Pozovite » (+381) (0)24 535-533

MonografijaNazor-naslovnica-mHrvatsko kulturno-umjetničko društvo „Vladimir Nazor“ iz Sombora 2012. godine obilježava 76 godina rada i postojanja. Prvih 75 godina, od osnutka društva 1936. godine, pa do 2011., bit će predstavljeno u monografiji koja je u tisku i koja će biti promovirana u mjesecu prosincu 2012. godine. Bogata povijest društva predstavljena je na 250 stranica monografije uz fotografije, dokumente i druga svjedočanstva o brojnim aktivnostima ove udruge, koja je osnovana sredinom 30-tih godina prošloga stoljeća nakon nesuglasica u „Bunjevačkom kolu“, kada se dio članova predvođen Antunom Matarićem odvojio i osnovao „Miroljub“. Od tada ovo društvo traje, usprkos turbulentnim političkim i društvenim razdobljima kroz koja je prolazilo.

„Ova naša monografija, objavljena o 75. obljetnici Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva ‘Vladimir Nazor’, plod je rada svih naših članova, od HKD-a ‘Miroljub’ do HKUD-a ‘Vladimir Nazor’, od šestog prosinca 1936. do 2011. godine. Prve uratke napisali su osnivači, a posljednje mi, ovodobni djelatnici društva. Između tih redaka prikazan je rad dug 75 godina. Zato je ova knjiga prigodna jubileju koji smo doživjeli. Obuhvaćeni su svi segmenti rada pojedinih odjela – sekcija, istaknutih pojedinaca u njima, kao i najveći uspjesi na nastupima u zemlji i inozemstvu. Priložena su i neka priznanja, pohvalnice i nagrade Grada Sombora, AP Vojvodine, kao i najveće i najdraže priznanje našem 75-godišnjem kontinuiranom radu – Povelja Republike Hrvatske, koju nam je uručio predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović. To jest vrhunsko priznanje, ali i obveza da još intenzivnije radimo na očuvanju kulturnog identiteta Hrvata somborskog područja. Na to nas, uostalom, obvezuju i odrednice Statuta društva koje o tomu govore“, kaže glavni i odgovorni urednik Monografije i predsjednik HKUD-a „Vladimir Nazor“ Mata Matarić. Urednik je Alojzije Firanj, a priređivač Milan Stepanović. Monografija će biti tiskana u 500 primjeraka.

povelja 2-mNa početku monografije uvodna je riječ predsjednika društva Mate Matarića. Slijedi poglavlje o osnutku društva koje donosi pregled povijesnih događaja od doseljavanja na prostore Bačke, pa do podjele u „Bunjevačkom kolu“, što je prethodilo osnutku „Miroljuba“. Osnivačka skupština novoga društva održana je 6. prosinca 1936. godine. Prisustvovalo je 180 budućih članova. Novo društvo dobilo je naziv Hrvatsko kulturno društvo „Miroljub“. Ime društva poteklo je od nadimka poznatog pjesnika Ante Evetovića Miroljuba. Prvi predsjednik bio je Antun Matarić, poljoprivrednik. Vrlo brzo poslije osnutka kupljena je zgrada, koja se nalazila u današnjoj Njegoševoj ulici, gdje je danas parkiralište. Okupacijske mađarske vlasti rad društva zabranile su u svibnju 1944. godine, a imovina je zapečaćena.

Društvo rad nastavlja u poslijeratnim godinama, a trećeg lipnja 1945. godine održana je Skupština društva u Velikoj dvorani Gradske kuće i društvo tada dobiva naziv „Hrvatski prosvjetni dom“. Za novog predsjednika izabran je Stipan Kalčan. U svibnju 1948. godine društvo dobiva nove prostorije i to nekadašnje pivovare „Avala“. U tim se prostorijama na Vijencu Radomira Putnika broj 26 društvo nalazi i danas.

