Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Crkva Presvetog Trojstva obilježila je 250 godina posvećenja crkve i održavanja prve mise. Svečano obilježavanje obljetnice crkve Presvetog Trojstva počelo je 28. svibnja, a do 31. svibnja 2012. godine održane su svete mise i propovijedi na hrvatskom, mađarskom i njemačkom jeziku. Predavanje o povijesti crkve, karmelićanima u Somboru i franjevcima danas održano je 1. lipnja, a 2. lipnja duhovno-glazbeni program.

Šestodnevno obilježavanje ove obljetnice završeno je svečanom svetom misom koja je održana u nedjelju 3. lipnja, na blagdan Svetog Trojstva. Misu je predvodio apostolski nuncij (veleposlanik Svete stolice u Beogradu) dr. Orlando Antonini uz biskupa Ivana Penzeša i veliki broj svećenika.

„Isus je rekao: 'Nazvao sam vas prijateljima, jer sve što sam čuo od Oca svoga objavio sam vama'. Dakle među prijateljima se kaže sve, nema tajni. Također i sam Bog u svojoj prevelikoj želji da uspostavi komunikaciju s ljudima u svome Sinu objavljuje sebe u mjeri u kojoj je moguće da ga čovjek primi, sve do onog zajedništva života i ljubavi koje prožima odnos Oca, Sina i Duha Svetoga. S druge strane, objava misterija Trojstva ne samo da angažira naš intelekt, koji se ponizno poklanja onom svetom strahu starozavjetnih pobožnika koji su pokrivali svoja lica jer nije bilo moguće vidjeti Boga i ostati živ. Ovdje je na djelu naša cjelokupna egzistencija, jer je oblikovana na sliku i priliku tog veličanstvenog misterija po komu je čovjek slika i prilika Boga", kazao je apostolski nuncij Orlando Antonini i dodao da je čovječanstvo zajedništvo različitih osoba, različitih kultura, različitih rasa, ali naša ljudskost je obilježena grijehom koji od različitosti ne čini bogatstvo, nego je izvor sukoba, protivljenja i ratova.

U svom obraćanju, apostolski nuncij Orlando Antonini osvrnuo se i na katoličku crkvu u Srbiji.

„Vrlo upečatljivu sliku jedinstva različitosti pokazuje nam Katolička crkva u ovoj zemlji. Ona je i hrvatska i mađarska i njemačka i slovačka. U pitanju je jedna izvanredna multietnička realnost. To je bez sumnje i svojevrsni izazov i izvanredna mogućnost. Draga braćo, doista vjerujem da ovaj oblik svjedočanstva od nas, kao kršćana, Bog ovdje i danas traži. Upravo da pokažemo i nama samima i ovom društvu i cijelom svijetu da je moguće da različite nacionalne zajednice zajedno žive i da se međusobno obogaćuju. To je naša misija, specifična misija katolika u Srbiji. Osnažite i njegujte vaš posebni kulturni identitet, vašu povijest, vašu tradiciju. Istovremeno, budite voljni zajedno i skladno živjeti te pridonositi svojim specifičnim bogatstvom dobru svih. Ugledajte se uvijek na tu veliku tajnu Presvetoga Trojstva i učinite je modelom vlastitoga življenja i suživota", kazao je apostolski nuncij Orlando Antonini.

Svečanoj svetoj misi prisustvovala je generelna konzulica Republike Hrvatske u Subotici Ljerka Alajbeg, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, u ime gradonačelnika Sombora vijećnik Gradskog vijeća Mata Matarić, predstavnici državnih institucija u Somboru i brojni vjernici.

obljetnica posvecenja so2012-2U povodu obilježavanja 250 godina posvete crkve Presvetoga Trojstva održano je 1. lipnja prigodno predavanja na kome su govorili msgr. Stjepan Beretić, pater Vjenceslav Mihetec i pater Domagoj Šimunović. Stjepan Beretić, župnik katedralne župe Svete Terezije u Subotici, govorio je o povijesti crkve Presvetoga Trojstva u kojoj je kršten i u kojoj je slavio svoje ređenje i svetu misu. On je, između ostalog, podsjetio na početak gradnje crkve Presvetog Trojstva 1752. godine.

„Kako je gradnja najljepše barokne crkve u Subotičkoj biskupiji trajala 20 godina lako je zaključiti da su sredstva za gradnju sporo nadolazila. Građani katolici su za gradnju crkve darovali 2.358 forinti, Franjevačka provincija svetoga Ivana Kapistrana dala je 8.000, a Somborski samostan i župa 4.022 forinte, gradski Magistrat nije dao ništa", kazao je mons. Beretić.

Podsjećajući na jubilej koji obilježava crkva Presvetog Trojstva on je kazao da je 1762. godine, uoči blagdana Svetoga Trojstva, u subotu 4. lipnja upravitelj župe fra Tadej Hegeduš blagoslovio novu crkvu. Prvu svečanu svetu misu u novoj crkvi služio je 5. lipnja 1762. godine čatalinski župnik Antun Bajalić. Crkva tada još nije bila završena, a mons. Beretić iznio je nekoliko detalja koji su pratili završetak gradnje crkve.

