Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Predstavnici pet hrvatskih kulturnih udruga koje djeluju u općini Bač (HKUPD „Dukat" - Vajska-Bođani, HKUPD „Mostonga" - Bač, HKUPD „Matoš" - Plavna, UG „Tragovi Šokaca" - Bač, HKU „Zora" - Vajska) održali su 1. prosinca prvi radni sastanak. Budući da je inicijatorica susreta bila predsjednica „Matoša", sastanak je održan u Plavni. Na skupu se razgovaralo o strategiji djelovanja i potrebi tijesne suradnje između udruga. U okviru dnevnoga reda raspravljalo se o više tema, među kojima su dominirale dvije: uvođenje nastave hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture u tri osnovne škole i informiranje, s posebnim osvrtom na emisiju na hrvatskom jeziku na Radio Bačkoj.

Zaključeno je kako u osnovnim školama u Baču i Vajskoj ove školske godine nije provedena anketa o izjašnjavanju učenika za učenje hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture, iako je o tome stigao dopis Ministarstva obrazovanja. U Plavni je situacija posve drukčija, a ravnateljica škole ima puno razumijevanje za sve potrebe svojih učenika, kao i HKUPD-a „Matoš". Svi su izgledi da će u ovoj školi od početka drugog polugodišta započeti i ta nastava.

Kada je u pitanju emisija na hrvatskom na Radio Bačkoj, svi su suglasni da ova emisija mora opstati, možda čak i s većim vremenskim prostorom, ali u njezinoj realizaciji ima još uvijek puno problema. Prije svega to su financijske poteškoće, iako je tehnička oprema i uporaba studija, gdje uvijek radi jedan tehničar, besplatna. Trebalo bi što prije u okviru HNV-a i drugih relevantnih čimbenika riješiti nejasnoće i probleme, kako bi ova emisija dobila veću kvalitetu i značaj u kraju gdje djeluju čak pet hrvatskih udruga.

Svi nazočni izrazili su spremnost na suradnju i međusobno pomaganje svih udruga, te na eventualni zajednički rad pojedinih odjela: pjevački zbor, tamburaški orkestar, folklor, ustupanje glazbenih instrumenata, pjevača, plesača itd. Načelno je dogovoreno da se u perspektivi organizira i zajednička manifestacija, a moglo bi se započeti i sa zajedničkim programima u kojima bi sudjelovale sve mjesne udruge.

Nakon rasprave svi su predsjednici udruga potpisali povelju o trajnoj suradnji, radi poticanja jedinstvenih oblika djelovanja u cilju međusobnog uvažavanja i zajedničkog očuvanja tradicijske kulture i običaja Hrvata na ovom prostoru. Za koordinatoricu radnih sastanaka i suradnje među udrugama u sljedećoj godini izabrana je Kata Pelajić, koja je nakon susreta, glede ove inicijative, između ostalog kazala:

„Suradnja među našim udrugama odvijat će se u području etnologije, povijesti, obrazovanja, tradicijske kulture, običaja i kulturne baštine. Na razini udruga ostvarivat ćemo usku suradnju, međusobno pomaganje i razvijanje inicijativa i kreativnosti. Zajednički ćemo raditi na razvitku seoskih potencijala i etno turizma, a svaka će udruga nastojati osigurati dostupnost informacija o svom radu putem komunikacije i javnog priopćavanja."

Sudionici sastanka složili su se da je jedan od najvećih problema u hrvatskoj nacionalnoj zajednici nedostatno izgrađena nacionalna svijest. Mnogi pripadnici naše zajednice površno poznaju svoje podrijetlo, korijene, jezik, identitet. Na ovome treba puno raditi organiziranjem tribina, okruglih stolova, književnih večeri i drugih događaja. Ipak, osnovni problem većine udruga je nedostatak odgovarajućeg prostora. Radi se i po privatnim kućama, a zimi često nema grijanja, što dovodi do zastoja u radu pojedinih odjela. Trajna je zadaća svih udruga motiviranje mladih i ravnodušnih, koje treba privući i uključiti u neki od mogućih oblika kulturnog djelovanja .