Na sjednici Upravnog odbora 1949. godine društvo mijenja naziv u Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo „Vladimir Nazor“. Ubrzo je pod pritiskom gradskih i partijskih vlasti iz naziva izbačen nacionalni prefiks. KUD „Vladimir Nazor“ 1986. godine obilježava 50. obljetnicu i za tu prigodu objavljena je prva monografija društva u nakladi od 1.200 primjeraka, čiji je autor bio profesor Franja Matarić.

Raspad države početkom 90-tih godina prošloga stoljeća stvorio je i poteškoće u radu društva. Već u drugoj polovici 90-tih intenzivira se rad društva, a svibnja 2001. godine Sabor društva donosi odluku da se vrati stari naziv Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo „Vladimir Nazor“.

U monografiji su i kratki životopisi predsjednika društva od 1936. do 2011. godine. Prvi predsjednik bio je Antun Matarić Tuna (1936.-1944.). Stipan Kalčan da čelu društva bio je od 1945. do 1960. godine. Poslije njega dvije godine društvo je vodio Mato Škrabalo. Od 1963. do 1968. godine predsjednik je bio Stipan Periškić. Antun Matarić Tunča, sin prvog predsjednika, društvo je vodio u tri navrata, prvi puta od 1969. do 1982. godine, zatim od 1984. do 1986. godine i od 1990. do 1996. godine. U međuvremenu, predsjednici su bili Franja Krajninger (1982.-1984.) i Mata Matarić od 1987. do 1990. godine. Od 1996. pa do 2002. godine društvo je vodio Alojzije Firanj, zatim do 2010. Šima Raić i od 2010. na čelu je Mata Matarić.

„Društvo je tijekom 75 godina svojega postojanja djelovalo u šest država, od Kraljevine Jugoslavije do Republike Srbije i kroz tri društveno-politička sustava. To se sve odrazilo na rad, što je vidljivo i iz štiva koje donosi ova monografija. Svjesni smo toga da živimo u multikulturnoj sredini kao što je Sombor, i sve aktivnosti i programi odraz su tog položaja. Prirodno je da je naglašeno očuvanje tradicije, običaja i jezika Hrvata, jer nitko od nas nije pozvaniji to činiti. Uvijek smo bili i bit ćemo otvoreni za sve građane koji se žele baviti amaterskim kulturnim radom. Ostvareni spoj tradicijske baštine i novih trendova u kulturi i umjetnosti jamstvo su uspješnog rada i u narednim godinama“, kaže predsjednik društva Mata Matarić.

nazor glumci-mVeliki broj aktivnosti ogleda se u radu sekcija društva. Pjevački zbor osnovan je još 1936. godine. Rasformiran je 1956. godine i bit će potrebno čak pola stoljeća da se 2007. godine obnovi njegov rad. Sačuvati od zaborava stare običajne pjesme uvijek je bio prioritet ove sekcije. Trenutačno se radi na pripremi nosača zvuka sa starim šokačkim i bunjevačkim pjesmama. Poput zbora, i dramska sekcija počela je raditi odmah po osnutku „Miroljuba“. Bilo je manje ili više uspješnih godina i predstava, ali dramska sekcija do danas nije prekidala rad. Za razliku od ovih dviju sekcija, folklorna sekcija oformljena je tek 1947. godine. Danas, osim izvođačke postave, postoji i mlađa folklorna grupa. Tamburaški orkestar se prvi puta kao sekcija društva spominje 1947. godine. Prošle jeseni ponovno je obnovljena škola tambure.

Tijekom godina rada društvo je imalo i ritmičku i baletnu sekciju. Likovna sekcija osnovana je 1996., godine, a od 2000. ova sekcija organizator je likovne kolonije „Colorit“. Literarna sekcija djeluje od je 2007. godine. Najmlađa sekcija je Klub ljubitelja cvijeća „Za sreću veću“, koja je osnovana 2009. godine, a jedna od njihovih zapaženih aktivnosti je obnavljanje „Divojačkog vašara“. Članovi društva u tradiciji dugoj 75 godina bavili su se i sportskim aktivnostima. Danas sportska sekcija ima stolnoteniski i šahovski odjel, kao i odjel veslača i lađara koji su sudionici i poznatog „Maratona lađa“ na Neretvi.

