Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Na 41. Pokrajinskoj smotri recitatora, pod nazivom „Pjesniče naroda mog", održanoj u Sečnju od 23. do 25. travnja 2010. godine, Suboticu je predstavljalo 14 recitatora. Zlatne diplome osvojili su Davorin Horvacki (u kategoriji nižih razreda) i Karla Rudić (viši razredi osnovne škole), oboje recitatori Hrvatske čitaonice u Subotici.

davorin_zlatna diploma-malaU kategoriji srednjih škola, od Subotičana su zlatnu diplomu dobili Miljana Milanković (Gimnazija „Svetozar Marković" Subotica) i Mihajlo Plankoš (Društvo Rusina u Subotici).

Ovo je veliki uspjeh Hrvatske čitaonice koja već nekoliko godina uzastopce ima nagrađene recitatore na pokrajinskoj razini. Njih je pripremila Katarina Čeliković koja s ponosom ističe ljubav recitatora prema poeziji:

karla_zlatna diploma-mala- Svojim recitiranjem naša djeca sve lakše govore književni hrvatski jezik, ali je posebno lijepo vidjeti kako su zavoljeli poeziju i kako ju s radošću govore. Sve je više talentirane djece, a mi se trudimo omogućiti im nastupe i pokazati javno njihovu sugestivnost i moć uživljavanja u poeziju.

Do nastupa na pokrajinskom natjecanju recitatori su prošli dvije jake konkurencije, na općinskom i zonskom natjecanju u Subotici.

urbani sokci 0O identitetu Šokaca i Bunjevaca, kroz geografiju pamćenja, govorilo je tridesetak sudionika dvodnevnog međunarodnog okruglog stola, održanog u Osijeku i Somboru, 23. i 24. travnja.

Sudionici su kroz izlaganja govorili o identifikaciji makro/mikro geografskog i kulturološkog prostora Bunjevaca i Šokaca, pamćenju običaja, jezika, gastronomije - riječju svojem identitetu. Na skupu je ukazano i na specifične kodove šokačkog i bunjevačkog prostora, njihova kretanja, današnje življenje, a čuli su se radovi o tome kako prostor pamti jezik kroz uporabu ikavskog narodnog govora, koji je utjecao na književno stvaralaštvo, običaje, muziku, nošnje.

urbani sokci 1Iz Vojvodine su na skupu sudjelovali Katarina Čeliković iz Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Alojzije Stantić, Marija Šeremešić, predsjednica udruge „Urbani Šokci" te Zvonko Tadijan, predsjednik KPZH „Šokadija" iz Sonte.

U prigodnom uvodnom programu sudjeurbani sokci 2ovali su studenti III. godine glume Umjetničke akademije Osijek, ženska vokalna skupina „Druge", samičar Franjo Verić, ženska pjevačka skupina „Šokice", somborski recitatori, ŽPS „Druge" KUD-a „Šokadija" Strizivojna (RH), a na violini je nastupio Aljoša Mihaljev.

Međunarodni okrugli stol Urbani Šokci 5 - Geografija pamćenja Šokaca i Bunjevaca održan je pod pokroviteljstvom grada Osijeka i grada Sombora, a organizatori su udruge „Šokačka grana" Osijek i „Urbani Šokci" Sombor.

 

urbani sokci 3

Zanimljiv uskrsni koncert izveo je zbor Collegium musicum catholicum u četvrtak, 22. travnja, u katedrali bazilici Sv. Terezije Avilske u Subotici.

Uz pratnju komornog sastava gudača, pjevači su izveli djela Pitonia, Martinjaka, Cossetta, Marcella, Sawea, Klobučara i Županovića, dok je Kornelije Vizin na orguljama izveo Preludij i fugu H-dur Franje Dugana te Fantaziju i fugu f-mol.