Na koncu prvog radnog sastanka hrvatskih kulturnih udruga nazočni predsjednici predložili su kandidate za Općinsko međunacionalno vijeće općine Bač, a prijedlog će se proslijediti HNV-u. Odluka o formiranju ovoga tijela donesena je još u veljači prošle godine, a trenutačno je u tijeku njegov ustroj u kome će biti predstavnici sedam nacionalnih zajednica s teritorija općine.

 

Tekst i slika: Zvonimir Pelajić

Tekst je preuzet iz tjednika Hrvatska riječ, broj 404 od 10. prosinca 2010.

Godišnjim koncertom Hrvatske glazbene udruge „Festival bunjevački pisama", održanim u nedjelju, 28. studenoga, obilježena je prva godina postojanja i rada ove udruge. U Velikoj vijećnici Gradske kuće nastupili su: Dječji festivalski tamburaški orkestar, Veliki festivalski tamburaški orkestar, tamburaški komorni sastav Glazbene škole iz Požege, te tamburaški orkestar Glazbene škole Požega iz Hrvatske. Ovom su prigodom publici ujedno predstavljeni CD i DVD s pjesmama izvedenim na ovogodišnjem X. festivalu bunjevački pisama, kao i DVD s ovogodišnje VI. smotre dječjih pjevača i zborova.

god. koncert hgu 2010-2Program koncerta se sastojao od pjesama koje su izvedene na X. festivalu bunjevački pisama, kao i pjesama koje su prvi puta otpjevane na ovogodišnjoj Smotri dječjih pjevača i zborova. Pokraj vokalnih solista, tamburaši gosti i domaćini predstavili su se i s nekoliko klasičnih skladbi, te s tamburaškim instrumentalima.

„Za ovaj koncert možemo reći kako je presjek našeg godišnjeg rada", kaže potpredsjednik HGU Vojislav Temunović, te dodaje kako su se ovoga puta odlučili u goste pozvati tamburaše iz Glazbene škole u Požegi, koja također ima odsjek tambure u osnovnoj i srednjoj školi.

„Svakako s našim gostima želimo razviti veću suradnju, kako prijateljsku koja je već započela, tako i onu profesionalnu, znanstvenu suradnju u razmjeni iskustava, kao i notnih zapisa."

god. koncert hgu 2010pozezani-3Suradnju želi nastaviti i Saša Botički, profesor tambure u Glazbenoj školi u Požegi i dirigent ovoga tamburaškog orkestra, koji kaže:

„Naša škola tambure je relativno mlada, no ona je jedina na području Slavonije i Baranje koja ima i osnovnu i srednju školu tambure. Trenutačno u našoj školi imamo 52 učenika, a daljnji nam je cilj sve to razvijati i naravno imati još više zainteresirane djece i mladih. Ovdje u Subotici razvila su se mnoga prijateljstva i među učenicima. Ljudi su ovdje prekrasni, kao i ovaj ambijent - vijećnica, gdje smo večeras nastupili".

Botički dodaje kako svakako želi nastaviti suradnju, te očekuje da će Subotičani i njima uzvratiti posjet na njihovom godišnjem koncertu.

god. koncert hgu 2010-4Hrvatska glazbena udruga još uvijek nema vlastite prostorije, te se škola tambure održava u Muzičkoj školi Subotica. Svi zainteresirani tamo se mogu javiti profesorima Miri Temunović i Vojislavu Temunoviću. Također, kod njih možete nabaviti i novi CD s pjesmama s X. festivala bunjevački pisama, koji možete kupiti i u Suvenirnici (pokraj glavnog ulaza u Gradsku kuću u Subotici) po cijeni od 400 dinara.

Tekst: Željka Vukov
Fotografije: Hrvatska riječ

Tekst je preuzet iz tjednika Hrvatska riječ, broj 403 od 3. prosinca 2010.

Godišnji koncert tamburaškog orkestra Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Matija Gubec" iz Tavankuta okupio je u subotu, 27. listopada, ljubitelje tamburaške glazbe u sportskoj dvorani mjesne osnovne škole. Osmorica mladih tamburaša izveli su šarolik repertoar pjesama, među kojima su se našle ovdašnje, kao i tamburaške pjesme iz Republike Hrvatske, te nekoliko instrumentalnih skladbi.