75- godina nazora so-3Značajan dio aktivnosti HKUD-a „Vladimir Nazor“ čini izdavačka djelatnost. Prvu knjigu društvo je objavilo 1986. godine i bila je to monografija u povodu obilježavanja 50. obljetnice. Od 1998. godine „Vladimir Nazor“ izdaje i svoj bilten „Miroljub“. Prvi broj objavljen je za prelo 1998. godine i od tada „Miroljub“ kontinuirano izlazi 14 godina. Dostupan je u desetak hrvatskih udruga u Somboru, okolici i Gornjem Podunavlju. U ovom dijelu treba spomenuti i knjižnicu koja ima oko 2.000 naslova.

Najveću financijsku potporu Monografiji HKUD-a „Vladimir Nazor“ dalo je Hrvatsko nacionalno vijeće.

„Financije su razlog što ova monografija kasni. Od HNV-a smo dobili 200.000 dinara, pomoći će nam i ugledni somborski slikar Sava Stojkov. Milan Stepanović je odlično priredio ovu monografiju. Sama knjiga, koja ima 256 stranica, je u tisku i predstavljena će biti 7. prosinca u 20 sati u Hrvatskom domu u Somboru. Sama cijena je manje bitna jer Monografija HKUD-a „Vladimir Nazor“ je trajno djelo koje ostavljamo potomstvu. I pokraj svih modernih sredstava bilježenja povijesti ili događaja ovo će biti trajni dokument u knjižnicama naših članova, prijatelja društva i institucija. Trudili smo se prikazati sve događaje u društvu u ovih 75 godina, sve to dokumentirati fotografijama iz privatnih arhiva i arhiva društva. One također pokazuju kako je društvo radilo, tko ga je vodio, tko su bili članovi, uglednici koji su pomagali društvu, tko su bili donatori“, kaže Matarić.

Autori tekstova su: Franja Matarić, Franja Krajniger, Ivo Škrabalo, Matija Đanić, Alojzije Firanj, Milan Stepanović, Mata Matarić, Stipan Pekanović, Zvonimir Lukač, Klara Šolaja Karas, Vesna Čuvardić, Emil Antunić, Pavle Matarić, Janoš Raduka, Joso Firanj, Antun Kovač, Zoran Čota, Šima Raič, Šima Beretić i Marija Šeremešić. Redakturu na hrvatskom, lekturu i korekturu uradila je Željka Zelić, tehnički urednik je Srđan Varo, a tisak je povjeren tiskari „Simbol“ iz Petrovaradina.

Tekst: Zlata Vasiljević

ObljetnicaZore2012-1U povodu druge godine rada, Hrvatska kulturna pjevačka udruga „Zora“ iz Vajske priredila je program obilježavanja ove obljetnice 3. studenoga 2012. godine, u predvorju Osnovne škole „Aleksa Šantić“ u Vajskoj. U programu pod nazivom „Koncert pjesama i plesova“ nastupili su gosti iz Golubinaca – HKPD „Tomislav“, pjesnik Josip Dumendžić Meštar iz Bođana, te domaća pjevačka skupina HKPU „Zora“.

Pjesmom „Mi smo davno stigli u ravnicu“, u izvedbi domaće pjevačke skupine pod umjetničkim vodstvom Nermine Košutić, počeo je program koncerta, a potom je zastupnik „Zore“ Željko Pakledinac, među ostalim, rekao:

ObljetnicaZore2012-2„Hrvatska kulturna pjevačka udruga ‘Zora’ osnovana je 18. kolovoza 2010. godine, s ciljem očuvanja običaja, tradicije i pjesama Hrvata u ovom dijelu Podunavlja. U svom dosadašnjem radu udruga je nastupala na mnogim kulturnim događajima koje su organizirale hrvatske udruge u Vojvodini. Članovi ‘Zore’ sudjelovali su na koncertima u Baču, Plavni, Beregu, marijanskom pjevanju u Monoštoru, Večeri ikavice u Stanišiću, na Danima europske baštine u Baču i predstavljanju šokačke narodne nošnje u Somboru. Udruga je uspostavila suradnju s KUD-om ‘Tkanica’ iz Vinkovaca, a oni su zauzvrat prošle godine održali koncert ovdje kod nas. Prigodom obilježavanja značajnih datuma i blagdana u hrvatskoj zajednici, ‘Zora’ je organizirala koncerte na kojima su nastupale i hrvatske udruge iz Sombora, Berega, Petrovaradina, te pjevački zbor ‘Zvony’ iz Selenče. U ovome dvogodišnjem razdoblju, osim koncerata, organizirane su i književne večeri, primjerice predstavljanje Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, djela Stjepana Adžića, kao i stvaralaštva književnika Tomislava Žigmanova i Mirka Kopunovića. Uz to, ove smo godine imali i večer posvećenu Godini hrvatskih velikana u Vojvodini. Pokraj navedenih aktivnosti ‘Zora’ je organizirala i tri likovne kolonije s udrugom ‘Cro Art’ iz Subotice“, zaključio je uvodno izlaganje Pakledinac, te je dodao kako udruga redovito sudjeluje u događajima koji su od posebnog značaja za hrvatsku zajednicu, kao što je bila akcija „Izjasni se hrabro“ u svezi s popisom stanovništva, koju je iniciralo Hrvatsko nacionalno vijeće.

U kulturnom dijelu programa publiku su raznovrsnim točkama, koje je najavljivala Anita Žanić, oduševili nastupi članova pojedinih odjela HKPD-a „Tomislav“. Za svaku je pohvalu njihov izbor programa koji je zadovoljio sve ukuse publike u prekrasnom ambijentu predvorja vajštanske škole. Počeli su Splitskim gradskim plesovima, a završili scenskim prikazom običaja Golubinačke svadbe. Prikazali su i čuvene Golubinačke mačkare, a osobito su bili zanimljivi i kvalitetni nastupi njihova tamburaškog sastava „Ladan špricer“.

ObljetnicaZore2012-3Publici se tijekom programa predstavio svojim pjesmama na šokačkoj ikavici i Josip Dumendžić Meštar, pjesnik iz Bođana čija je nova knjiga dječjih pjesama „Čudan ovaj bili svit“ nedavno objavljena i predstavljena u Subotici. Osobito iznenađenje gostima je priredio Mato Groznica, pomoćnik pokrajinskog tajnika za obrazovanje, upravu i nacionalne zajednice, ovoga puta kao vrsni recitator. Interpretirao je pjesmu pokojnog Ilije Žarkovića „Garancija“ i time podsjetio nazočne na ovog svestranog, prerano preminulog umjetnika.

Obraćajući se skupu, Groznica je čestitao udruzi „Zora“ na uspješnom radu i povezivanju sa svim hrvatskim udrugama u Vojvodini i šire, te integriranju u kulturni prostor ne samo uže, nego i šire zajednice: „Čast mi je pozdraviti večeras sve vas ovdje i čestitati udruzi ‘Zora’ drugu obljetnicu rada. Sve one koji su smatrali kako će se ovdje ‘smračiti’, demantirala je ova udruga koja se zove ‘Zora’. Sada se može konačno reći kako je ‘zora svanula’. HNV podržava rad svih hrvatskih udruga, a ja mogu u ime pokrajinske Vlade i tajništva u kojem radim, reći kako se mi veselimo svakoj ovakvoj udruzi, koja svojim šarenilom prikazuje bogatstvo Vojvodine, te svojim radom doprinosi, multikulturalnosti, multikonfesionalnosti i, što je najvažnije, interkulturalnosti“, kazao je Groznica te zaključio:

„Čuvajte ono što imate i u svakom slučaju imat ćete potporu i hrvatskih i pokrajinskih institucija. Dobro je što surađujete s obrazovnim institucijama gdje se izučava hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. To je, zapravo, recept opstanka ove udruge, a i način opstanka našeg naroda na ovim prostorima. U tom se smislu radujem i iskreno se nadam da će ova kulturna udruga nadživjeti sve nas ovdje nazočne.“

Tekst i fotografije: Zvonimir Pelajić

 

STO-koncert2012Subotički tamburaški orkestar uvijek okupi i razveseli svoju vjernu publiku, što je potvrdio i ovogodišnji jesenski, repertoarski veoma raznolik koncert STO-a, održan 31. listopada 2012. godine, u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici.

Koncert je otvorio Subotički tamburaški kvartet s numerom „Primi rakontri““, a nakon toga kvartetu se priključila i vokalna solistica Antonija Piuković izvevši pjesme „Zlatni dani“ i „Posljednja i prva ljubav“. Jedan od gostiju koncerta bio je Zvonko Markovinović, odvjetnik i glazbenik iz Sombora koji je nastupio s tri autorske pjesme: „Plovi mjesec“, „U tvome oku“ i „Da je meni ključić mali“, uz pratnju Subotičkog tamburaškog orkestra kojim je ovaj put dirigirala prof. Marijana Crnković.

Veliki tamburaški orkestar STO-a oprobao se u raznim žanrovima, ali je naširoko poznat po izvođenju skladbi klasične glazbe. Ovoga puta predstavili su se s tri nove skladbe u repertoaru: završnim kolom iz opere „Ero s onoga svijeta“ od Jakova Gotovca, „Romansom“ Petra Iljiča Čajkovskog, te Igrom komedijaša iz opere „Prodana nevjesta“ Bedžiha Smetane.

Koncert su zatvorili članovi Požeškog tamburaškog orkestra pod vodstvom Tomislava Galića. Oni njeguju tradicionalnu tamburašku glazbu, no, kako bi ovaj izvorni hrvatski instrument učinili zanimljivijim i mlađim naraštajima, skloni su i tamburaškim interpretacijama popularnih skladbi, pa su tako za Subotičane pripremili interpretaciju ovoljetnog hita „Ai se eu te pego“.

Tekst i fotografija: A. S.

zbornikZZHM2012-mU izdanju Znanstvenoga zavoda Hrvata u Mađarskoj, početkom listopada 2012. godine u Pečuhu je objavljen zbornik radova s jubilarnog, X. međunarodnog kroatističkog skupa, koji je održan 21. i 22. listopada 2010. godine u Pečuhu. Obima 414 stranica, u njemu su zastupljena 33 rada autora iz Hrvatske, Mađarske i Vojvodine, među kojima su i Ernest Barić, Sanja Vulić, Silvester Balić, Tatjana Ileš, Vlasta Markasović, Ivan Trojan, Lada Badurina, Branko Ostajmer, Sanda Ham, Robert Bacalja, Krešimir Bagić, Goran Rem, Anica Bilić, Josip Vrbošić i drugih.

Jedan dio radova tematski je posvećen pitanjima identiteta, povijesti, kulture i kulturne baštine te književnosti Hrvata u Mađarskoj, Austriji i Vojvodini. S njima su usko povezana i pitanja kulturne suradnje između Hrvata i naroda s kojima oni stoljećima žive na prostorima Panonije. Na koncu, imamo i jedan značajan broj radnji koje referiraju na problematiku hrvatskoga standardnoga jezika.

