Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Festival dječjeg folklora „Djeca su ukras svijeta", 15. po redu, ugostio je u nedjelju, 6. lipnja, u Domu kulture u Tavankutu malene čuvare folklorne tradicije iz AP Vojvodine i republike Hrvatske.

Organizator festivala je mjesno Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo „Matija Gubec", čiji su najmlađi članovi bili domaćini svojim vršnjacima iz Folklornog ansambla „Biseri Slavonije" iz Osijeka, KUD-a „Jan Kollar" iz Selenče, HKUD-a „Matoš" iz Plavne, potom najmlađim folklorašima iz KUDH-a „Bodrog" iz Bačkog Monoštora, te HUK-a „Lajčo Budanović" iz Male Bosne.

djeca su ukras svijeta 2010-2Naziv festivala opravdali su njegovi sudionici predstavivši u šarenilu narodnih nošnji folklorno nasljeđe kraja iz kojeg dolaze, kroz pjesmu i ples, koje su izveli na način kako to samo djeca znaju - veselo, razigrano i s puno srca.

djeca su ukras svijeta 2010-3A za dobru atmosferu i ove se godine pobrinula maskota festivala - Flora, uspješno mameći dječje osmijehe, u čemu su joj ovoga puta pripomagala i dva pomoćnika - Zec i Klaun, zabavljajući djecu između plesnih točaka.

djeca su ukras svijeta 2010-5Sudionicima festivala uručeni su prigodni darovi, koji će ih podsjećati na Tavankut, a nakon završetka programa druženje je, kao i prethodnih godina, nastavljeno uz sendviče i kolače, a kadu su se „baterije napunile", moglo se ponovno nastaviti s plesom i pjesmom. (MM)

 

djeca su ukras svijeta 2010-6

 

 

Članovi folklornog i tamburaškog odjela HKPD „Matija Gubec" iz Tavankuta posjetili su Segedin u Republici Mađarskoj, u subotu, 5. lipnja 2010., na poziv predsjednika Hrvatske manjinske samouprave u tome gradu, Dušana Marjanovića, a u povodu promocije hrvatskog folklora.

Za brojne goste okupljene na Trgu Andrása Dugonicsa u popodnevnim satima upriličen je jednosatni program ispunjen zvucima i plesovima bačkih Hrvata - Bunjevaca.

Program je otvorila Bernadica Vojnić Mijatov pjesmom „Tavankute, moje selo malo" koju je izvela uz tamburašku pratnju. Uslijedio je splet bunjevačkih plesova pod nazivom „Čuj Bunjevče", da bi nakon toga tamburaši pokazali svoje umijeće blokom pjesama. Program je završen spletom plesova pod nazivom „Srdiš se dušo".

gubec u segedinu 2Tijekom svog kratkog posjeta ovom prekrasnom živopisnom gradu u našem susjedstvu, članovi HKPD „Matija Gubec" bili su u prilici razgledati neke od znamenitosti Segedina, poput katedrale - crkve Votive i Kapije heroja, te čuti mnoge zanimljivosti vezane za povijest grada.

Ljubaznošću gospodina Marjanovića, organiziran je i posjet Vodoprivrednom muzeju, koji je smješten na samoj obali rijeke Tise, gdje su mogli čuti o velikoj poplavi koja je 1879. godine zadesila Segedin i vidjeti oruđa i strojeve koji su se u to doba koristili za izgradnju brana i zaštitu od poplava.

gubec u segedinu 3

Kazališne manifestacije poput Memorijala Ivana Nikolnikova Vanje i Dragutina Nunoša Merca koji se održava u malom hrvatskom mjestu Belišću, prilika su za zbližavanje amaterskih kazališta u matičnoj zemlji i manjinskih amaterskih kazališnih skupina koje su često njihovi gosti. U petak, 28. svibnja 32. memorijal otvorilo je gostujuće amatersko kazalište iz HKUD «Ljutovo» predstavom «Martinove mengule», a za razliku od ranijih godina kada je manifestacija nudila veći broj predstava, ove je godine za tamošnju publiku odabrano svega tri.

