava i vjerskih zajednica u Srbiji: Srpske pravoslavne crkve, Katoličke crkve, Slovačke evangeličke crkve, Evangeličke kršćanske crkve, Islamske vjerske zajednice i Židovske zajednice. Te dvije emisije proizvode i uređuju tradicionalne crkve i vjerske zajednice pod pozornošću urednika iz redakcije Aktualnosti. Pozornost urednika se odnosi na procjenu i provjeru poštovanja zahtjevane visoke kvalitete po standardu javnog servisa. Katoličku crkvu zastupa nadbiskup Hočevar“, kažu u RTS-u. 
Emisija Verski kalendar emitira se svakog jutra na RTS1 i RTS2. RTS kaže da u te dvije emisije svaki sudionik i sugovornik koristi materinji jezik ili jezik i pismo za koje vjerska zajednica kojoj pripada smatra da je cjelishodno. No, kako nam je rekao nadbiskup Hočevar, te emisije itekako imaju manjkavosti kada se promatraju iz perspektive htijenja katolika. Ipak, dade se primijetiti i to da se katolički sadržaji u Verskom kalendaru emitiraju isključivo na „RTS-spikerskom“ hrvatskom jeziku.  

Puno vjerskih emisija, ali…

Vjerske emisije na RTV-u su, za razliku od RTS-a, raznolike i mnogobrojne. Kabinet generalnog ravnatelja RTV-a navodi da su to ove televizijske emisije: Verski nedeljnik (јеdnom tjedno), Sveti dani (svakodnevno), Hit, vallás, egyház (mjesečno za katolike i reformate na mađarskom jeziku), Boh náš je láska (mjesečno za evangelike na slovačkom jeziku). Radijske emisije su: Soslovije (jednom tjedno – s pravoslavnim temama, iako se navodi kao „religijska emisija“), Katolički informator (svake druge nedjelje na mađarskom jeziku), Reformatski informator (јеdnom mjesečno na mađarskom jeziku), Pohľady k výšinám (jednom tjedno na slovačkom jeziku), Хлïб наш насущни (јеdnom tjedno na rusinskom jeziku) i Ortodoksija (јеdnom tjedno). Osim toga, kako pokazuje izvješće o programu za 2018. godinu, veliki opseg programa odnosi se na emisije pravoslavne sadržine u širem smislu, osobito uoči ili tijekom blagdanskoga vremena. Takva sadržina na manjinskim jezicima ogleda se u redovitom prijenosu blagdanskih bogoslužja o Uskrsu i Božiću: na mađarskom jeziku za katolike i reformate, na slovačkom za evangelike, a na rusinskom za katolike bizantskog obreda. 
RTV navodi da je u produkcijskom smislu emisija Verski nedeljnik plod suradnje tradicionalnih crkava i vjerskih zajednica. Na odjavnoj se špici kao producent pojavljuje Pravoslavna eparhija Bačka i njezini suradnici iz ostalih crkava i vjerskih zajednica, identično kao i u emisiji Verski kalendar na RTS-u. Za emisiju Sveti dani, koju Radio Novi Sad emitira svakoga dana u svom programu na srpskom jeziku, RTV navodi da je „djelo produkcije Vjerskog programa Srbije“ i da je „realizirana uz pomoć Pravoslavne eparhije bačke i Katoličke nadbiskupije subotičke“. U Subotičkoj biskupiji, međutim, to negiraju. 
„Subotička biskupija nema nikakvog udjela u produkciji ovih emisija (ni na RTV-u ni na RTS-u). Nije mi poznato na koji način se određuje sadržaj tih emisija, odnosno tko određuje teme i obrađuje sadržaj“, kaže preč. Mirko Štefković. 
Upravo je sadržaj kolažnih vjerskih emisija na RTV-u, koje imaju i katoličku komponentu (a to su jedini redoviti katolički sadržaji trenutačno na javnim televizijama), umnogome upitan. Sadržaji se ciklično ponavljaju praktički od prve pojave ovih emisija do danas i gotovo su identični na RTV-u na RTS-u, budući da im je de facto isti producent. U potrazi za odgovorom na pitanje zašto se kao producent dijela emisija Sveti dani koje se tiču Katoličke crkve javlja Beogradska nadbiskupija, imajući u vidu činjenicu da se na području Vojvodine ne nalazi područje ove nadbiskupije, te zašto nema sadržine relevantne za četiri katoličke biskupije koje se nalaze u Vojvodini, RTV nam nije bila od pomoći i to pitanje ostalo je bez odgovora. U tome je smislu upitno da li se za gledatelje RTV-a koji su Hrvati katolici ili zainteresirani za život Katoličke crkve u Vojvodini, a ne mogu program pratiti na ostalim manjinskim jezicima, uopće ostvaruje javni interes u informiranju u domeni vjerskog TV programa.