Po prvi puta u značajnijem su obimu na pečuškom Međunarodnom kroatističkom skupu bila tematizirana pitanja koja se izravno odnose na povijest i sadašnjost Hrvata u Vojvodini. Na taj način osnažena je kako vidljivost vojvođanskih Hrvata u znanstvenome prostoru tako i pospješena integracija ovdašnjih znanstvenih napora u cjelinu hrvatskog znanstvenog prostora, što je i jedan od svjesno postavljenih ciljeva Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

U tom smislu, u Zborniku su objavljene četiri radnje koje s raznih motrišta referiraju na status i stanje hrvatske zajednice u Vojvodini. Magistra Sandra Cvikić iz Vukovara, s Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“, zastupljena je s radnjom „Fenomen manjinskog političkog poduzetništva i Hrvati u Republici Srbiji“ (str. 325-337), u kojoj se sociološkom analizom problematizira društveni položaj i ostvarena manjinska prava Hrvata u Vojvodini. Profesorica Katarina Čeliković, iz Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, u svojoj je radnji „Kulturni prostor i kulturne prakse hrvatske manjine u Vojvodini“ (str. 313-324) prikazala rezultate istraživanja hrvatske kulturne scene u Vojvodini iz 2009. godine. Pokojni Dujo Runje u radnji „Ostvarivanje uporabe hrvatskoga jezika i pisma u Vojvodini“ (str. 392-402) posvećuje pozornost pravnom okviru kojim se uređuje pravno na službenu uporabu materinskog jezika i pisma kao i njegova primjena kada je riječ o Hrvatima u Vojvodini. Na koncu, ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov u Zborniku je zastupljen s radnjom „140 godina produkcije književnih i kulturnih časopisa podunavskih Hrvata“ (str. 276-289), u kojoj faktografski iznosi osnovne činjenice i informacije iz povijesti časopisne produkcije među ovdašnjim Hrvatima.

gradska kuca naslovnica-mČudesna stoljetna ljepotica u srcu Subotice – Gradska kuća – inspirirala je Ružicu Miković-Žigmanov za stvaranje bajke u tekstu i slici, čiji su protagonisti stalni stanari ove najljepše gradske građevine. Proslavom stotog rođendana, kojim se obilježava završetak njezine gradnje, Gradska kuća dobiva na mladosti jer ova slikovnica ide u ruke najmlađih čitatelja. Ipak, svojom toplom pričom i podacima o njezinoj povijesti privući će i ljubitelje našega grada svih dobi.

Nakon dvije knjige ilustracija, ovo je autoričina treća knjiga koju je oslikala, a prva za koju je napisala tekst“, napisala je u pogovoru Katarina Čeliković o prvoj slikovnici o subotičkoj Gradskoj kući „Naša Gradska kuća“, čija je autorica Ružica Miković Žigmanov. Knjigu je početkom mjeseca studenog 2012. godine objavila Hrvatska čitaonica.

Junak Ružicne bajke je ostarjeli golub – djed Gašpar, koji govori svojim unucima, kao što svi djedovi svojim unucima govore „s krila na krilo“, golubićima Georgini i Grguru, o onovremenim prilikama i neprilikama, tadašnjoj Subotici, njezinim građevinama, poznatim stanovnicima koji svi čekali da te 1912. godine „bljesne gradska ljepotica“, „veličanstvena raskošna i velebna“ kojoj se i danas divimo. Priču koja traje 23 stranice prati 12 nježnih, bajkovitih ilustracija rađenih u tehnici pastel Ružice Miković Žigmanov.

Slikovnicu je uredila i lektorirala Katarina Čeliković, za nakladnika se potpisuje Bernadica Ivanković, fotografije ilustracija je uradio Augustin Juriga, naslovnicu je osmislio Darko Vuković, tehnički je urednik i prijelom teksta uradio je mr. Ervin Čeliković, a Štamparija Printex je knjigu tiskala u 500 primjeraka.

Potporu za izlazak ove slikovnice dao je Grad Subotica.

FaroskiKantaduri-RumaDvije hrvatske udruge, Zajednica Hrvata Beograda „Tin Ujević“ i HKPD „Matija Gubec“ iz Rume, ugostili su od 26. do 28. listopada 2012. godine amaterske umjetnike iz Starog Grada na otoku Hvaru – Amatersko kazalište „Petar Hektorović“ i klapu „Faroski kantaduri“. Obje ove skupine rade na promicanju bogate kulturne tradicije tog otočkog grada.