Jednako kao i u Srbiji, novčani, pa samim tim i organizacijski problemi javljaju se i u kulturnim udrugama u Hrvatskoj. Tajnica Amaterskog kazališta u Belišću Silvija Kiefer gotovo da ponavlja priču koja se zbiva i u Vojvodini.

«Recesija je učinila svoje. To se vidi i po ovogodišnjoj manifestaciji koja ima samo tri dramske predstave, a inače smo znali imati i više od pet, kao i gostovanje jednog profesionalnog kazališta. Nažalost, ova godina je drugačija, ali se nadamo da će na godinu biti barem malo bolje. Mislim, općenito za kulturu u Hrvatskoj, ne samo u Belišću.»

Od Domovinskog rata mnoge su se veze s kazalištima iz drugih republika prekinule i one se teško ponovno stvaraju, kaže Silvija Kiefer. No, nade ima.

«Neka društva koja su djelovala do Domovinskog rata su se ugasila, i suradnje s okolnim zemljama gotovo da i nema, na tom polju 'ne cvatu ruže', kako se kaže. Suradnja koja je započela prije četiri godine je ona s amaterskim kazalištem iz Ljutova i to je jedna nova suradnja. Zbog toga nam je jako drago, mi smo zapravo veoma blizu iako se do jučer činilo da smo jedni od drugih daleko. Inače, publika s pozornošću prati njihove predstave.»

Zamjenica gradonačelnika Belišća Marija Ilić, koja je i otvorila manifestaciju, mišljenja je kako festival ne može za stalno imati recesijska obilježja, te da se više ne smije dogoditi da poput ove godine na repertoaru nemaju predstavu vlastita kazališta.

Spomenuta manifestacija u Belišću prvi je put održana 1970. godine i održava se sve do danas, uz prekid tijekom Domovinskog rata. Posvećena je dvojici dramskih umjetnika, Ivanu Nikolnikovu Vanji, koji je kao ratni zarobljenik u I. svjetskom ratu došao u Belišće i kasnije tamo formirao prvo amatersko kazalište, i Dragutinu Nunošu Mercu koji je nakon II. svjetskog rata nastavio raditi na promidžbi amaterske dramske umjetnosti u Belišću.

Kazalištarci iz Ljutova predstavu «Martinove mengule» autora Geze Kopunovića izvest će ponovno u subotu, 5. lipnja u HKC «Bunjevačko kolo» i u nedjelju, 6. lipnja u Domu kulture u Đurđinu, a obje predstave počinju u 20 sati.

U okviru Memorijala, u petak, 4. lipnja, u 20 sati, na programu je tragikomedija «Porodično blago», koju će izvesti Gradsko kazalište Beli Manastir, a petak nakon toga, 11. lipnja, Satiričko kazalište mladih Slavonski Brod izvest će komediju «Dnevnik Adama i Eve».

Siniša Jurić

Napomena: Tekst je, uz dopuštenje autora i uredništva, preuzet s web portala Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice.

Premijernom izvedbom satirične drame Ivana Andrašića „Knez nije zno plivat", 22. svibnja, u velikoj dvorani Doma kulture u Sonti, dramski odjel Kulturno prosvjetne zajednice Hrvata „Šokadija" otvorio je novu sezonu.

Predstavom „Knez nije zno plivat", čiji je pisac i redatelj Ivan Andrašić, otvorena je sedma sezona rada na daskama koje život znače. Ekipa glumaca-amatera „Šokadije", oprobana u prethodnih šest sezona, igrala je za okupljenih oko 200 gledatelja i uzvanika.

U glumačkoj ekipi bili su Ljiljana Tadijan, sestre Andrašić, Agata Rižanji, Ana Miličić, Viktor Feher i Robert Lukić, a njima su pomogli tamburaši prof. Zvonko Tadijan, Ivan Vidaković i Petar Matin. Scenografiju su uradili Antun Jakšić i Andrija Andrašić.

Tekst predstave pisan je na neknjiževnom narječju hrvatskog jezika, šokačkoj ikavici stare akcentuacije. Ovo narječje i danas je u aktivnoj uporabi u velikom broju obitelji sonćanskih Hrvata-Šokaca.