...ne i na hrvatskom jeziku

Višejezičnost kod katolika u Srbiji, te njezina službena višejezična praksa daju pitanju vjerskoga programa posebnu dimenziju. Pored dominantnih mađarskog i hrvatskog jezika, ovdašnji se katolici u liturgiji služe i rusinskim, ukrajinskim, njemačkim, slovačkim, bugarskim, slovenskim, češkim i rumunjskim jezikom, a u životu i još po nekim. Na koji način i u kojoj mjeri je osigurano da se javni interes u produkciji vjerskoga programa ostvaruje na svim ovim jezicima? Iz RTV-a na ovo pitanje je samo djelomice odgovoreno. U ovoj se medijskoj kući, naime, smatra da odvojena vjerska emisija na manjinskom jeziku nije nužna kada je u pitanju hrvatski jezik (niti ostali jezici na kojima se ovakve emisije RTV-a ne emitiraju), budući da se vjerski prilozi pojavljuju i u informativno-političkim emisijama. Je li to jedini razlog zbog koga nema vjerske emisije na hrvatskom na RTV, a postoje redovite emisije na jezicima koje koriste vjernici kojih ima daleko manje nego Hrvata u Vojvodini, primjerice reformata Mađara ili Rusina katolika bizantskog obreda?
Čini se da nije. Svi se naši sugovornici na ovu temu sa strane službenika Crkve slažu da je pitanje vjerskoga programa na hrvatskom jeziku aktualno i neriješeno, te da su katolički vjernici Hrvati – gledatelji RTV-a, kao i ostali koji bi bili zainteresirani za ovakvu emisiju, uskraćeni. No, rješenja ovoga pitanja za sada nema. U RTV-u su nam neslužbeno rekli da bi bili spremni angažirati dodatne suradnike za emisije na hrvatskom jeziku, apostrofirajući ipak da ova televizija „dovoljno“ prati vjerski život katoličkih vjernika Hrvata. Ipak, čini se da je lopta u dvorišu naše mjesne Crkve – biskupija koje se nalaze (u ovom slučaju) u Vojvodini, te biskupa cijele Srbije. Je li problem stručni kadar, sustavnost ili nešto drugo, teško je saznati od sugovornika s kojima smo razgovarali. Neslužbeno je „sređivanje“ medijske situacije bila tema na nekoliko zasjedanja Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda, no za sada bez vidljivih rezultata.  

Što je minimum?

Kada je u pitanju RTS, mons. Hočevar iznosi svoju viziju sastavnica stabilnoga vjerskoga programa za katolike. 
„Smatram da je minimum: vjerski kalendar, redovito izvješćivanje o liturgijskim proslavama, tjedna emisija uz poštovanje jezičnoga principa i jednom mjesečno okrugli stol. Smatram da se gledateljima, katolicima, a i onima koji to nisu, mora pružiti informacija o životu naše mjesne Crkve i Crkve na svjetskoj razini. Što se tiče bogoslužja, također smatram da se kod liturgijskih prijenosa mora uvažiti jezični princip, a način kako se to može učiniti treba pažljivo proučiti. U Beogradskoj nadbiskupiji to činimo u dogovoru s RTS-om dva puta godišnje, o Božiću i Uskrsu, no to je zaista premalo“, kaže beogradski nadbiskup i metropolit.
Fra Károly Harmath je kritičniji. Po njegovu viđenju, situacija je „dosta zamršena i ide kako je voda nosi“. 
„U ovoj neorganiziranosti Katoličke crkve u Srbiji nema baš nekih svjetionika. Marljiviji i aktivniji svećenici se snalaze kako znaju, ali ako u Crkvi netko nema organizaciju i zajednicu iza sebe, neće daleko dogurati. Bez misije od strane biskupa mediji neće ni razgovarati s nama. U biskupskoj konferenciji trebao bi postojati biskup zadužen za medije“, kaže on. 
Harmath vidi mjesto vjerskog programa na javnim televizijama, no smatra da se mora raditi kao u Mađarskoj ili Hrvatskoj, gdje je predstavnik Crkve prihvaćen kao urednik uz stručnjaka pojedinog medija i novinara koji su verzirani i u vjerskim i crkvenim pitanjima. 
„Crkva se ne smije getoizirati ni na području medija. Ideja ima, ali nema kritične mase koja bi iz Crkve očistila letargiju prema medijima“, kaže on.
Da nema puno vremena za rješavanje ovako važnih pitanja, pokazuje najava iz RTS-a da se planiraju novi sadržaji vjerskoga programa. Ima li razloga da strahujemo kako će on biti pripremljen ako RTS ne bude imao odgovarajuće i zainteresirane sugovornike sa strane Katoličke crkve?

Izvor: Hrvatska riječ (Marko Tucakov)