„Dovršetak zvonika pratila je nesreća za nesrećom. Građa za kupolu zvonika dovezena je iz Apatina 1768. godine. Poslije tesara limar je s 19 limenih ploča pokrio kupolu tornja. Pročelje crkve je ožubukano i obiljeno 1769. godine. Križ od kovanog željeza, koji je i danas na pročelju crkve, postavljen je također 1769. godine. U velikom nevremenu 1770. godine grom je udario u zvonik, a ispod kupole zvonika otpalo je nekoliko opeka i razbijena su vrata na koru. Grom je spalio i pozlatu na oltarnoj slici Svetoga Franje. Tek 1. lipnja naredne godine skinute su stare limene ploče sa zvonika i postavljene nove. Popravljena su i oštećenja pod kupolom. Zbog zidarskih i limarskih radova sav je zvonik bio u skelama, a onda je kolovoza 1771. godine došla snažna oluja koja je oborila skele na krov crkve i izazvala još veću štetu", kazao je mons. Beretić.

Oltari svetog Franje, svete Ane i svetog Josipa najljepši su oltari u crkvi Presvetoga Trojstva. Najljepša propovjedaonica u Subotičkoj biskupiji je u crkvi Presvetoga Trojstva.

„Stolar i kipar su na propovjedaonici radili godinu dana. Cjelokupni troškovi za propovjedaonicu iznosili su 650 forinti. Veliku sliku Presvetog Trojstva za glavni oltar naslikao je somborski slikar Paul Kronoveter 1784. godine. To je najveća oltarska slika u Bačkoj, a slika je visoka šest i široka 2,5 metra", kazao je msgr. Beretić.

obljetnica posvecenja so2012-3Pater Vjenceslav Mihetec podsjetio je da su karmelićani u Somboru prisutni 108 godina.

„Karmel koji je djelovao u Austro-Ugarskoj Monarhiji počeo je u ugarskom dijelu Monarhije oblikovati svoju zajednicu, najprije kao poluprovinciju, a onda provinciju. Nakon samostana u Đeru, Budimpešti je trebala kuća za studij filozofije i donesena je odluka da to bude Sombor. Tim prije što je u karmelićanskomu sjemeništu u Đeru bilo pitomaca 'ilirskoga govornog područja', šokačkih i bunjevačkih Hrvata. Tako, nakon 118 godina, u Sombor ponovno dolaze redovnici. Franjevačka tradicija u Somboru je neizbrisiva do danas i na njoj su i karmelićani mogli graditi budućnost. Iako nov i dotada nepoznat red, karmel je, zahvaljujući zauzetim i karmelskoj karizmi odanim redovnicima, veoma brzo prihvaćen od somborskih vjernika. Samostan je živio molitveno-znanstvenim radom, novozavjetovani redovnici obrazovali su se u filozofiji, teologiji, usput se oblikovala i knjižnica čiji fundus i danas svjedoči o ozbiljnosti rada. Tu su djelovali i profesori, predavači i odgajatelji koji su imali snažan utjecaj na znanstveno-kulturni život grada Sombora", kazao je o karmelu u Somboru pater Mihetec i dodao da je samostan u Somboru, zahvaljujući ocu Mati, obnovljen za primanje ljudi, za duhovnu okrjepu i kao kuća molitve ne samo vjernika nego i onih koji to nisu, a kojima se omogućuje da to postanu.

Pater Domagoj Šimunović govorio je o franjevcima u Hrvatskoj.

„Od XIII. pa do XVIII. stoljeća franjevci Bosne Srebrene su vodili pastvu od Dubrovnika do Budima. U XVII. i XVIII. stoljeću samo u Budimu je bilo oko 15.000 Hrvata. Danas su franjevci u Hrvatskoj podijeljeni u tri provincije, sa sjedištem u Zagrebu, Splitu i Zadru«, kazao je pater Šimunović ističući da su i franjevci svojim djelovanjem, dok su bili prisutni u Somboru, pridonijeli oblikovanju grada i njegove kulture.

Na kraju predavanja prikazan je film Ernesta Bošnjaka koji je 1932. godine snimio Tijelovsku procesiju.

Dio obilježavanja 250. obljetnice posvete crkve Presvetoga Trojstva bio je i duhovno-glazbeni koncert, a proslavu je pratila i prigodna izložba slika sakralnih objekata slikara Jenea Višinke iz Sombora i slika somborskih motiva i crkava subotičkog arhitekta Károlya Törtelyja.

Tekst i fotografije: Zlata Vasiljević

U organizaciji HKD-a „Šid", 31. svibnja 2012. godine, u župnoj kući u Sotu održana je književna večer posvećena piscu, pjesniku, kulturnom djelatniku i prevoditelju Juliju Benešiću.