Pokrovitelj ove predstave bila je „Cro Media" iz Subotice. Predstavu su svojim prisustvom počastili čelnici MZ Sonta, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, voditelj vukovarske podružnice Hrvatske matice iseljenika Silvio Jergović, sonćanski župnik vlč. Dominik Ralbovsky sa sestrom, katehisticom Kristinom i predstavnici institucija kulture s kojima „Šokadija" ima uspostavljenu plodnu suradnju.

Sonćanska publika znala je na pravi način nagraditi trud i kvalitetu glumaca i svih koji su radili na predstavi, a sada im predstoji vrijeme za gostovanja pred onima koji vole ovakve sadržaje.

U organizaciji Udruženja građana „Urbani Šokci", u velikoj dvorani Gradske kuće u Somboru 21. svibnja, održana je jedna od večeri XXXIII. Međunarodnog festivala hrvatske tamburaške glazbe Osijek.

Već dulji niz godina koncertne večeri ovoga festivala, osim u Osijeku, održavaju se i u drugim mjestima Slavonije i Baranje, te u inozemstvu. Ovogodišnji festival, koji je okupio tridesetak ponajboljih tamburaških orkestara u natjecateljskim kategorijama, počeo je u Osijeku, a potom su koncertne večeri bile održane u Starom Petrovom Selu, Duboševici, Vukovaru, Pečuhu u Republici Mađarskoj, Donjem Miholjcu, Našicama, Belišću, a prvi put i u Somboru.

Uz zvuke svečane pjesme podunavskih Šokaca „Šokadijo moja draga" u izvedbi KPZH „Šokadija" iz Sonte i uz riječi „Nema Sombora bez tambure, a ne ide ni tambura bez Sombora" započeo je svečani koncert.

Predsjednica UG „Urbani Šokci" Marija Šeremešić obratila se na početku ove manifestacije nazočnima, te naglasila kako vjeruje da će ovakve večeri u Somboru postati tradicionalne.

U revijalnom programu ove večeri nastupili su domaćini, članovi Tamburaškog orkestra Muzičke škole „Petar Konjović" Sombor, s dirigentom Đurom Parčetićem.

U drugom, natjecateljskom dijelu, slijedili su samostalni koncerti triju tamburaških orkestara čija je svirka i pjesma naišla na srdačno odobravanje prepune dvorane. Prvi su se predstavili članovi Tamburaškog orkestra KUD-a „Gaj" iz Zagreba, potom su nastupili gosti TO KUD-a „Oton Župančič" iz Artiča u Sloveniji, a onda i članovi Tamburaškog orkestra Krste Odaka iz Drniša, uz solo dionice na flauti, u izvedbi Marije Prpe.

Osim lijepog koncertnog muziciranja svaki orkestar je publici predstavio po jednu skladbu s nekadašnjih „Zvuka Panonije", revijalnih večeri održavanih u sklopu Festivala, u izvedbi vokalnih solista Damira Novaka, Elizabete Križanić i Vere Svobode. Dirigenti su bili Krešimir Račić, Dragutin Križanić i Milka Tomić.

Svi sudionici svečanog koncerta dobili su prigodne festivalske diplome i darove domaćina, a na samom kraju koncerta, o Festivalu, o njegovoj ulozi i značenju za popularizaciju tamburaške glazbe i o večeri u Somboru, koja je otvorila još jednu novu festivalsku stranicu, govorio je jedan od osnivača Festivala, a danas predsjednik njegova Umjetničkog vijeća i predsjednik Hrvatskog tamburaškog saveza Julije Njikoš. Program je vodila poznata hrvatska kazališna glumica Vlasta Ramljak.

Uz potporu Hrvatske paneuropske unije i Udruge za potporu bačkim Hrvatima, u Zagrebu je 21. svibnja 2010.  otvorena izložba slika Marije Vojnić pod nazivom: "Poetika tavankutskog piska".