U gudačkom sastavu su nastupili profesori Muzičke škole, Tamás Kiss, Slobodan Stefanović, Krisztina Tokodi i Viktor Molnár. Solo dionicu u Klobučarovoj misi pjevao je bariton vlč. Dragan Muharem, a zborom i orkestrom dirigirao je Miroslav Stantić.

Organizator koncerta je Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović" koji potporom ovakvim koncertima daje još jednu glazbenu ponudu gradu.

U Zemunu je na poziv Društva hrvatske mladeži Zemuna 17. travnja gostovala Mala scena Hrvatske čitaonice. U Lutkarskom kazalištu „Pinokio" glumci su izveli predstavu „Naš novi doktor" Marjana Kiša, a Tamburaški orkestar subotičke Muzičke škole izveo je prigodni program u kojem su sudjelovali i mladi solisti, Luka i Katarina Skenderović.

Kako je ovo drugi posjet Hrvatske čitaonice Hrvatima u Zemunu, prijateljsko druženje započelo je u dvorištu župe Uznesenja Blažene Djevice Marije gdje su domaćini bili predsjednik zemunske mladeži Miroslav Lečer i župnik Jozo Duspara. Za one koji su prvi puta posjetili Zemun bilo je korisno upoznavanje s poviješću crkve, ali i kraće razgledanje Gardoša i na kraju šetnja dunavskim kejom.

zemun_darovi1-mProgram u kazalištu „Pinokio" započeo je toplom dobrodošlicom Miroslava Lečera i uručivanjem darova koje je u ime Hrvatske čitaonice domaćinima, Miroslavu Lečeru i predsjedniku Zajednice Hrvata Zemuna Zvonimiru Rajkoviću predala Katarina Čeliković. Predavši knjige dramskih tekstova, te knjigu „Hrvati u Vojvodini u povijesti i sadašnjosti - osnovne činjenice", Čelikovićeva je rekla kako je ovo dar za rad novoonovane glumačke skupine u Zemunu, ali i najava novih susreta. Ovaj susret je u znaku predstavljanja nove predsjednice Hrvatske čitaonice Bernadice Ivanković i budućeg dolaska u Zemun Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata s predstavljanjem knjige koja im je uručena.

zemun_tamburasi-mMlade tamburaše za nastup je pripremila prof. Mira Temunović, a u programu su izveli splet bunjevačkih skladbi. Posebno lijepo primljen je nastup mladih solista, kao i obrada poznatih kompozicija.

Glumci Male scene izazvali su smijeh i dobili poziv domaćina da opet dođu, što je bio znak da im se komedija svidjela.

Program je primljen vrlo toplo, a druženje je nastavljeno u župi s domaćinima koji su pokazali veliko gostoprimstvo i potrebu ovakvih susreta. Ovom prigodom razgovaralo se o potrebi češćeg susretanja, te izražena želja da se što prije susretnu voditelji dramskih skupina kako bi jedni drugima pomogli u biranju tekstova te u redateljskim i drugim poslovima vezanim za postavljanje dramskog teksta na scenu.

 

zemun_zajednicka-m

Knjiga Ivana Lajića i Maria Bare «Ratovi, kolonizacije i nacionalna struktura Slavonije u 20. stoljeću» predstavljena je u našem gradu u petak u organizaciji Hrvatskog akademskog društva. Proučavanje procesa kretanja populacije te promjene strukture stanovništva prema etno-nacionalnom kriteriju slavonske regije u 20. stoljeću temeljna su istraživačka pitanja ove knjige.

Etno-nacionalna struktura stanovništva u Slavoniji je početkom stoljeća bila izrazito heterogena, što danas nije slučaj, kaže jedan od autora knjige, prof. Mario Bara.

«Razdoblje kada je Slavonija bila izrazito heterogeno naseljena i Srbima i Mađarima i Nijemcima je prošlo. Postupno je došlo do naglašene dvonacionalne strukture stanovništva, dok su sve ostale nacionalne manjine postajale sve manje zastupljene, kako brojčano tako i teritorijalno. Nakon posljednjeg rata i raspada Jugoslavije, to područje je postalo izrazito nacionalno homogeno, tj. naseljeno većinom Hrvatima.»