Julije Benešić rođen je 1. ožujka 1883. godine u Iloku, a umro je 19. prosinca 1957. godine u Zagrebu. Poslije studija u Beču, Krakovu, Pragu i Zagrebu bio je srednjoškolski profesor, sveučilišni lektor za poljski jezik i intendant Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Benešić je prevodio poljska djela na hrvatski jezik, autor je Hrvatsko-poljskog rječnika, te nedovršenoga modernog enciklopedijskog „Rječnika hrvatskoga književnog jezika". Bio je urednik časopisa „Suvremenik", „Književnik" i „Vijenac", a priredio je sabrana djela A. G. Matoša, Augusta Harambašića i Ante Kovačića. S obzirom da je rođen u Iloku, geografski najbližem mjestu Sotu, upravo otud ideja da se književna večer posvećena njemu priredi u ovomu mjestu.

Vlč. Zdravko Čabrajac u svojstvu domaćina pozdravio je skup i poželio da se nastavi čuvati nacionalni i kulturni identitet Hrvata na ovim prostorima. Književnu večer vodila je profesorica književnosti iz Šida Vera Radivojkov, a o liku i djelu Julija Benešića govorila je gošća iz Iloka profesorica Ružica Černi.

„Ilok je povijesno mjesto gdje su rođeni znameniti ljudi, među njima i Julije Benešić, iznimno plodan pisac, čije su pjesme pune ljubavi i topline. Kao profesor zemljopisa napisao je nekoliko bilježaka o Iloku u srednjem vijeku, kao i o gospodarstvu grada. Objavljene su mu zbirke pjesama 'Istrgnuti listovi', 'Pjesmarica 1965', 'Pregled poljske književnosti' i mnoge druge. U Iloku je po njemu nazvana kulturna manifestacija, a ustanovljena je nagrada 'Julije Benešić'. Također i jedna osnovna škola nosi njegovo ime, kao i ulica gdje se nalazi kuća gdje rođen, a u parku grada nalazi se njegova bista", rekla je u svome obraćanju Ružica Černi.

Andrej Španović, član Izvršnog odbora za kulturu Hrvatskoga nacionalnog vijeća, izrazio je zadovoljstvo što je HKD „Šid" izašlo iz okvira folklorne i tamburaške sekcije i pokrenulo održavanje književnih večeri.

„To je izuzetno važno jer svatko u svojoj sredini ima svoju znamenitu ličnost, a na ovaj način nastojimo očuvati identitet Hrvata u Vojvodini. Također je važno što se u ovom mjestu određen broj djece odlučio pohađati nastavu na hrvatskom jeziku", istaknuo je Španović.

Ovoj večeri nazočio je i Zlatko Načev, dopredsjednik DSHV-a, koji je također izrazio zadovoljstvo što je HKD „Šid" proširilo svoju djelatnost jer na taj način, kako je naglasio, poboljšavaju svoj kulturni i nacionalni identitet.

Pjesme Julija Benešića recitirale su Ana Dujić i Sara Zurovski, učenice iz Srijemske Mitrovice. Svoje pjesme predstavila je i baka Anica Pinterović iz Gibarca, a skup je svojim skladbama uveselio tamburaški orkestar HKD-a „Šid".

Predsjednik HKD-a „Šid" Josip Hodak istaknuo da je ovaj skup organiziran, između ostalog, kako bi se ohrabrili roditelji koji su izrazili želju da njihova djeca pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku s elementima nacionalne kulture i izrazio nadu da će se književne večeri održavati i u ostalim mjestima šidske općine.

Tekst i fotografije: Suzana Darabašić

Hvaranka Ana Tudor, likovna umjetnica čija su djela izlagana u galerijama mnogih velikih europskih gradova, priredila je u rodnoj Sonti, u suradnji s KPZH „Šokadija", neobičnu izložbu pod vedrim nebom.

Ovaj jedinstveni kulturni događaj okupio je 27. svibnja 2012. godine, u ljetnoj bašti kavane „Sport", stotinjak ljubitelja likovne umjetnosti iz Sonte i okolnih mjesta. „Izložba na otvorenom sokaku", kako ju je nazvala sama autorica, održana je pod sloganom „Zbližavanje ljudi i umjetnosti". Ana Tudor nije željela zaobići ni najmlađe. Uz postavku dvadesetak njezinih slika, nastalih u nekoliko posljednjih godina, organiziran je i edukacijski dio izložbe u formi kratke slikarske obuke i druženja umjetnice s nadarenom djecom, a u cilju stvaranja za njih novih navika.

izlozba u sonti 4-mSat vremena prije otvaranja izložbe umjetnica je otvorila likovnu radionicu za trinaestero djece, učenika nižih razreda mjesne OŠ „Ivan Goran Kovačić", uz pomoć njihovih učiteljica podijelila im boje i naputila ih na slikanje po papiru nalijepljenom na zid kavane. Radionica je održana pod geslom „Slikajmo na zidu, a ne po zidu".

