Pozovite » (+381) (0)24 535-533

preloIako smo to mogli i očekivati, ove godine izostat će brojne pokladne manifestacije. Zabrana okupljanja jedna je od mjera koja prkosi kontinuitetu održavanja prela, balova, sijela, maškara... No, ima i onih koji se još uvijek nadaju i vjeruju kako će se ipak uspjeti okupiti, doduše u smanjenom broju i s ograničenjima, ali da kontinuitet neće izostati. Što će od planiranog biti i ostvareno predstoji nam tek vidjeti. 

Ono što je potvrđeno jest da će ove godine izostati Veliko prelo, koje je prvi puta održano prije 142 godine. Istina, ono je već imalo prekida za vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata, zatim je ponovno obnovljeno 1970. godine i organizirano do 1974., kada je uslijedila stanka sve do 1990. godine. Od tada pa sve do danas, 2021. godine, Veliko prelo je organizirano u kontinuitetu, s manjim ili većim brojem gostiju, ali bez prekida.

I Veliko prelo čeka bolja vremena  

Odluka je morala biti donijeta. 
„Tijekom proteklih mjeseci, a naročito tijekom proteklih tjedana, vodili smo razgovore o tome što i kako učiniti. Na koji način održati Veliko prelo i sačuvati kontinuitet? Nismo našli odgovarajući model koji bi bio u skladu sa zakonskim ograničenjima, a da prelo kao takvo ne izgubi svoj smisao. Do posljednjeg trenutka smo se nadali i čekali. Imali smo velike ideje i planove, ali jednostavno nije nam se dalo", kaže predsjednik OO Velikog prela 2021. Denis Lipozenčić. 
Ovogodišnje Veliko prelo trebalo je biti održano 29. siječnja, no, ako ne možemo govoriti o njemu, možda je pravi moment da se prisjetimo onih manje vidljivih i poznatih činjenica koje su prisutne u organizaciji ovako velike manifestacije. Po riječima sugovornika, Veliko prelo s organizacijom počinje već krajem rujna, kada se okupi ekipa ljudi koji ne samo da radi oko prela nego to jednostavno živi cijele godine. 
Veliko prelo se ne može organizirati za dva tjedna. To je posao koji zahtijeva veliki broj ljudi na duži period. Puno vremena provedemo tražeći koga pozvati kao glazbenike, koga od gostiju, što ponuditi ljudima, a ono što stvara rekao bih najveće probleme jesu kao i uvijek financije. Prelo se financira od ulaznica i od toga nam ovisi tko će gostovati i što će biti u ponudi. Nikad ne znamo koliko ćemo gostiju točno imati i upravo zbog toga je nezahvalno praviti proračun za Veliko prelo. To je rizik od samoga starta", priča Lipozenčić i dodaje: „Nakon ustaljenog tradicijskog programa gosti očekuju zabavu, a to zahtijeva dodatne financije. Pokušavamo na sve načine naći sponzore i svaka godina je zapravo bila nadogradnja na prošlu. Građenjem reputacije lakše dolazimo do izvođača, ali to ne ide preko noći." 