U znanstvenom smislu, doprinos i značaj ove knjige je povijesni, demografski i sociološki, istaknuo je tijekom njezina predstavljanja suradnik Instituta za migracije i narodnosti iz Zagreba, dr. sc. Dragutin Babić.

Iz demografskog gledišta prikazana je promjena nacionalne strukture stanovništva Slavonije uzrokovana burnim povijesnim zbivanjima, ističe dr. Babić. On kaže da su početkom prošloga stoljeća osim Hrvata koji su u najvećem broju naseljavali Slavoniju, dominantne bile još tri nacije.

«Tu su Srbi, Nijemci i Mađari. Ovakva nacionalna struktura je vezana za kolonizaciju, za dominantan utjecaj Mađara u Austro-Ugarskoj monarhiji, i dakako za ujedinjenje u Jugoslaviju 1918. Prema posljednjem popisu sasvim je druga situacija gdje su spomenute nacije pa i sve ostale svedene ukupno na svega oko 6 postotaka. Vidi se kako su svi ti povijesni događaji bili prekretnica i utjecali na promjenu nacionalnog sastava stanovništva.»

Sociološki aspekt knjige je veoma bitan, kaže dr. Dragutin Babić. Autori knjige ističu u svim strukturnim, političkim, gospodarskim i drugim zbivanjima, mjesto čovjeka pojedinca, koji zapravo najviše ispašta sve ratove i revolucije i sukobe u kojima najviše strada iako je u njih često uvučen, navodi dr. Babić. O ovoj se temi više govori u dijelu knjige o agrarnoj reformi i kolonizaciji.

«U ovom dijelu knjige se zapravo uočava tijek naseljavanja, o tome zašto pojedinci tu dolaze, kakva se politika provodi i što sve to znači upravo za pojedinca, čovjeka. Za neke to znači prosperitet jer dobivaju zemlju, a nisu je imali, dok je drugima ta zemlja oduzeta, marginalizirani su, obilježeni pa i protjerani.»

Iz kulturološko-političkog aspekta, autori u svojim zaključcima o socijalno-demografskim promjenama ukazuju na nekoliko bitnih promjena vezanih ponajviše za ratne sukobe kao i za druge strukturalne probleme u Slavoniji, kaže dr. Babić.

«To su značajna depopulacija većine gradova i općina, što znači smanjenje broja stanovnika. Osobito je to tamo gdje je rat bio intenzivniji. Tu je i problem nacionalne strukture, što podrazumijeva apsolutno i relativno smanjenje srpske populacije kao i apsolutno i relativno povećanje hrvatske. Tu je i smanjenje ostale manjinske populacije kao i starenje slavonske populacije.»

Mario Bara diplomirani je povjesničar i sociolog, profesor povijesti i sociologije s Instituta za migracije i narodnosti. Vrijednost knjige «Ratovi, kolonizacije i nacionalna struktura Slavonije u 20. stoljeću» prepoznat će i šira zainteresirana javnost te pripadnici starije populacije koji su i sami sudjelovali u povijesnim zbivanjima i migracijskim kretanja u Slavoniji tijekom 20. stoljeća, a etnolozima može poslužiti kao pomoć u boljem razumijevanju ljudskih iskustava i sudbina u tim procesima.

Napomena: Tekst je preuzet s portala Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice.

Četiri osvojene nagrade, za predstavu u cjelini, najbolju mušku ulogu, scenografiju i interpretaciju osvojili su domaćini u subotu završenog XIV. Festivala amaterskog teatra u Ljutovu. Glumci «Male scene Hrvatske čitaonice» odnijeli su nagradu za najbolji glumački par, te za režiju. Glumci HKUD «Vladimir Nazor» iz Sombora okitili su se priznanjima za najbolju glavnu žensku ulogu i za najbolju sporednu mušku i žensku ulogu.