„Svi smo mi u dobi od desetak godina uživali u izradi risarija po zidovima, pa kad bi nas stariji uhvatili na djelu, znalo je biti i „vruće". Danas sam vam pripremila papir i boje, papir je nalijepljen na zid kavane, pa slobodno pustite mašti na volju i rišite na zidu, a ne poput većine svojih prijatelja po zidu" - rekla je Ana Tudor na otvorenju ove neobične likovne radionice. Poslije zatvaranja radionice izloženi su i radovi svih sudionika, a najmaštovitiji su od strane umjetnice i nagrađeni.

Glavni događaj, izložba Aninih slika, po želji autorice otvoren je uz glazbu tamburaškog sastava KPZH „Šokadija". Životopis umjetnice i njezin slikarski opus predstavio je moderator izložbe, predsjednik „Šokadije" prof. Zvonko Tadijan.

izlozba u sonti 3-m„Osobita mi je čast što mogu u svojstvu predsjednika „Šokadije", u svojstvu ravnatelja naše škole, a posebno u svojstvu prijatelja Ane Tudor predstaviti nešto što u Sonti još nikada nije priređeno, što mogu predstaviti „Izložbu na sokaku". Željeli smo izložbu izvući iz galerija, iz zatvorenih prostora i na taj način joj dodati jednu novu dimenziju. Ovoliki broj vas koji ste se danas ovdje okupili, pokazao nam je da smo u tome i uspjeli. Budimo ponosni na Anu! Ona je naša Sonćanka koja je davnih dana otišla iz sela i tamo negdje na Hvaru našla svoju životnu sreću. Ana je žena koja slikarstvo nosi u srcu, žena koja je zahvaljujući slikarstvu postala građanin cijeloga svijeta, ali isto tako i žena koja u srcu nosi i svoje rodno mjesto, svoje Šokice i Šokce. Protokom godina sve više raste Anina ljubav prema rodnoj Sonti, pa je s nama sve češće i među nama ostaje sve dulje. Osobito me veseli što među posjetiteljima ove neobične izložbe vidim i prosvjetne djelatnike iz naše škole i članove i simpatizere „Šokadije", ali i Anine prijatelje i štovatelje njezina djela, koji su nam došli iz okolnih mjesta" - rekao je među ostalim prof. Zvonko Tadijan na otvorenju izložbe.

izlozba u sonti 2-mNazočne je s radošću u srcu i ponekom suzom u oku pozdravila i autorica ove izložbe Ana Tudor. „Dobro mi došli svi vi koji ste svoje slobodno vrijeme poklonili meni i ovoj djeci. Priuštili ste nam veliku radost, a nadam se da ste danas vidjeli i nove talente, od kojih će bar netko poći mojim stopama. Nadam se da ćemo slijedeće ovakvo događanje organizirati u „Šokačkom domu", u kojem će biti i galerija i sve ostalo što ide uz jedan takav prostor." - rekla je uzbuđenim glasom Ana.

U nastavku programa priređen je i mali domjenak uz svirku „Šokadijinih" tamburaša, a organizirana je i donatorska lutrija, čija je jedina premija bila slika Ane Tudor, a umjetnica je prihod namijenila „Šokadiji" kao svoj doprinos u gradnji „Šokačkog doma". Kako su se članovi „Šokadije" međusobno dogovorili da se, u slučaju da budu izvučeni njihovi brojevi odreknu premije u korist onih koji će to biti sutra, slika je stekla vlasnika tek iz trećega pokušaja. Sretni dobitnik bila je književnica iz Sonte Ruža Silađev.

Tekst i fotografije: Ivan Andrašić

Šiđani na Smotri folklora u Jankovcima u Republici Hrvatskoj

Hrvatsko kulturno društvo „Šid" je 27. svibnja 2012. godine, po prvi puta sudjelovalo na Međunarodnoj smotri folklora Kolo „Villa Jenke" u Starim Jankovcima u Republici Hrvatskoj.

Starojankovačka Smotra folklora nacionalnih manjina i hrvatske dijaspore svake je godine praznik kulture. U selo se, na dan održavanja smotre, ove godine 12. puta po redu, slijevaju ljudi različitih kultura, različitih običaja. Inače, ova se manifestacija održava pod pokroviteljstvom Vukovarsko-srijemske županije i Mjesnog odbora Stari Jankovci. Općina Stari Jankovci je multinacionalna sredina i sastavljena je od Hrvata, Srba, Mađara, Rusina, Slovaka, a konstituirana su i dva vijeća nacionalnih manjina - srpsko i mađarsko, a to je temelj bogate tradicije i različitosti kulturnih nasljeđa i sadržaja. Na taj se način potiče i tolerancija među stanovništvom te visok stupanj suradnje na dobrom suživotu i zajedničkoj težnji za prosperitetom. Osnovni cilj ove manifestacije je pokušaj unapređenja smotre kao glavnog događanja u društvenom životu sela, u koju se aktivno uključuje sve više mještana. Ove godine smotra se održavala dva dana, a po prvi puta predstavile su se i dječje skupine. Predsjednik MO Jankovci Denis Travančić istaknuo je kako se svake godine na ovoj manifestaciji mogu vidjeti običaji, narodne nošnje i kulturna baština iz različitih krajeva Europe i izrazio nadu da će svaki gost uživati u međusobnom druženju i pozvao sve da se odazovu i iduće godine.