Gosti su prvo nastupili u Beogradu. Kantaduri su 26. listopada pjevali na svetoj misi u crkvi sv. Antuna Padovanskog na Vračaru, dok su sljedećeg dana glumci i pjevači s Hvara izveli cjelovečernji program u Ustanovi kulture „Vuk Karadžić“.

Tijekom boravka u Rumi oni su najprije sudjelovali na jutarnjoj nedjeljnoj svetoj misi u župnoj crkvi Uzvišenja Svetog Križa gdje su tijekom mise crkvene napjeve pjevali upravo članovi klape sa Hvara. Istoga dana u večernjim satima nastupili su u Velikoj dvorani Kulturnog centra u Rumi. Poznati glumac Aljoša Vučković je najavio nastup klape i kazališne družine s Hvara, da bi potom sve nazočne pozdravili i gradonačelnica Starog Grada Đurđica Plančić i predsjednik HKPD-a „Matija Gubec“ Pavle Škrobot.

Klapa „Faroski kantaduri“ publici se predstavila spletom hvarskih pučkih pjesama i crkvenim napjevima, a Amatersko kazalište „Petar Hektorović“ izvelo je komediju „Ho Capio“ Lordana Zaninovića koja je izvedena na starohvarskom dijalektu. Nakon završetka nastupa gosti s Hvara su u predvorju Kulturnog centra za sve nazočne pripremili domjenak sa specijalitetima otoka Hvara: smokvama, bademima, medenjacima kao i poznatim hvarskim vinima, rakijom, prošekom, likerima... Druženje Hvarana s domaćinima iz Rume proteklo je u izuzetno ugodnom ozračju sa željom da ovo gostovanje bude samo početak duge i plodotvorne suradnje kulturno- umjetničkih društava, kao i gradova Rume i Starog Grada.

Tekst i fotografija: Nikola Jurca

Ivica-Marica u ZGNakon što je početkom svibnja 2012. godine u Velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu održana svečana premijera dramske predstave „Ivica i Marica" Hrvatske mladeži Bačke i Srijema, prošle je nedjelje, 28. listopada 2012. godine, ova predstava po prvi put izvedena za široku javnost, koja nema izravne veze s našim hrvatskim iseljeništvom i hrvatskim autohtonim manjinama. Predstava je izvedena u Društvenom domu novozagrebačkog naselja Zapruđe, a prema ideji dr. Luke Štilinovića osmislili su je i izveli članovi dramske sekcije Hrvatske mladeži Bačke i Srijema: Sonja Periškić, Andreja Balaž, Sanela Stantić, Josip Čović, Marijana Tikvicki, Maja Stantić, Luka Tadijan i Mirela Stantić, dok je predstavu režirala redateljica Frana Marija Vranković.

Ne treba niti spominjati kako su članovi dramske sekcije Hrvatske mladeži Bačke i Srijema čisti amateri, te da je oduševljena publika ovacijama ispratila ovu mladu glumačku družinu i natjerala ih nekoliko puta na povratak na pozornicu. U predstavi su nastupili i članovi tamburaškog sastava „Traženi", podrijetlom iz Vojvodine, u sastavu: Tomislav Brear, Hrvoje Kolarić, Josip Tikvicki, Dino Marinić i Toni Herceg.

Nakon predstave Hrvatsku mladež Bačke i Srijema publici je predstavila njena predsjednica Maja Buza, te u ime Mladeži zahvalila Zajednici protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, Društvu vojvođanskih i podunavskih Hrvata i Udruzi za potporu bačkim Hrvatima koji su im pružili svu potrebnu pomoć i uvjete za normalan rad.