Ustrajnost i trud su ono što je održalo Dramski odjel HKUD «Ljutovo», slažu se i uvaženi gosti Festivala i posjetitelji koji u ovom malom ravničarskom mjestu vole vidjeti dobru predstavu.

festival ljutovo somborciU našim kulturnim društvima uglavnom je zastupljena tradicijska kultura i folklor, dok je drama u prošlim desetljećima bila daleko više zastupljena. No, unatoč slaboj potpori, pučka drama još uvijek postoji, prije svega zbog publike, kaže za program Radio Subotice voditelj Dramskog odjela HKUD-a «Ljutovo» Antun Bajić.

«Festival smo ipak uspjeli održati i to zahvaljujući vlastitu trudu. Ove godine nismo dobili nikakvu materijalnu potporu putem natječaja i slično. No, mi ćemo se i dalje truditi i raditi i nadam se da ćemo ovakvih festivala imati i u predstojećim godinama.»

festival ljutovo somborci 2Dvorana Doma kulture u Ljutovu može primiti dvjestotinjak posjetitelja i tijekom svake kazališne predstave je puna, kaže Antun Bajić. On prije svega ističe entuzijazam glumaca amatera:

«Naš odjel broji oko dvadeset članova, a uvijek se pridruži još ponetko. Imamo i skupinu mladih glumaca koji izvode dječje predstave, uglavnom za božićne blagdane. Nije nam lako. Ovo je naš hobi i mi se teatrom bavimo iz zadovoljstva. Svatko ima svoje privatne obveze ili posao, uvjeti su prilično loši, a vježbamo uglavnom zimi kada nema grijanja».

festival ljutovo dodjela nagradaLjutovačko amatersko kazalište jedino je kao takvo aktivno ne samo u Subotici nego i šire, a promatrajući scenu hrvatske manjinske zajednice u Vojvodini, onda je ovo jedina smotra teatarskog stvaralaštva hrvatskih kulturnih društava.

Svojom nazočnošću Festival su uveličali generalna konzulica Generalnog konzulata RH u Subotici Ljerka Alajbeg, član Izvršnog odbora HNV-a zadužen za kulturu Željko Pakledinac, predstavnica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković, te predstavnici amaterskih kulturnih udruga u Vojvodini koje ove godine iz organizacijskih razloga nisu pripremile predstave za Festival.

 

festival ljutovo publika

U predvorju subotičke Gradske kuće 22. ožujka otvorena je 17. po redu Uskršnja izložba u organizaciji Hrvatskog kulturno prosvjetnog društva „Matija Gubec" iz Tavankuta i Likovnog odjela Hrvatskog kulturnog centra „Bunjevačko kolo".

Izložbu je otvorio predsjednik HKC „Bunjevačko kolo" Ivan Stipić naglasivši kako su radovi koji se izlažu vizualni čuvari tradicije te da je svaki detalj važan, koji često može prevagnuti u ljepoti i značenju simbola najvećeg kršćanskog blagdana - Uskrsa.

otvorenje izlozbe-mBlagoslovljene blagdane uime organizatora prisutnima su poželjeli Josip Horvat i Jozefina Skenderović, a u programu su nastupili tamburaški sastav „Klasovi" i recitatorica Hrvatske čitaonice Marijana Skenderović.

Izložba se može pogledati do 30. ožujka, svakog dana od 10 do 20 sati.

 

sarena jaja 2

 

 

 

U subotičkoj župi Sv. Roka, 19. ožujka svečano je proslavljen blagdan sv. Josipa. Za ovaj blagdan vjernici te župe i vjernici grada pripremali su se devetnicom koja se u toj župi održava dugi niz godina, tako da je crkva Sv. Roka postala i svojevrsno svetište s milosnim likom sv. Josipa, zaštitnika hrvatskoga naroda.