I druge manifestacije pod upitnikom 

Zapravo, ako malo dublje zavirimo u organizaciju, možemo vidjeti da pripreme za Veliko prelo počinju još ranije. Tako se i ove, točnije prošle, godine kuhao domaći pekmez od zardelija (kajsije) upravo za ovu manifestaciju. 
„Istina, i to je neizostavni dio prela. Na fanke (krafne) na prelu ne možete staviti kupovni džem. Stoga smo angažirali žene koje su ljetos skuhale pravi domaći pekmez. Pripremljeno je oko 40 tegli, koje će sačekati prvo sljedeće Veliko prelo. I neće se potrošiti, to stoji pod ključem", kaže kroz smijeh Denis Lipozenčić i nastavlja: „To su one stvari koje nazivamo sitnicama, a koje čine Veliko prelo prepoznatljivim. U organizaciji prela je veliki broj ljudi koji izravno ili neizravno pomažu. Osim Organizacijskog odbora, tu su ljudi koji kada vide da se nešto radi na ispravan i kvalitetan način žele pomoći. Nude svoju pomoć. Iz godine u godinu je veći broj ljudi koji želi pomoći i to me posebno raduje. Veliko prelo je zapravo veliki tim ljudi koji poštuju i cijene našu tradiciju, a ujedno je žele dostojno prikazati sada, te sačuvati za budućnost." 
Prekid u kontinuitetu neće imati samo Veliko prelo, nego po svemu sudeći i Veliko bunjevačko-šokačko prelo u Somboru. 
„Konačnu odluku donijet će Izvršni Odbor našeg društva, ali moje osobno mišljenje je da ove godine ni u Somboru neće biti prela. Ne želimo ići izvan odluka Grada niti kriznog stožera, a ne želimo niti širiti eventualnu zarazu. Nadamo se da će biti prilike naredne godine sve nadoknaditi", kaže predsjednik HKUD-a Vladimir Nazor iz Sombora Mata Matarić.
Među brojnim pokladnim zabavama godinama unazad veliki broj ljudi okupi se i na Gupčevom balu, koji je u organizaciji HKPD-a Matija Gubec iz Tavankuta. 
„Prema trenutnom stanju stoji da ove godine nećemo organizirati Gupčev bal, no ipak ćemo ovih dana imati inicijalni sastanak imajući u vidu da još uvijek postoji mogućnost da mjere popuste. Ljudi su željni druženja i iz prijašnjeg iskustva, kada se uvijek tražilo mjesto više, ne bojimo se da nećemo napuniti dvoranu. S obzirom na situaciju, i ako bude Gupčevog bala, sigurno neće moći biti s brojem gostiju na koji smo naviknuli. Ako bi epidemiološka situacija dopustila, vjerujem da bismo tada i u najkraćem roku mogli organizirati ovu zabavu, jer smo zapravo svi u niskom startu", kaže predsjednik HKPD-a Matija Gubec Ladislav Suknović.

U skladu s mjerama

Posljednji u nizu, uoči samih poklada su Šokačko prelo u Beregu, koje se održava uvijek u subotu pred Čistu srijedu i Prelo sićanja u Subotici koje se održava u nedjelju pred početak korizme (koja počinje 17. veljače). Organizatori ovih manifestacija se još uvijek nadaju kako će epidemiološke mjere u veljači ipak popustiti, te da će biti održane ove manifestacije onako kako bude moguće. 
„Mi se nadamo i čekamo da se epidemiološka situacija popravi. Planiramo naše Šokačko prelo svakako održati, pa makar uz ograničenje. Imamo naš prostor, tamburaše i rekli smo da će ga svakako biti. Ako ne bude drugačije, onda će biti s petero ljudi, ali prekinuti tradiciju nećemo", poručio je predsjednik HKPD-a Silvije Strahimir Kranjčević iz Berega Milorad Stojnić. 
Boljim danima se nadaju i organizatori Prela sićanja Katoličko društvo Ivan Antunović i HKC Bunjevačko kolo, koji skupa organiziraju ovu pokladnu manifestaciju. 
Prelo sićanja će biti organizirano onako kako epidemiološka situacija bude dozvoljavala. Za sada je planirano da se sudionici ovoga prela, odjeveni u zimsku bunjevačku nošnju okupe kao i ranijih godina kod spomenika Presvetog Trojstva u središtu Subotice, te da svi skupa odemo na večernju svetu misu u subotičku katedralu sv. Terezije Avilske u 18 sati, uz poštivanje svih epidemioloških mjera", kaže jedan od organizatora Prela sićanja Ivan Piuković. 
U zavisnosti od tada aktualnih epidemioloških mjera će ovisiti hoće li biti nekog druženja u dvorani Centra ili ne, ali o tome u nekom od narednih brojeva. 
Ako pogledamo u daleku povijest i vratimo se onom izvornom – obiteljskom prelu, od kojeg je sve i počelo, onda ovu godinu možemo gledati i na pozitivan način. Nećemo imati velika prela, velike manifestacije, ali nitko nam ne brani da imamo obiteljska prela. Ove godine možemo se vratiti korijenima svih prela – obitelji, te tako čuvajući tradiciju osigurati i budućnost. 

Izvor: Hrvatska riječ (Ž. Vukov)