Pozovite » (+381) (0)24 535-533

književno večeU svom predavanju dosadašnja pročelnica odjela Katarina Čeliković pojasnila je značaj Bunjevačko-šokačke knjižnice koju je osnovao veliki pregalac u kulturi, bibliofil, istraživač i svećenik Ivan Kujundžić 1946. godine.
Bunjevačko-šokačka knjižnica je nastala kao plod dugogodišnjih istraživanja kulturne povijesti, ponajprije bačkih, ali i drugih Hrvata. Prije 75 godina tiskana je i bibliografija Ivana Kujundžića Prilog kulturnoj povijesti bunjevačko-šokačkih Hrvata (Bunjevačko šokačka bibliografija) u izdanju Subotičke matice koja je i bila povod za prikupljanje građe. No, veći dio građe je konfisciran za vrijeme montiranog sudskog procesa 1948. godine. Po povratku iz zatvora 1954. Ivan Kujundžić obnavlja svoju knjižnicu.

U sklopu obilježavanja 100. obljetnice crkve sv. Roka, 14. rujna 1996. godine otvorena je i obnovljena Bunjevačko-šokačka knjižnica Ivana Kujundžića. O njoj je, od osnivanja Instituta Ivan Antunović 1990. godine, najveću brigu vodio prvi pročelnik knjižnice profesor Bela Gabrić. S njim je surađivala te preuzela brigu o smještaju fonda knjižničarska savjetnica Katarina Čeliković. 
Zbog renoviranja župne kuće 2011. godine, fond knjižnice je preseljen na tri lokacije: u Spomen-kuću profesora Bele Gabrića, u Pastoralni centar Augustinianum, a dio je ostao u župi sv. Roka, gdje se nalaze zavičajne knjige i periodike, stare i rijetke knjige te dio teološke literature potreban studentima Teološko-katehetskog instituta.
Za čuvanje i uređenje Knjižnice zaslužan je i župnik župe sv. Roka mons. Andrija Anišić, koji je tijekom 25 godina pomagao, odnosio i donosio knjige, dao prostor i svu pomoć koja je bila potrebna kako bi knjižnica imala svoje mjesto.
Do 2018. godine knjižnica nije bila registrirana, te nije imala status koji bi joj omogućio dobivanje financijskih sredstava. Zbog toga je i osnovana Hrvatska čitaonica, udruga koja od 2002. godine vodi brigu o knjižnom fondu, no, sva imovina knjižnice je i dalje u vlasništvu Društva. Knjižnica je registrirana i upisana u registar 2018. godine te se sada nalazi u sustavu knjižnica Srbije. 

Vrijedan knjižni fond

Drugo predavanje održala je nova pročelnica odjela Društva, apsolventica na Pedagoškom fakultetu u Somboru, smjer bibliotekar-informatičar Tatjana Pelhe, koja poslednje tri godine radi na uređivanju fonda Bunjevačko-šokačke knjižnice Ivan Kujundžić
Ostavština svećenika Ivana Kujundžića koja je brojala desetak tisuća knjiga, periodike i različitih bibliografskih jedinica, čini najveći dio bibliotečke građe, uglavnom zavičajnog karaktera. 
Od većih ostavština, u fond su ušle i knjige svećenika Blaška Rajića, pjesnika Jakova Kopilovića, profesorice Ane Gabrijele Šabić, Stipana Šabića i profesora Bele Gabrića, pokojnih župnika Blaška Dekanja i dr. Marina Šemudvarca.  
Uređenje knjižnice je od izuzetnog značaja, jer je njezin zavičajni fond čini jedinstvenom i značajnim izvorom građe za sve sadašnje i buduće istraživače. Zato je dugoročni cilj objediniti svu građu u elektronskoj bazi podataka kako bi bila dostupna za pretraživanje putem interneta, umrežena s drugim knjižnicama i dostupna stručnoj javnosti i istraživačima. Njezino je djelovanje iznimno važno za sve koji se žele stručno baviti kulturnom poviješću hrvatske baštine.
Knjižnica sadrži oko 400 starih i rijetkih knjiga iz 17., 18. i 19 stoljeća, monografske i periodične publikacije, stotinjak naslova starih molitvenika (izuzetno vrijedan dio, neki od njih datiraju čak iz 17. i 18. stoljeća), a najstarija knjiga fonda je iz 1655. godine. Od zavičajnih knjiga najstarija je Uzao serafinski (naški) goruće ljubavi Lovre Bračuljevića tiskana 1730. u Budimu u kojoj je autor 100 godina prije Vuka Karadžića iznio načelo „piši kako govoriš". On savjetuje „da se piše kako se govori i izgovara, onako se može i u knjigah štiti".

Dodjela nagrada Društva i proglašenje najljepših izloga

Predsjednik Društva vlč. Josip Štefković je na kraju večeri proglasio ovogodišnje dobitnike nagrade Društva Ivan Antunović. U kategoriji zaslužnog pojedinca nagradu je dobila slikarica iz Subotice Cilika Dulić-Kasiba, koja i pri kraju osmog desetljeća života neumorno stvara i radi. 
U kategoriji zaslužne udruge, nagrada je dodijeljena Vicepostulaturi sluge Božjega oca Gerarda Tome Stantića koja svoje sjedište ima u Somboru. Nagrađena je i obitelj Ivana i Tatjane Vukov s petoro djece iz subotičke župe svetog Roka. Svi su oni na svoj način aktivni u hrvatskoj zajednici i Katoličkoj crkvi na ovim prostorima.
Ovom prigodom Jelena Piuković je proglasila pobjednike u aranžiranju izloga u duhu Dužijance u Subotici. Prvo mjesto pripalo je autorici Zorici Ivković za izlog pod nazivom Risarski ručak. Drugo mjesto su osvojile Slavica Temunović i Marina Piuković za izlog Bandaš, a treće mjesto članice LUSA-e Ana Jaramazović, Olga Kiš i Eva Aroksalaši za izlog  Od zrna žita do slike.
Program je vodila Gordana Cvijin, a večer je svojim nastupom obogatio zbor Collegium musicum catholicum skladbama zavičajnih autora Domovina moja i Bačka.
Književna večer održana je 5. kolovoza u HKC-u Bunjevačko kolo.

Izvor: Hrvatska riječ (Nela Skenderović)