Među brojnom publikom bio je i doskorašnji stručni voditelj orkestra Stipan Jaramazović, koji je došao pružiti potporu mladim tamburašima. On je izrazio zadovoljstvo što su njegovi učenici, s kojima je radio u proteklih deset godina, pokazali veliki napredak i sazreli u glazbenom smislu, što je publika imala prigodu i čuti na ovom koncertu.

„Članovi ovoga orkestra počeli su svirati tamburu u vrijeme kada sam i ja započeo svoj rad u Tavankutu. S obzirom da sam sve do nedavno bio njihov voditelj, večerašnji repertoar pripremali smo zajedno, počevši još proljetos. Odabrali smo pjesme za koje mislim da su zanimljive i njima i publici, a naravno, odlučili smo se i za nekoliko instrumentala, jer orkestar mora pokazati što sve može izvesti", naglasio je Stipan Jaramazović, dodajući pritom da je došlo vrijeme da netko mlađi preuzme nove glazbene izazove u ovome orkestru.

Zadovoljstvo publike, ali i samih izvođača održanim koncertom svakako je rezultat marljivog rada, što zahtijeva i određena odricanja, ali je vrijedno truda, smatra privremeni voditelj, a ujedno i član Tamburaškog orkestra HKPD-a „Matija Gubec" Zoran Galfi.

god. koncert mgtamb 2010-3Dobroj atmosferi na koncertu svakako su pridonijele i „vokalne snage" ovoga orkestra - Boris Godar i Bernardica Vojnić Mijatov, kao i gosti koncerta - Tamburaški orkestar Glazbene škole „Požega", čiji su članovi po prvi puta nastupili u Tavankutu, gdje im je, kažu, bilo vrlo lijepo.

„Požeški orkestar osnovan je 2004. godine i broji 25 članova osnovne i srednjoškolske dobi, od kojih se neki s tamburom druže više od deset godina", kaže dirigent orkestra profesor tambure Saša Botički i dodaje:

„To su učenici Osnovne i Srednje glazbene škole, a mnogi od njih imaju i svoje tamburaške bendove. Na koncertima najčešće izvodimo skladbe koje su utemeljene na slavonskim motivima, ali su isto tako u našem repertoaru zastupljene i složenije tamburaške izvedbe, primjerice poput Mozartovih i Bachovih skladbi", kaže prof. Saša Botički, navodeći da orkestar često nastupa na festivalima tamburaške glazbe u Hrvatskoj i inozemstvu, te sudjeluje na različitim natjecanjima, a protekloga vikenda bili su ujedno i gosti na koncertu Udruge „Festival bunjevački pisama", održanom u Velikoj vijećnici Gradske kuće.

Tekst: Marija Matković
Fotografije: Hrvatska riječ

Tekst je preuzet iz tjednika Hrvatska riječ, broj 403 od 3. prosinca 2010.

Udruga građana „Urbani Šokci" organizirala je 26. studenoga 2010. u Bačkom Monoštoru, gdje su se okupili prijatelji i suradnici iz Vinkovaca, Osijeka, Sonte, Bačkog Brega i Bačkog Monoštora, obilježavanje kraja radne godine. Priređen je i mali kulturno-umjetnički program na kojem su pjesme na šokačkoj ikavici i standardnom hrvatskom jeziku govorili Željko Šeremešić, Marija Šeremešić i Ljiljana Tadijan, dok je Vlasta Markasović, predstavnica udruge „Vinkovački šokački rodovi", čitala svoje zapise na slavonskoj ikavici. Nazočni su se nasmijali anegdotama i šalama iz Bačkog Monoštora i Sonte koje su govorili Marija Turkalj, Zvonko Tadijan i Marija Šeremešić, kroz koje je predstavljen karakter Šokca, te se moglo vidjeti kakav je Šokac ne samo kad se radi, već i kad se šali na svoj i tuđ račun.

Ova će udruga, po riječima Marije Šeremešić, do kraja godine ostvariti još nekoliko projekata, a u sljedeću godinu ulaze s puno novih planova. Do kraja ove godine udruga će u suradnji s NIU „Hrvatska riječ" organizirati promociju knjige Matije Evetovića „Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata", a organizirat će i božićni koncert na kojem će svirati orguljaš Miloš Lalošević, Zagrepčanin podrijetlom iz Sombora. Dječji zbor „Šareni vokali" iz Sombora, koji vodi dirigentica Marija Hajnal, bit će gosti koncerta.