Uz štandove mjesnih udruga, svoje štandove imala su i gostujuća društva među kojima se ove godine predstavila i Udruga žena iz Šida, Gibarca i Sota, koje su se potrudile da u najljepšem izdanju predstave svoje rukotvorine, ali i ručne radove svojih baka i prabaka, a nisu izostali ni slatki i slani kolači koje su degustirali posjetitelji. Osim toga, na šarolikim štandovima mogla se vidjeti i izložba prepariranih životinja. Održano je i natjecanje u fišijadi, a nekolicina zaljubljenika u Jankovce organizirala je degustaciju svježih domaćih svinjokoljskih proizvoda.

U dva dana se predstavilo petnaest folklornih skupina iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Mađarske. Jankovčanima su se predstavila i kulturno-umjetnička društva HKC-a „Bunjevačko kolo" iz Subotice i po prvi puta HKD „Šid", starija skupina.

Šiđani su se uz pratnju svog tamburaškog orkestra predstavili nazočnima u najboljem izdanju, za što su bili nagrađeni velikim pljeskom. Nastup na ovoj manifestaciji mladim je Šiđanima veliki poticaj za daljnji rad, a odlazak u Jankovce bio im je prilika i za sklapanje novih prijateljstava i druženje sa svojim vršnjacima. (Suzana Darabašić)

soncani na opcinskoj smotri2012Sonćani uspješni na općinskoj smotri u Apatinu

Općinska smotra folklora i tradicijskih običaja održana je u Apatinu u velikoj dvorani Doma kulture u 24. svibnja 2012. godine. Među ostalima na smotri su sudjelovali i KPZH »Šokadija« i OKUD »Ivo Lola Ribar« iz Sonte, s prikazima starih običaja sonćanskih Šokaca. Šokadinci su prikazali običaj »Pisma i igra na ćošu«, a »Lole« običaj »Badnje veče«. Oba su društva, uz siguran nastup, osigurala plasman na zonsku smotru, koja će se održati 16. lipnja u Apatinu. I. A.

plavanjci na opcinskoj smotri2012Općinska smotra glazbenog i folklornog stvaralaštva u Baču i Plavni

Općinska smotra glazbenog i folklornog stvaralaštva održana je 27. svibnja 2012. godine, jednim dijelom u Baču, a drugim u Plavni. U Baču je nastupila izvorna ženska pjevačka skupina „Trmošćanke" i njihova vokalna solistica Vukosava Mitrović u sklopu KUD-a „Mladost" te, po prvi put, izvorna ženska pjevačka skupina UG „Tragovi Šokaca" pod vodstvom Stanke Čoban.

U Plavni je u predvorju OŠ „Ivo Lola Ribar" nastupio folklorni odjel HKUPD-a „Matoš", ovoga puta scenskim prikazom staroga običaja pranja rublja na kanalu. To ustvari i nije bio neki ritualni običaj, nego drevna praksa, da žene peru rublje na kanalu u neposrednoj blizini sela. Tu su se okupljala i djeca, a pokatkad i stariji muškarci koji su u tom području lovili ribu. Ovo je inspiriralo koreografkinju Matoša Evicu Bartulov, da uz konzultaciju sa starijim članovima udruge osmisli ovaj igrokaz s glazbeno-scenskim elementima, koji podsjećaju na tzv. komad s pjevanjem.

Stručni izbornik smotre Damir Šipovac iz SKC-a „Vuk Karadžić" iz Bačke Topole izrazio je i ovog puta zadovoljstvo nastupom „Matoša" i dobro osmišljenim prikazom običaja, te dobrim izborom i solidno uvježbanim pjesmama, bilo zborski ili u duetu.

Smotru je odlukom Zavoda za kulturu Vojvodine organizirala Narodna knjižnica „Vuk Karadžić" iz Bača, koja je svoju zadaću uspješno obavila. Na Zonsku smotru folklora u Crvenki plasirale su se sve tri udruge koje su sudjelovale na Općinskoj smotri: HKUPD „Matoš" iz Plavne, UG „Tragovi Šokaca" iz Bača i KUD „Mladost" iz Bača. (Z. P.)

tavankucani u veliko2012Međunarodna smotra folklora u Velikoj

22. smotra folklora „Čuvajmo običaje zavičaja" održana je u Velikoj, mjestu kraj Požege, 27. svibnja 2012. godine. Smotra je međunarodnog karaktera i objedinjuje Hrvate iz unutrašnjosti i dijaspore. U svečanom mimohodu glavnom veličkom ulicom i ove je godine u narodnim nošnjama svoga zavičaja prodefiliralo petnaestak KUD-ova, a osim domaćih folkloraša iz Velike, Biškupaca, Kaptola i Brestovca, nastupili su i gosti KUD-a Klokotić iz Rumunjske, Hrvatska izvorna grupa Budimpešta iz Mađarske te folkloraši HKUD-a Dubrave iz Aladinića, Usore i Gruda, iz susjedne BiH. Nazočnima su se predstavili i Tavankućani, članovi HKPD-a „Matija Gubec". Oni su prikazali bunjevačke plesove. Nastupila je i Ženska klapa „Koralde", Klapa „Furešti" iz Zagreba, a veselje su pucnjavom iz kubura uveličali i Kuburaši općine Lobor.

