Pozovite » (+381) (0)24 535-533

U okviru afirmativne kampanje ovdašnjih hrvatskih institucija i udruga „Izjasni se Hrabro", u Subotici i Baču je 23. i 24. rujna 2011. predstavljen Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa „Identitet bačkih Hrvata". Spomenuti znanstveni skup održan je 2008. u Zagrebu, a na njemu je sudjelovalo sedamnaest znanstvenika iz Hrvatske, Mađarske i Srbije.Riječ je o prvom skupu na tu temu koji pokriva sve aspekte etničkog obilježja bačkih Hrvata - jezik, vjersku pripadnost i običaje. Zbornik je objavljen u sunakladništvu Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba i Hrvatskog akademskog društva iz Subotice.

Na predstavljanju u Subotici, održanom u Velikoj vijećnici Gradske kuće 23. rujna, o „Identitetu bačkih Hrvata" govorili su: urednik izdanja i znanstveni suradnik Hrvatskoga instituta za povijest u Zagrebu dr. sc. Robert Skenderović, znanstveni novak Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu prof. Mario Bara i sudionik skupa mr. sc. Andrija Anišić.

Mons. mr. Andrija Anišić je govorio o radovima u zborniku koji tematiziraju ulogu Crkve u očuvanju identiteta bačkih Hrvata, naglasivši kako Katolička crkva predvođena svojim biskupima i svećenicima, napose biskupima Lajčom Budanovićem, Matijom Zvekanovićem, a i sadašnjim biskupom Ivanom Penzešom te napose svećenikom Blaškom Rajićem nikada nije dovodila u pitanje pripadnost Bunjevaca i Šokaca hrvatskom narodu. Po njegovim riječima, slika pred ovogodišnji popis stanovništva bila bi drugačija da Hrvati i Bunjevci ne-Hrvati malo više mare za Crkvu i vjeru.

„Kad bi tako bilo, sigurno ne bismo toliko strepjeli kakvi će biti rezultati. Ali nažalost premalo je na misi naših ljudi - svega deset posto! To je tragedija našega naroda i iz toga je razvidno da je utjecaj Crkve na očuvanje identiteta bačkih Hrvata sve manji", zaključio je Anišić.

identitet_su-2-mUmjesto zaključka, osvrnuo se na misli preporoditelja i biskupa Ivana Antunovića koje pozivaju na obnovu vjere i sloge.

„Antunović je zapisao u Poučnim iskricama: 'Nesloga je braću razdijelila i bogatu kuću u siromaštvo rinula'. Svijest o toj neslozi i svoju bol zbog toga očitovao je u pismu Iliji Okrugiću: 'Hrvati se među se hrvu i čupaju. Ovo mene već odavna bode, riže, peče, žeže i možem reći umara...'. Vjera i narodna svijest su zalog budućnosti. To je izrazio u svom djelu 'Odmetnik' u kojem majka savjetuje sina koji odlazi u svijet: 'Dvoje mi je na srcu, čedo moje, čega prešutiti ne mogu i, što bih rada da ti ulijem u pamet i usadim u srce, na vječnu uspomenu. Prvo: da zadržiš u svih okolnostih svoga života vjeru onako postojano, kako nas ju sv. mati Crkva uči. A drugo: da se svojemu narodu, iz kojega si nikao, nikad u svijetu ne iznevjeriš'", naveo je mons. Anišić.

Govoreći o formiranju kolektivnih identiteta, prof. Mario Bara je istaknuo razliku između subetničkoga (Bunjevci, Šokci), regionalnog (Dalmatinci, Bošnjaci) i nacionalnog identiteta (Hrvati) koji nastaje kao i u većini Europe tek u modernom vremenu, od kraja XVIII. stoljeća. Na tim identitetima, kako je dodao, konstruirana je kulturna, regionalna i subetnička raznolikost svakog naroda, pa tako i hrvatskog.

„Kao zaključak ovog zbornika kratkom definicijom možemo reći da su bački Hrvati integralni dio hrvatskog naroda koji kao autohtona manjina žive u Republici Srbiji i Republici Mađarskoj. Predstavljaju relativno heterogenu manjinsku zajednicu koja zbog povijesnih okolnosti područje Bačke nastanjuje uglavnom s područja današnjih država Hrvatske i BiH, u različitim razdobljima, najčešće pod subetničkim imenima, a neka od njih koja se tematiziraju u ovom zborniku su Bošnjaci, Bunjevci, Dalmatini/Dalmatinci i Šokci", ocijenio je Bara.

Dodao je i kako Zbornik predstavlja značajan pomak u dosadašnjem istraživanju identiteta bačkih Hrvata.

