Pozovite » (+381) (0)24 535-533

bozicnjakBožićnjak prikazuje Isusovo rođenje na jednostavan i skroman način, a opet naviješta veliko otajstvo rođenja Sina Božjega. Tradicionalna izložba božićnjaka ove godine održana je u nešto skromnijim uvjetima, ali ne s manje žara i ljepote. Aktualna epidemiološka situacija nam puno toga uskraćuje, no, ne i radost Božića. Vrijedne ruke domaćica su to dokazale i na ovogodišnjoj XXIV. izložbi božićnjaka, koja je uz pridržavanje svih epidemioloških mjera otvorena 9. prosinca 2020. godine u velikoj dvorani HKC-a Bunjevačko kolo u Subotici. 

Etnološki odjel Blaško Rajić pri Katoličkom društvu Ivan Antunović svake godine uoči najradosnijeg kršćanskog blagdana Božića još od 1997. godine organizira radionice izrade božićnjaka, a zatim i izložbu. 

Ne postoji narod, vjera bez tradicije

Ovogodišnju izložbu otvorio je mladomisnik, župni vikar u Horgošu vlč. Tomislav Vojnić Mijatov istaknuvši kako je čovjek-vjernik velika otajstva kršćanske vjere, koja su često neshvatljiva, nepristupačna i neopipljiva, nastojao uprizoriti na sebi jednostavan i slikovit način. 
„Ne postoji narod, vjera bez tradicije jer se jedno bez drugoga ne može oblikovati. Stoga danas posebno svjedočimo o povezanosti katoličke vjere bunjevačkih Hrvata i njihovog kulturnog, tradicijskog identiteta kojeg su njegovali kroz različite običaje, a osobito običaje vezane za adventsko i božićno vrijeme. U našem narodu kruh je simbol života, nade, vrijednih ruku, koji svoju osobitu vrijednost dobiva na Božić pod granom (borom). Kruh koji blagujemo svakog dana ne daje samo život nego i u ovo vrijeme iščekivanja postaje posebnim mjestom gdje se uprizoruje život Božjeg Sina, našeg nebeskog Kruha koji je s neba sišao radi nas i radi našega spasenja. Radi toga ovaj kruh nije običan kruh nego božićnjak“, rekao je Vojnić Mijatov i pojasnio kako božićnjak prikazuje Isusovo rođenje na jednostavan i skroman način, a opet naviješta veliko otajstvo rođenja Sina Božjega. 
Iako se za Božić u obiteljima pripremalo više kruha-kolača koji su se objedovali tijekom dana, samo se jedan božićnjak pravio u obitelji i imao je počasno mjesto na stolu uz granu tijekom božićnog vremena. Na božićnjaku se uvijek nalazila Sveta Obitelj (Marija, Josip i Isus), te pastiri, perad i josag (stoka) koji se nalazio na salašima. Tako su naši stari u jednostavnosti i skromnosti svoga doma, malene jaslice prenijeli na kruh – božićnjak. 

Prepoznatljivi znak Božića   

Po riječima pročelnice Etnološkog odjela Blaško Rajić Jelene Piuković, radionice su ove godine izostale u onome broju kako se inače održavaju, a održane su u OŠ Matko Vuković u Subotici i u HKPD-u Matija Gubec u Tavankutu. 
„Otvorenje ovogodišnje izložbe održano je uz najmanje sudionika do sada, ali smo odlučili ne prekidati nit ove lijepe tradicije. Božićnjak je prepoznatljivi znak slavljenja Božića na nekadašnjim bačkim salašima, ali i među nama danas, a njegov značaj i ljepota postali su poznati i šire“, kaže Jelena Piuković koja je u ime organizatora zahvalila svima koji su izradili božićnjake i izložili ih na izložbi, kao i onima koji u svojim obiteljima potiču djecu i mlade na očuvanje ove tradicije. 
Nazočne je pozdravio i predsjednik KD-a Ivan Antunović vlč. dr. Ivica Ivanković Radak, koji je u svom obraćanju izrazio zahvalnost svima koji sudjeluju u organiziranju izložbe, kao i udrugama s kojima se surađuje na očuvanju ovog vrijednog običaja, koji je primarno prožet kršćanskom porukom. Naglasio je ujedno kako je bilo važno i ove godine održati kontinuitet izložbe, unatoč vrlo skromnim mogućnostima koje nas uvjetuju.
Ovom prigodom svim izlagačima i sudionicima uručene su zahvalnice, a izložba je održana uz podršku Pokrajinskog tajništva za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine - nacionalne zajednice i Grada Subotice.

Izvor: Hrvatska riječ (Ž. V.)