Priredbu je organizirao velički KUD „Ivan Goran Kovačić" pod pokroviteljstvom Turističke zajednice i Općine Velika.

Dan prije, treću godinu zaredom, prisutni su imali prigodu uživati u delicijama svih KUD-ova koji su se predstavili jelima iz svoga kraja na „Najdužem stolu u Hrvata". (S. Gagić)

tavankucani u topolju2012Trodnevna turneja Tavankućana u Hrvatskoj

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo „Matija Gubec" iz Tavankuta je početkom mjeseca lipnja 2012. godine gostovalo u Topolju, Vinkovcima i Habjanovcima. Prvi lipnja bio je rezerviran za putovanje u Topolje na kulturno-turističku manifestaciju „Baranjski bećarac" koja je „putujućeg" karaktera i svake godine se održava u drugom mjestu. Ove godine to je bilo mjesto Topolje, a domaćini „Bećarca" su i iz mjesta Draž, Gajić i Duboševica.

„Prvi 'Bećarac' je održan 1987. godine. Ove godine 'Bećarac' slavi punoljetnost - održava se 18. godinu. Tijekom Domovinskog rata je napravljena stanka u održavanju, a nastavljen je 1999.", upoznala nas je s kratkom poviješću festivala njegova inicijatorica Janja Čeliković.

Prikazana je revija narodnih nošnji, nakon čega je uslijedio folklorni nastup članova HKPD-a „Matija Gubec2 koji su bunjevačkim plesovima oduševili nazočne. Voditelj programa bio je Branko Uvodić. (S. Gagić)

Fotografije: Hrvatska riječ

zumbercani u starcevu2012Članovi KUD-a „Žumberčani" iz Zagreba nastupili su u Domu kulture u banatdskom mjestu Starčevo, 26. svibnja 2012. godine. Tradicionalne pjesme žumberačkog kraja bile su na repertoaru prvog dijela koncerta u izvedbi tridesetak članica zbora u tradicijskom žumberačkom ruhu, a uz pratnju tamburaškog sastava pod ravnanjem Božidara Ugrine, koji je zadivio publiku sviranjem harmonike.

Sudionice su Starčevcima prikazale plesove iz okolice Samobora, a Zagrepčanka, članica KUD-a podrijetlom Starčevka, Roza Lukačić (rođ. Orešković) zahvalila je svojim Starčevcima na ukazanom gostoprimstvu.

Uslijedile su svima znane starogradske pjesme, od nezaobilaznih vojvođanskih hitova, preko pjesama iz Hrvatskog zagorja, pa sve do dalmatinskih balada i pjesama. Kraj nastupa obilježila je pjesma koja je postala svojevrsnom himnom Žumberka „Divan je Žumberak kraj", poslije čega su sudionice od organizatorice, djelatnice Doma kulture u Starčevu, Sandre Kovačević dobile na dar prekrasni cvjetni aranžman.

Ravnatelj Doma kulture u Starčevu je na samom kraju manifestacije zahvalio svima koji su pomogli da organizacija koncerta prođe u najboljem redu i izrazio želju za nastavkom suradnje s KUD-om „Žumberčani".

Sljedećeg dana, u povodu blagdana Duhova, sudionici manifestacije su skupa sa svojim domaćinima i ostalim Starčevcima nazočili svečanoj svetoj misi i predstavili se vjernicima nizom duhovnih pjesama Žumberka i ostalih krajeva Hrvatske.

Tekst i fotografija: Dalibor Mergel

Djeca kada odrastu, ne smiju zaboraviti da su bila djeca i upravo je to uloga književnosti za djecu, da ih na to upozori, kaže poznati hrvatski književnik Luko Paljetak. On se jučer u čitaonici Gradske knjižnice družio s djecom koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku.

Luko Paljetak ove je godine član prosudbenog povjerenstva Festivala kazališta za djecu i dobitnik je Nagrade za životno djelo „Mali princ" za izniman doprinos razvitku kulture i scenske umjetnosti za djecu.

Većina književnika koji su pisali za djecu počeli su to činiti onda kada je njihovo djetinjstvo polako počelo bježati i odlaziti u neku vrstu zaborava, u nekakvu ropotarnicu svijesti, kaže Luko Paljetak.

„Mislim da je književnost za djecu vrlo potrebna i korisna kao sredstvo da djecu upozori da i kada odrastu ne smiju zaboraviti da su bila djeca. U tom njihovom naizgled prezrenom svijetu neznanja, malih i nekvalitetnih spoznaja, postoje klice vrlo dubokih znanja i spoznaja za budući život, gotovo sve do njegova kraja."