Tekst i fotografija: Zlatko Žužić

ObljetnicaPreprekaTekije2012-1Svečanost obilježavanja 30. obljetnice smrti petrovaradinskog skladatelja i orguljaša Stanislava Prepreka priređena je 28. listopada 2012. godine u svetištu Gospe Snježne na Tekijama. Program svečanosti započeo je okupljanjem poštovatelja Preprekova stvaralaštva kraj njegova groba na Novomajurskom groblju u Petrovaradinu. Nakon toga uslijedilo je euharistijsko slavlje u crkvi Gospe Snježne na Tekijama, kojim je bio označen završetak ovogodišnjeg bogoslužja i hodočašća na Tekije. Nakon sv. mise održana je svečana akademija Prepreku u čast pod nazivom „Glazbeni genij petrovaradinske crkve".

ObljetnicaPreprekaTekije2012-2Prije akademije slavljena je svečana misa koju je predvodio nekadašnji župnik u Petrovaradinu Stjepan Sokolović, sada župnik u Oprisavcima, uz koncelebraciju župnika župe svetog Roka u Petrovaradinu Marka Loša, župnika u Surčinu Marka Kjajića i upravitelja svetišta Stjepana Barišića. Ovim euharistijskim slavljem vjernici su zahvalili Majci Božjoj – Gospi Tekijskoj za sve milosti u protekloj godini bogoslužja i hodočašća na Tekijama. Svečanu akademiju u povodu obilježavanja 30. obljetnice smrti petrovaradinskog skladatelja i orguljaša Stanislava Prepreka organiziralo je Ravnateljstvo svetišta na Tekijama u Petrovaradinu.

ObljetnicaPreprekaTekije2012-3Stanislav Preprek (16. travnja 1900. – 13. veljače 1982.) bio je hrvatski zborovođa, orguljaš, skladatelj, melograf, književnik, pisao je novele, pjesme i publicistička djela, a prevodio je arapske, kineske i njemačke pjesnike (s njemačkog je preveo asirsko-babilonski ep „Gilgameš"). Objavio je simfonije, djela za gudačke kvartete, klavirske sonate, skladbe za orgulje, solo-pjesme, klavirske minijature. Skladao je minijature prema svojim impresionističkim uzorima. Upoznavanjem rada Nove bečke škole, u skladbama mu se javlja ekspresionizam. Po njemu se danas zove hrvatsko umjetničko kulturno prosvjetno društvo u Novom Sadu, osnovano 2005. godine. Uglazbio je stihove himne hrvatskom banu Josipu Jelačiću koje je napisao Đuro Arnold.

ObljetnicaPreprekaTekije2012-4Akademija je protekla uz sudjelovanje pjevača, svirača, orguljaša, zborova, koji su se predstavili skladbama i pjesmama koje je skladao Stanislav Preprek: „Od istoka sunčanoga", „Zdravo Zvijezdo mora", „O Kriste", „Zdravo Djevice", „O, Sunce spasa Isuse"... Nazočnima je prikazan i predstavljen bogati program Preprekovih skladbi uz sudjelovanje: mješovitog zbora Hrvatskog kulturnog prosvjetnog društva „Jelačić" iz Petrovaradina, VIS-a „Tekije" iz Petrovaradina, orguljašice Marije Družijanić koja je diplomirala orgulje na Fakultetu muzičke umjetnosti u Beogradu, operne pjevačice Zorice Belić, i audio snimaka izvedbi Preprekovih pjesama. Na polju crkvene glazbe na kraju akademije podijeljene su zahvalnice za dosadašnji rad prof. Đuri Rajkoviću, pijanistu, orguljašu, zborovođi, i Anici Nevolić, orguljašici, zborovođi, koji su jedni od učenika Stanislava Prepreka.

Premda se u povodu obilježavanja ove obljetnice o Stanislavu Prepreku može govoriti kao o veoma svestranoj ličnosti, na akademiji u svetištu posebna pozornost posvećena je njegovim glazbenim ostvarenjima na polju crkvene glazbe. U tome nastojanu je te večeri i odgovarao naziv akademije „Glazbeni genij petrovaradinske crkve".

Tekst i fotografije: Tomislav Mađarević