„Bez obzira na različiti pristup izlagača na skupu i autora radova u ovom zborniku vrlo složenom problemu identiteta, različitim primjenama znanstvenih teorija, za dosadašnje istraživanje identiteta bačkih Hrvata to je znatni pomak. Također, u zborniku radova navodi se i obimna literatura, brojni izvori koji su neophodni za svaki daljnji rad u tom području. Nadamo se da će rezultati istraživanja objavljeni u ovom zborniku uspjeti zainteresirati i senzibilizirati širu javnost u Hrvatskoj, Mađarskoj i Srbiji za pitanje manjinskog položaja i očuvanja hrvatskog nacionalnog identiteta Bunjevaca i Šokaca u Srbiji i Mađarskoj«, kazao je Bara.

identitet_ba-3-mU organizaciji svih pet tamošnjih hrvatskih udruga, Zbornik „Identitet bačkih Hrvata" predstavljen je u subotu, 24. rujna u Baču. O Zborniku su govorili: urednik dr. sc. Robert Skenderović, prof. Mario Bara iz IMIN-a, dok im je domaća potpora bio Zvonimir Pelajić iz Plavne, član Upravnog odbora Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice.

Urednik Zbornika dr. sc. Robert Skenderović je u svom izlaganju ukazao na potrebu organiziranja znanstvenog skupa o bačkim Hrvatima.

 

Robert Skenderović: Vjerujem da su došla druga vremena
Istraživanja pokazuju da su u svim povijesnim razdobljima bački Hrvati poštovali državu u kojoj su živjeli i da su bili spremni živjeti kao aktivni, produktivni, miroljubivi građani, ali su za uzvrat tražili pravo na očuvanje vlastitog etničkog i kulturnog identiteta, navodi Robert Skenderović.
„Velika pogreška i nezrelost mnogih vlasti koje su vladale Bačkom i Suboticom bila je u tome što one nisu prepoznavale te kvalitete i dobronamjernost bačkih Hrvata. Zbog toga su mnogi bački Hrvati bili prisiljeni otići, a treba istaknuti da su među njima bili i vrhunski liječnici, profesori i drugi stručnjaci koji i danas nedostaju Subotici i Bačkoj. Vjerujem da su u Srbiji, Vojvodini i u samoj Bačkoj ipak stupila druga vremena, da su sadašnje vlasti svjesne tih činjenica i da će bački Hrvati u budućnosti moći nesmetano izražavati svoju nacionalnu pripadnost, bez potrebe skrivanja iza raznih neopredijeljenih, regionalnih ili subetničkih identiteta, na dobro i korist svih građana", smatra Skenderović.

 

 

identitet_su-0-m„Hrvati u Bačkoj danas se, zbog brojnih povijesnih uzroka suočavaju s borbom za vlastitu biološku i nacionalnu opstojnost. Još od vremena Austro-Ugarske Monarhije razne političke opcije nastoje bačke Hrvate podijeliti na Bunjevce, Šokce i Hrvate. Radovi u ovom zborniku pokazuju kako su bački Šokci i Bunjevci od svojih prvih spomena bili čvrsto povezani sa svojim sunarodnjacima u Hrvatskoj i u ostalim krajevima gdje žive Hrvati. Štoviše, oni pokazuju da su bački Hrvati ne samo baštinili hrvatsku kulturu nego i sudjelovali u stvaranju hrvatskog nacionalnog identiteta i da stoga predstavljaju integralni dio hrvatske zajednice. Isto tako, organiziranjem skupa nastojala se skrenuti pozornost javnosti u Republici Hrvatskoj i na aktualne prilike u kojima žive bački Hrvati kao manjinska zajednica. Pitanje nacionalne identifikacije bunjevačkih Hrvata u Bačkoj predstavlja otvoreni problem oko kojega se danas u Republici Srbiji vode ozbiljne polemike. Održavanje skupa i objavljivanje ovog zbornika pokrenuti su s namjerom da se na te znanstvene izazove daju konkretni odgovori", istaknuo je Skenderović.

Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov govorio je o tome što za hrvatsku zajednicu u Vojvodini na predstojećem popisu pučanstva znači izjasniti se kao Hrvat, katolik i da je svakom Hrvatu hrvatski materinji jezik.

Predstavljanje zbornika u etno ambijentu „Didine kuće" upotpunili su prigodnim kulturno-umjetničkim programom članovi hrvatskih kulturnih udruga iz Općine Bač („Mostonga", „Matoš", „Dukat", „Zora" i „Tragovi Šokaca").

Preuzmite cjelovite tekstove izlaganja Andrije Anišića, Maria Bare i Roberta Skenderovića.

Tekst: Davor Bašić Palković i Stanka Čoban
Fotografije: Nikola Tumbas