Okvirna tema ovogodišnjih propovijedi na devetnici bila je „Sv. Josip - ljubitelj siromaštva". Naime, kako je ova godina posvećena borbi protiv siromaštva, župnik mr. Andrija Anišić odlučio je da se kroz propovijedi vjernici bolje upoznaju s tragičnim podacima o broju siromašnih i gladnih u svijetu te da se prema svojim mogućnostima uključe u borbu protiv siromaštva. Propovjednici u devetnici ove su godine bili biskup mons. dr. Ivan Pénzes te sljedeći svećenici Subotičke biskupije: mons. dr. Andrija Kopilović, mons. Stjepan Beretić, dr. Marinko Stantić, mr. Mirko Šefković, Josip Štefković, Lazar Novaković, Željko Šipek, Goran Vilov i Dragan Muharem.

blagoslov trudnica-mU okviru devetnice sv. Josipu, u nedjelju 14. ožujka, proslavljen je Dan trudnica, pod sloganom „Hvalospjev životu". Svečanu svetu misu predvodio je subotički biskup dr. Ivan Pénzes u zajedništvu s domaćim župnikom mr. Andrijom Anišićem i tajnikom biskupije mr. Mirkom Štefkovićem. Na misi je uz lijepi broj vjernika koji su se okupljali svaku večer na devetnicu, sudjelovalo i jedanaest trudnica sa svojim obiteljima.

U devetnici također pada i obljetnica smrti velikana hrvatskog naroda i bunjevačkog roda biskupa Lajče Budanovića, koja se svake godine svečano obilježava. Ove godine je toga dana, osim lijepog broja vjernika, sudjelovalo i dvanaest svećenika. Pola sata prije svete mise bilo je klanjanje koje je prikazano za svećenike i za duhovna zvanja protkano molitvama iz molitvenika koji je sastavio biskup Budanović.

dragan muharem i sjemenistarci-mBlagdan sv. Josipa, od osnutka Hrvatskog nacionalnog vijeća, slavi se i kao blagdan hrvatske zajednice u R. Srbiji. Stoga je pola sata prije svete mise upriličena posebna molitva za hrvatski narod i domovinu na kojoj su sudjelovali generalna konzulica R. Hrvatske u Subotici Ljerka Alajbeg, vijećnici Hrvatskog nacionalnog vijeća i predstavnici udruga kulture iz Vojvodine. Na kraju te pobožnosti župnik je predmolio molitvu sv. Josipu koju je sastavio kardinal Franjo Kuharić, a potom se svim vjernicima koji su toga dana došli u još većem broju nego na devetnicu, obratio predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Branko Horvat. On je u kratkom govoru ukazao na poteškoće i probleme u hrvatskoj zajednici R. Srbiji i pozvao sve da se zalažu za dobrobit svoga naroda i da zajedno s drugim narodima s kojima žive izgrađuju civilizaciju ljubavi. Svečanu sv. misu predvodio je umjesto odsutnoga biskupa, mons. Stjepan Beretić, biskupski vikar i katedralni župnik. Na misi je pjevao župni zbor pod ravnanjem s. M. Jasne Crnković uz orguljašku pratnju mr. Ervina Čelikovića. Troje mladih odjevenih u bunjevačku narodnu nošnju čitalo je Božju riječ i predmolilo molitve vjernika. Slavlje je, kao i svaku večer u devetnici, završilo pjevanjem Litanija sv. Josipu pred njegovim oltarom.

Nakon toga, u župnoj vjeronaučnoj dvorani održan je kratki prijam u povodu blagdana hrvatske zajednice u R. Srbiji, a tom prigodom zamjenica glavnoga urednika Zvonika Željka Zelić predstavila je ukratko knjigu koju je nedavno tiskao Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata pod nazivom: „Hrvati u Vojvodini u povijesti i sadašnjosti: osnovne činjenice". (Govor Željke Zelić možete pročitati ovdje.)