„Urbani Šokci će božićnim koncertom završiti ovu godinu s veoma bogatim programom, ali s doista malim sredstvima, te se nadamo materijalnoj potpori svih hrvatskih institucija, s obzirom da smo ipak pokazali stabilnost i ozbiljnost u radu", kaže Marija Šeremešić.

Još prigodom osnivanja udruge rečeno je kako će se ona, između ostalog, baviti i nakladničkom djelatnošću. Trenutačno je na lektoriranju knjiga Dušanke Dubajić iz Apatina, koja je pet godina istraživala starine Bačkog Monoštora. U pripremi je i zbirka pjesama šokačkog pjesnika Stipana Bešlina iz Bačkog Monoštora, koju priređuju dvije autorice - dr. sc. Sanja Vulić i Marija Šeremešić.

Izložbu, koja je nedavno priređena u Gradskom muzeju u Somboru, sljedeće bi godine trebali vidjeti ljubitelji šokačkih starina i kulturne baštine u Mađarskoj - u Baji i Kečkemetu. Ona bi trebala biti dopunjena „korizmenim ruvima" i drugim eksponatima, jer, kako kaže Marija Šeremešić, zainteresirani suradnici javljaju se stalno i nude još starije eksponate od onih izloženih u Somboru. U planu je i organiziranje izložbe umjetničkih fotografija, a inspiracija fotografima umjetnicima biti će šokačke nošnje i stari predmeti. Udruga će i 2011. u suradnji sa »Šokačkom granom« iz Osijeka biti organizator šestog međunarodnog okruglog stola, koji će biti održan u Somboru i Osijeku.

Tekst: Zlatko Gorjanac
Fotografije: Hrvatska riječ

Tekst je preuzet iz tjednika Hrvatska riječ, broj 403 od 3. prosinca 2010.

Potkraj mjeseca studenog 2010. godine u Šidu je, u prostorijama novoosnovane udruge Hrvatskog kulturnog društva „Šid", održana prva proba folklora. Na probi se okupilo tridesetak djece osnovnoškolske dobi, a voditelji su bili bračni par Zvjezdana i Trpimir Žderić, inače voditelji folklora dječje i mlade skupine KUD-a „DVD Nijemci" s područja Vukovarsko-srijemske županije.

Voditelji su tom prigodom donijeli i prikazali narodne nošnje svoga kraja i nazočne upoznali s djelićem svoje tradicije. Djeca su svoje prve plesne korake uz zvuke tamburice prihvatila s radošću.

Ovom probom započele su prve aktivnosti HKD „Šid". Predstavnici uprave društva koji su prisustvovali prvoj probi dječjeg folklora, izrazili su zadovoljstvo i nadu da će u šidskom kulturnom društvu biti puno projekata i događaja.

Tekst: Ana Hodak
Fotografije: Hrvatska riječ

Tekst je preuzet iz tjednika Hrvatska riječ, broj 403 od 3. prosinca 2010.

U organizaciji Hrvatske matice iseljenika i njezina Odsjeka za autohtone hrvatske manjine, 26. studenoga je u Zagrebu održan 16. Forum hrvatskih manjina. Ovaj stručni skup je u Domu iseljenika okupio predstavnike hrvatskih manjina iz Austrije, Crne Gore, Italije, Mađarske, Makedonije, Rumunjske, Slovenije i Srbije, glavne urednike službenih manjinskih medija (tjednika, elektroničkih medija i web portala). Tema ovogodišnjega skupa bila je Mediji hrvatskih manjinskih zajednica i mogućnosti otvaranja novih komunikacijskih kanala.

Pozdravnu riječ nazočnima, otvarajući skup, uputila je ravnateljica HMI-a Katarina Fuček.

U radu skupa sudjelovali su, među inima, i: pomoćnik savjetnik Predsjednika za unutarnju politiku, dr. sc. Vladimir Lončarević, iz MVPEI-a načelnik Samostalne službe za Hrvate u inozemstvu i kulturu Petar Barišić, iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Milan Bošnjak, viši stručni savjetnik u Upravi za međunarodnu suradnju i europske integracije, iz Ministarstva kulture, Ante Mandarić, ravnatelj Uprave za normativne i upravno-pravne poslove.