Izložbu su otvorili Pavo Barišić, predsjednik Hrvatske paneuropske unije, Stjepan Skenderović, predsjednik Udruge za potporu bačkim Hrvatima u Zagrebu, Naco Zelić, zamjenik predsjednika Udruge za potporu bačkim Hrvatima u Zagrebu i Nevenka Nekić, dopredsjednica Hrvatske paneuropske unije.

marija vojnic izlozba zg 2-mU glazbenom okviru sudjelovao je Pere Ištvančić izvodeći improvizacije na bunjevačke melodije na tamburi.

marija vojnic izlozba zg 5-mIzložba se može pogledati u prostorijama Hrvatske paneuropske unije, Zagreb, Jurišićeva 1A/I do 20. 06. 2010, svakog radnog dana od 9 do 13 sati.

marija vojnic izlozba zg 4-mMarija Vojnić rođena je u Tavankutu 1948. godine, a završila je Školu za primijenjenu umjetnost u Novom Sadu godine 1968. Radila je kao grafički dizajner i bavila se pedagoškim radom. Bila je članica nekadašnje likovne sekcije "Matija Gubec" u Tavankutu, te Radničkog univerziteta u Subotici, a sada je član likovne sekcije HKC "Bunjevačko kolo" u Subotici i slamarske sekcije i kolonije HKPD "Matija Gubec" u Tavankutu. Izlagala je na više skupnih izložbi, a ovo je njena treća samostalna izložba i ujedno prva takva u Zagrebu.

 

marija vojnic izlozba zg 1-m

 

img_0084malaU subotu, 15. svibnja 2010. godine, u okviru manifestacije Noć muzeja, priređena je izložba slika od slame i u Tavankutu. Bilo je to prvi put da se galerija slika od slame uklju;i u ovu manifestaciju, koja se u isto vrijeme doga]a u gotovo pdeset gradova Srbije.

picture 029-mala

Na četrnaestom koncertu subotičkih zborova, 13. svibnja 2010., u subotičkoj katedrali bazilici Sv. Terezije Avilske nastupilo je osam zborova.

Podsjetivši na početku koncerta na razlog ovog okupljanja pjevača i vrijeme kada je ono počelo, predsjedavajući Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović" mons dr. Andrija Kopilović je, među ostalim, rekao kako je danas mirno vrijeme za razliku od prije četrnaest godina i da upravo sada treba nastaviti njegovati umjetnost koja je izvanvremenska kategorija. Ovo potkrepljuje i zgoda s poznatim kompozitorom Handelom koji je zamolio da smije zasvirati na orguljama nakon jedne velike svečanosti, a kada je počeo svirati, ljudi nisu izlazili iz crkve, na što mu rekoše: „Maestro, ako želite da ljudi izađu, prestanite svirati". Druga je zgoda iz života dvojice velikana, Goethea i Beethovena kojima su tijekom šetnje prolaznici skidali šešir u znak poštovanja. Goethe je tu čast pripisao sebi, na što je Beethoven pitao dopušta li mogućnost da se sasvim malo klanjaju i njemu! Naglasivši vrijednost susreta zborova, poticaja koji daju jedni drugima i međusobnog vrednovanja i dijaloga, mons. Kopilović je podsjetio na saborsku konstituciju Gaudium et spes (br. 62) u kojoj Crkva dopušta razvoj glazbe, što i ovi godišnji koncerti zborova pokazuju svake godine svojom raznolikošću duhovne glazbe.

koncert zborova-zborovodjeNa koncertu su nastupili: zbor župe Marija Majka Crkve pod ravnanjem Miroslava Stantića, Mješoviti zbor Srpskog kulturnog centra „Sveti Sava" s dirigentom Veselinom Jevtićem, Komorni zbor „Collegium musicum catholicum" pod ravnanjem Miroslava Stantića, Ženski omladinski zbor, dirigent Matija Murenji, Komorni zbor „Bel canto" s dirigenticom Elizabetom Bakos, zbor župe Sv. Roka s dirigenticom s. M. Jasnom Crnković, Komorni zbor „Musica viva" iz Čantavira s dirigenticom Evom Gubenom i crkveni zbor pri hramu Vaznesenja Gospodnjeg „Sveti Roman Melod" pod ravnanjem Dragane Nikolić".

Na kraju koncerta mons. Kopilović je u ime organizatora, Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović", dirigentima uručio diplome a potom su svi zborovi, po tradiciji, izveli završnu pjesmu Canticorum Iubilo G. F. Handela pod ravnanjem Eve Gubene.

Publika je nagradila sve pjevače toplim pljeskom, a podršku ovom doista vrijednom koncertu dali su i svećenici.

 

koncert zborova-publika