Govoreći o nagradi, Luko Paljetak kaže kako nam Mali princ govori da za sve što pripitomimo na ovom planetu mi smo i odgovorni. Puno toga smo uspjeli pripitomiti, ali jedino ne čovjeka.

«Ova nagrada ne samo da to pokušava biti nego i jest način da mi odrasli, a to je također pouka Malog princa, pokušamo sići na razinu djeteta. Djeca, osim ako nisu opako manipulirana kao recimo u Africi gdje nose kalašnjikove, nisu ona koja ratuju, osim u svojim malim dječjim igrama koje nikada ne završavaju opako. Mislim da je to razina na kojoj funkcionira prijateljstvo. Ono funkcionira na vrlo jednostavan način: ili te ja volim ili me ti ne voliš.»

Svi oni koji rade za djecu i vole tu djecu, bez obzira čija su i ne gledaju im boju kože ili što drugo. Jedini način da nas djeca zavole jest da ih ne razlikujemo, mišljenja je Luko Paljetak.

luko paljetak u su-2-m

Možda ćete se danas zapitati što kazalište može u konkurenciji  s multimedijom, Internetom, televizijom ili filmom. Ne treba zaboraviti da ono što svi ovi mediji ne mogu pružiti djeci jest živi kontakt, doživljaj koji se više nikada ne može ponoviti, kaže dubrovački književnik.

Ono što se više nikada u životu ne može ponoviti, osim kazališnog događaja, jest ljubav. Prvi poljubac se ne ponavlja, prvi doživljaj u teatru se ne ponavlja. Tako teatar ima sretnu mogućnost biti gotovo ravan prvom poljupcu, poručuje među ostalim i autor teksta pjesme „U svakom slučaju te volim" Luko Paljetak.

Tekst: Siniša Jurić
Fotografije: Hrvatska riječ

Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo „Vladimir Nazor" iz Sombora održalo je 20. svibnja 2012. godine svoj godišnji Sabor. Na Saboru su podnesena izvješća o radu svih sekcija društva u proteklih godinu dana, podneseno je financijsko izvješće, a u Upravni odbor izabrana su dva nova člana. Kako je konstatirano, sve su sekcije bile aktivne u proteklom periodu, rashodi su bili neznatno manji od prihoda, a kada je riječ o planovima, cilj HKUD-a „Vladimir Nazor" jest da Hrvatski dom postane središte okupljanja Hrvata u ovom dijelu Podunavlja.

Pročelnik Folklorne sekcije Josa Firanj istaknuo je da je ova sekcija tijekom protekle godine sudjelovala na mnogim manifestacijama.

„Sudjelovali smo na Zonskoj smotri folklora u Apatinu, na Somborskom ljetu, Pokrajinskoj smotri folklora u Vrbasu, gostovali smo na završnim žetvenim svečanostima u Hrvatskoj, festivalu Trojni susreti u Bezdanu, na 100. obljetnici Dužijance u Subotici. Nastupali smo i na Smotri izvornog folklora u Širokom polju, u Tolisi na danima Tolise, gostovali u Adamovcu i Jablanovcu", kazao je Firanj.

Aktivna je i Dječja folklorna sekcija koja je, osim što je sudjelovala u programima Društva, nastupila i na karnevalu u Somboru. Tamburaška sekcija još nije imala javnih nastupa, ali je njezin pročelnik Emil Antunić zadovoljan napretkom članova ove sekcije. Tajne tambure vrijedno uči pet-šest mališana i dvoje odraslih članova. Zvonimir Lukač, pročelnik Dramske sekcije, naveo je da je tijekom proteklih godinu dana ova sekcija imala nekoliko gostovanja. Ovom prigodom valja istaknuti sudjelovanje na Zonskom natjecanju amaterskih dramskih društava u Novom Bečeju, s predstavom „Bubašvaba" koju je režirala mlada Lea Jeftić, koja je na tom festivalu ujedno i nagrađena za glumu.

„Na II. omladinskom festivalu u Kuli bili su treći, a Lea Jeftić nagrađena je za režiju. Starija grupa nastupala je s predstavom 'Pa to je užas' u režiji Davida Tasića Dafa na II. međunarodnoj smotri amaterskih dramskih društava u HKUD-u 'Vladimir Nazor' gdje je naš glumac Vojislav Vlaškalić nagrađen za glavnu mušku ulogu", kazao je Lukač i dodao da se mlađa dramska sekcija ugasila poslije godinu i pol dana zbog obveza učenika i studenata.

Kako se čulo iz izvješća pročelnice Pjevačke sekcije Vesne Čuvardić aktivan je bio i ovaj dio HKUD-a.

„Za razliku od prethodnih godina kada smo uglavnom nastupali skupa s Folklornom sekcijom, u proteklih godinu dana imali smo više samostalnih nastupa. To pokazuje da je bila ispravna odluka Uprave društva da se angažira stručna ravnateljica zbora. I mene je iznenadio podatak da smo u proteklih 12 mjeseci imali 12 samostalnih nastupa", kazala je Čuvardićeva.