Na Forumu su sudjelovali i predstavnici diplomatske misije i konzularnih ureda u RH: Veleposlanstvo Republike Crne Gore, Branislav Karadžić, prvi tajnik, otpravnik poslova, Veleposlanstvo Republike Makedonije, veleposlanik Dančo Markovski. Diplomatske misije i konzularne urede RH u svijetu predstavljali su Generalni konzulat RH u Pečuhu, Ljiljana Pancirov, generalna konzulica, te Veleposlanstvo u Beogradu, mr. Željko Kuprešak, veleposlanik.

Uspjehu skupa zasigurno su pridonijeli urednici i publicisti hrvatskih javnih medija HRT-a, HINE, IKE, Agencije za elektroničke medije i dnevnih listova.

Glavni izvjestitelji Foruma bili su Vesna Kukavica, voditeljica Odjela za nakladništvo u HMI-a, koja je ujedno i moderirala skup, te Zvonko Božinović, urednik emisije Glas domovine u Redakciji za manjine, iseljeništvo i civilno društvo HRT-a.

Vesna Kukavica je u svom uvodom izlaganju dala pregled tiskanih i elektroničkih medija hrvatskih manjinskih zajednica, s posebnim osvrtom na vjerski tisak i manjinske medijske nakladnike. U kontekstu analize medijskih nakladnika, Vesna Kukavica je posebnu pozornost obratila na najmlađeg među njima - Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, koji se, kako ističe, „nametnuo izvrsnim web portalom i fantastičnim godišnjakom". Cjeloviti tekst izlaganja Vesne Kukavice, uz njezino dopuštenje, objavljujemo ovdje.

Forum je zamišljen kao mjesto dijaloga o aktualnoj manjinskoj medijskoj zbilji i mogućnosti otvaranja novih komunikacijskih kanala kako bi se međusobnom suradnjom utjecalo na poboljšanje kvalitete života i informiranosti u ovom dijelu Europe.

Skup je, pročitavši zaključke, uz zahvalu sudionicima i govornicima, zatvorila Matičina ravnateljica Katarina Fuček.

Tekst: Željka Lešić/Ljiljana Dulić Mesaroš
Fotografije: Snježana Radoš

Zaključci

U skladu s iskazanom osobitom skrbi Republike Hrvatske o zaštiti prava i pružanju pomoći pripadnicima hrvatskog naroda koji žive izvan granica Republike Hrvatske te u skladu s Prijedlogom strategije o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, koju je izradilo Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske (posebno u točki 5.2.5. pod nazivom Jačati hrvatske zajednice putem informiranja i umrežavanja), a uzimajući u obzir dosadašnji stupanj i kvalitetu odnosa matične države i hrvatskih nacionalnih manjina u Europi, sudionici Foruma raspravljali su o temi „Mediji hrvatskih manjinskih zajednica i mogućnosti otvaranja novih komunikacijskih kanala" i donijeli sljedeće zaključke:

1. Jačanje hrvatskih manjinskih zajednica putem obostranog informiranja i umrežavanja svih hrvatskih državnih i manjinskih medija od presudne je važnosti za poboljšanje komunikacije, međusobne suradnje te prenošenja iskustava i inicijativa na dobrobit svih strana.

2. Podržava se spomenuti Prijedlog strategije i to u točki 5.2.5., podtočka pod nazivom Mediji, koja kaže: Kroz Programsko vijeće HRT-a, a sukladno Zakonu o HRT-u i njegovim potrebnim izmjenama, predstavnik Hrvata izvan Republike Hrvatske zastupat će i štititi interese u unapređenju i nadzoru radijskoga i televizijskog programa.
Također se predlaže da u Strategiju uđe i potpora svim medijima u Hrvatskoj koji prate manjinsku problematiku kako bi praćenje spomenute problematike bilo i zakonski određeno.

3. Daje se potpora Međunarodnom programu „Glas Hrvatske" Hrvatske radiotelevizije za poboljšanje kvalitete rada.

4. Republika Hrvatska i nadležna državna tijela podupirat će medije hrvatskih manjina, jačanje i širenje postojećih te osnivanje novih.
U međudržavnim odnosima nužno je od domicilnih država tražiti da omoguće tamošnjim hrvatskim manjinama adekvatnu medijsku zastupljenost (novine, časopise, radio i tv-emisije, mrežne stranice i sl.) u skladu s poštivanjem manjinskih prava svojih državljana, tj. medijsku zastupljenost koju Republika Hrvatska omogućuje nacionalnim manjinama u Hrvatskoj.

5. Sudionici Foruma podržavaju otvaranja novih komunikacijskih kanala te razvijanje korištenja svih oblika medijskog komuniciranja, što će posebice biti olakšano skorim pristupanjem Republike Hrvatske u Europsku uniju.

6. Manjinski će mediji i dalje sudjelovati u informiranju, jačanju identiteta, širenju hrvatskoga jezika te posredovanju i stvaranju kulturnih vrijednosti kako bi utjecali na poboljšanje kvalitete života i informiranosti u ovom dijelu Europe.

U Zagrebu, 26. studenoga 2010.

Katarina Fuček,
ravnateljica Hrvatske matice iseljenika

Petar Barišić,
načelnik Samostalne službe za Hrvate u inozemstvu i kulturu,
Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija

Za hrvatsku nacionalnu manjinu u Austriji
Jurica Čenar,
predstavnik Hrvatskog kulturnog društva u Gradišću
i urednik, Hrvatska redakcija ORF-a Gradišće, Željezno

Za hrvatsku nacionalnu manjinu u Crnoj Gori
Miroslav Franović,
predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, Tivat

Za hrvatsku nacionalnu manjinu u Italiji
Antonio Sammartino,
predsjednik Zaklade „Agostina Piccoli", Montemitro

Za hrvatsku nacionalnu manjinu u Mađarskoj
Mišo Hepp,
predsjednik Hrvatske državne samouprave, Budimpešta

Za hrvatsku nacionalnu manjinu u Makedoniji
Snježana Trojačanec,
predsjednica Zajednice Hrvata u Makedoniji, Skopje

Za hrvatsku nacionalnu manjinu u Rumunjskoj
Slobodan Gera,
glavni urednik glasila Hrvatska grančica, Karaševo

Za hrvatsku nacionalnu manjinu u Sloveniji
Mijo Stanko,
dopredsjednik Saveza hrvatskih društava u Sloveniji, Ljubljana

Za hrvatsku nacionalnu manjinu u Srbiji
Darko Sarić Lukendić,
predsjednik  Izvršnog odbora Nacionalnog vijeća hrvatske nacionalne manjine, Subotica

Tekst je preuzet s web stranica Hrvatske matice iseljenika.

Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, sa sjedištem u Zagrebu, već tradicionalno svake godine organizira brojne manifestacije koje kroz brojna kulturna događanja čuvaju duhovni, nacionalni i kulturološki identitet svoga zavičaja.

U okviru priprema za obilježavanje dvadeset godina svoga postojanja Zajednica je u suradnji s Kulturno-prosvjetnim društvom „Sloga" iz Pakraca organizirala predstavljanje hrvatske nacionalne zajednice iz Republike Srbije. Naime, KPD „Sloga" tradicionalno organizira kulturnu manifestaciju „Hrvati u srcu domovine" kojom svake godine predstavlja Hrvate izvan domovine s ciljem upoznavanja njihovih kulturnih specifičnosti i problema s kojima se suočavaju u današnjem globaliziranom svijetu. Ove je godine predstavljena hrvatska manjina u Republici Srbiji.

Bogata baština i povijest

Manifestacija je održana 20. i 21. studenoga u Pakracu, a stanovnici toga drevnog grada imali su priliku kroz dvodnevni program upoznati bogatu povijesnu i kulturnu baštinu Hrvata iz Vojvodine. Tako su kroz nekoliko predavanja učenici osnovnih i srednjih škola, ali i svi Pakračani, upoznati sa sadašnjim položajem hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, te hrvatskim velikanima s toga prostora, dok je prof. Davor Martinčić iz Petrovaradina održao posebno predavanje o životu i ulozi bana Josipa Jelačića, jedne od najznačajnijih osoba hrvatske povijesti 19. stoljeća, koji je kao ban Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, civilni upravitelj Dalmacije i Rijeke i zapovjednik krajiških pukovnija nakratko formalno ujedinio sve hrvatske zemlje unutar Habsburške Monarhije.