Izvješće pročelnika Likovne sekcije Janoša Raduke bilo je kratko, jer se rad ove sekcije svodi na Likovnu koloniju Colorit. „Na manifestaciji 'Lira naiva' redovito sudjelujemo, a sudjelujemo i na promocijama knjiga", nabrojio je neke od nastupa Literarne sekcije Antun Kovač.

„Rad Sportske sekcije HKUD-a obilježilo je sudioništvo članova ove sekcije na maratonu lađa na Neretvi. Poslije Metkovića sudjelovali smo na regati Vukovar - Ilok", kazao je pročelnik Sportske sekcije Pavle Matarić. U okviru ove sekcije su i stolni tenis, te šah, a bili su domaćinima turnira u ovom sportovima.

sabor nazora 2012-2Klub ljubitelja biljaka „Za sreću veću" organizirao je posjet sajmu cvijeća u Zagrebu i Budimpešti. „Obilježen je 'divojački vašar', uskrsna izložba i besplatna razmjena biljaka", kazala je pročelnica ove sekcije Klara Karas Šolaja.

U okviru Društva radi i sekcija za izradu narodnog ruha. „Ima nas pet, radimo u tišini. Ove godine smo napravili bačke muške prsluke u zlatovezu", istaknula je pročelnica ove sekcije Jolika Raič.

Sabor Društva bio je prigoda za izlazak iz tiska novog broja „Miroljuba" koji je zabilježio sve događaje, od Velikog bunjevačko-šokačkog prela, pa do Sabora. Broj je predstavio urednik Alojzije Firanj i najavio da očekuje da će monografija o 75 godina rada Društva biti završena za Dužionicu.

Nakon što su svi pročelnici sekcija podnijeli izvješća o radu, završnu riječ dao je predsjednik Društva Mata Matarić koji je u izlaganju pobrojio nekoliko važnih događaji koji ih očekuju.

„Visoko smo postavili ciljeve u ovom mandatu. Neki su već ostvareni, a predstoji nam daljnje angažiranje kako bi Hrvatski dom u Somboru postao nositelj kulture Hrvata ovog dijela Bačke. Uspjesi na manifestacijama na kojima smo bili ili ih organizirali zapaženi su, te smo od naših hrvatskih institucija i Konzulata u Subotici bili predloženi za visoko priznanje predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića. Priznanje smo i dobili, ali ne zato što smo staro društvo, nego zbog iskazanog povjerenja da ćemo nastaviti još intenzivnije promovirati kulturu našega naroda", zaključio je Matarić.

Tekst i fotografije: Zlata Vasiljević

Republičko natjecanje iz hrvatskoga jezika i jezične kulture održano je 18. svibnja 2012. godine, u Osnovnoj školi „Ivan Milutinović" u Subotici. Petnaestak učenika koji su pobijedili na prethodnim razinama natjecanja, a pohađaju sedmi ili osmi razred na hrvatskom jeziku provjerili su svoje znanje iz poznavanja svoga materinskog jezika.

Sudjelovali su učenici iz sljedećih osnovnih škola: „Matija Gubec" iz Tavankuta i subotičkih „Matko Vuković", „Sveti Sava" i „Ivan Milutinović".

natjecanje hrv. jezik2012-2Povjerenstvo za pregled radova u sastavu Marina Balažev, Antonija Borić i Anđela Horvat konstatirali su da je među učenicima sedmih razreda najbolja bila Bojana Jakočević iz Osnovne škole „Matija Gubec" iz Tavankuta, dok je drugo mjesto pripalo Barbari Sekereš, a treće Mariji Piuković, obje iz subotičke škole „Ivan Milutinović". Od osmih razreda prvonagrađena je bila Ivana Vojnić Tunić iz Osnovne škole „Matko Vuković", dok je učenica iste škole Nina Kovačević osvojila drugo, a Sara Dulić iz Osnovne škole „Ivan Milutinović" iz Subotice treće mjesto.

natjecanje hrv. jezik2012-3Sudionike Republičkog natjecanja iz hrvatskoga jezika i jezične kulture je pozdravila i Anđela Horvat, članica Izvršnog odbora Hrvatskoga nacionalnog vijeća zadužena za obrazovanje, dok je ravnatelj škole u kojoj se održavalo natjecanje, Ivan Stipić, upoznao učenike s činjenicom da je ovo natjecanje u okviru školskog programa Ministarstva prosvjete Republike Srbije, te da nagrađenima od prvog do trećeg mjesta pripadaju i dodatni bodovi, što im može olakšati upis u srednju školu, ali i mogućnost dobivanja posebnih Vukovih diploma.

Samom natjecanju prethodio je krasan program koji su svim sudionicima i gostima priredili i izveli učenici škole „Ivan Milutinović".

natjecanje hrv. jezik2012-4

Tekst i fotografije: Hrvatska riječ