U suradnji s Klubom ljubitelja ručnog rada „Hrvatski pleter" iz Pakraca održane su i radionice izrade slika i predmeta od slame, autentične naivne umjetnosti u tehnici slame ponikloj na sjeveru Bačke, u sastavu narodne umjetnosti bunjevačkih Hrvata. Voditeljica ovih slamarskih radionica bila je Jozefa Skenderović iz HKPD-a „Matija Gubec" iz Tavankuta.

„Ove radionice pružile su nam izuzetno zadovoljstvo i čast jer smo bili u prigodi prezentirati dugu i bogatu tradiciju autohtone hrvatske manjine u Vojvodini, kojoj i same pripadamo", rekla nam je Jozefa Skenderović i dodala kako je slama oduvijek bila jedna od zaštitnih znakova ravnice, oda životu, poetika, sentiment i nostalgija ravnice, vedrina i lepršavost prepuna svjetla što se iz samog sunca pretočilo u krhku bit slame. „Slike od slame nastaju pletenjem i građenjem reljefnih oblika u kombinaciji s linearnim nizanjem i apliciranjem slame na podlogu, a oslikavaju čudesan spoj mašte i realnosti, pomalo već zaboravljene prizore ravnice, salaša i bunjevačkih običaja", pojasnila nam je tehniku izrade slika od slame Jozefa Skenderović, dok je predsjednica „Hrvatskog pletera" Ljubica Brkašić izrazila svoje zadovoljstvo viđenim, ali i iznenađenje iznimnom posjećenošću tih radionica.

Cjelovečernji koncert Petrovaradinaca

„Svako vrednovanje tradicije i aktivnosti koje upućuju na njegovanje dostojanstva naše prošlosti hvale su vrijedne aktivnosti, jer svi smo mi sudionici, ali i kreatori naše, hrvatske kulturne baštine", rekla je Ljubica Brkašić i još jednom zahvalila gošćama iz Tavankuta na prigodi da se i osobno uvjeri koliko hrvatska tradicijska kulturna baština duboko živi u srcima bačkih Hrvata.

Centralni događaj manifestacije „Hrvati u srcu domovine" bio je cjelovečernji koncert HKPD-a „Jelačić" iz Petrovaradina na kojem je nastupio Veliki pjevački zbor pod ravnanjem Vesne Kesić Krsmanović i Tamburaški orkestar „Patoka", a voditelj je bio Perica Pifat.

Kako bi sve bilo u znaku vojvođanskih Hrvata i nedjeljnu je svetu misu predvodio vlč. Stjepan Barišić iz Petrovaradina, upravitelj svetišta u Tekijama.

Predsjednik HKPD-a „Jelačić" Josip Pokas, kao i predsjednik KPD-a „Sloga" Damir Špančić te voditeljica projekta „Hrvati u srcu domovine" Dubravka Špančić nisu krili svoje zadovoljstvo uspješnošću manifestacije na kojoj su vojvođanski Hrvati prezentirali svoje bogato tradicijsko nasljeđe, bogatstvo svoje kulture i običaja koje su generacijama stvarali i njegovali u burnim stoljećima provedenim u širokoj ravnici i koji su ostavili dubok, neizbrisiv trag u širokoj lepezi hrvatske kulture.

Tekst: Zlatko Žužić

Tekst je preuzet iz tjednika Hrvatska riječ, broj 402 od 26. studenoga 2010.

sokacko vece 2010-3Kulturno prosvjetna zajednica Hrvata „Šokadija" u Sonti, priredila je 20. studenoga tradicionalnu manifestaciju „Šokačko veče 2010", devetu zaredom. U programu održanom u velikoj dvorani Doma kulture, osim sonćanskih institucija kulture, sudjelovao je i folklorni ansambl HKUD „Osijek 1862" iz Osijeka.

Uz prikaz folklornih tradicija, organizatori su za gledatelje i uzvanike u predvorju Doma kulture priredili izložbu radova nastalih na ovogodišnjoj likovnoj koloniji i uradaka žena iz etno sekcije, a uspješno je realiziran i natječaj za izbor najbolje neobjavljene pjesme pisane šokačkom ikavicom.

Priredbu je otvorio zajednički zbor institucija kulture podunavskih Šokaca svečanom pjesmom Sonćanke Božane Vidaković „Šokadija", a potom je predsjednik KPZH „Šokadija" prof. Zvonko Tadijan pozdravio brojne uzvanike i gledatelje.

Među uzvanicima bili su i predstavnici Hrvatske diplomacije iz Beograda i Subotice Filip Damjanović i Vesna Njikoš-Pečkaj, voditelj vukovarskog ureda HMI Silvio Jergović, voditeljica ureda HMI u Puli Ana Bedrina, izaslanik predsjednika HNV-a u Srbiji Pero Horvacki, visoki dužnosnici Skupštine i Vlade AP Vojvodine Mato Groznica i Đorđe Čović, ravnatelj NIU „Hrvatska riječ" Ivan Karan, brojni predstavnici političkog, društvenog, kulturnog i crkvenog miljea iz Vojvodine, Hrvatske i Italije, a lokalnu vlast predstavljali su dužnosnici MZ Sonta.

sokacko vece 2010-2Manifestaciju je službeno otvorila konzulica savjetnik iz Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici Vesna Njikoš-Pečkaj. Po običaju, gledateljima su se prvo predstavili najmlađi, članovi dječje folklorne sekcije „Šokadije", a poslije glazbenog bloka TS „Tandora" KUD-a „Mažoret", na pozornici su nastupili gosti iz Osijeka. Uslijedio je simpatičan nastup članova folklorne sekcije OKUD-a „Ivo Lola Ribar" iz Sonte. Predstavili su se koreografijom Mare Mihaljev, u kojoj su prikazani modificirani šokački plesovi i pjesme.

Gledatelji su vrlo s velikom pozornošću ispratili i proglašenje nagrađenih pjesama s natječaja „Za lipu rič". Prvu nagradu (dar NIU „Hrvatska riječ" i DSHV-a) autoru pobjedničke pjesme „Dreka duše" Josipu Dumendžiću - Meštru iz Bođana uručila je članica žirija konzulica Vesna Njikoš-Pečkaj. Javnim čitanjem najbolje pjesme autor je dirnuo duboko u emocije gledatelja i polučio dug pljesak.

Poslije još jednoga tamburaškoga bloka, ovoga puta združenog orkestra Osječana i „Tandore", uslijedio je drugi izlazak na pozornicu plesača „Osijeka 1862". Njihova izvedba koreografije „Podravska svadba" polučila je burni pljesak i prave ovacije prezadovoljnih gledatelja. Po završetku koreografije Osječani su tri puta izlazili „na bis". Uslijedio je atraktivan nastup folklorne sekcije odraslih KPZH „Šokadija" sa „Šokačkim pjesmama i igrama" u koreografiji Eve Lukić.

sokacko vece 2010-1Na samom kraju programa upaljena je prva svijeća na Adventskom vijencu smještenom na stolu ispod zastava Srbije i hrvatske nacionalne zajednice u Srbiji, a predstavnici podunavskih Šokaca otplesali su veliko „Šokačko kolo". Voditeljica programa bila je Ljiljana Tadijan.

Proglašenje najbolje pjesme na natječaju „Za lipu rič"

Na književni natječaj „Za lipu rič" prijavilo se 11 autora s ukupno 33 pjesme. Odlukom prosudbenog povjerenstva koje su tvorili Vesna Njikoš-Pečkaj, Ivan Slišurić, Zlata Dasović, Ivan Devilla, Ivan Ćosić Bukvin, Tomislav Žigmanov, Katarina Čeliković, Antun Kovač i Zvonimir Pelajić, nagrađene su pjesme:

1. Dreka duše - Josipa Dumendžića iz Bođana

2. Molitelj pod zvizdama - Zlatka Gorjanca iz Sombora

3. Snaga - Mile Markova-Španovića iz Srijemske Mitrovice

4. Na badnju noć - Anice Krajačić iz Apatina

5. Šokadijo moja, ja sam tvoje sime - Antuna Krstina iz Kanade.

Nagrade za pjesnike donirali su: NIU „Hrvatska riječ", DSHV i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Tekst i slike: Ivan Andrašić