Pozovite » (+381) (0)24 535-533

recitatori-izlet2011-2Na jednodnevnom nagradnom izletu u Osijeku, koji se zasigurno može nazvati tradicionalnim, a u organizaciji Hrvatske čitaonice, boravilo je 25. studenoga trideset i pet najboljih recitatora na hrvatskom jeziku, pobjednika na desetoj Pokrajinskoj smotri recitatora na hrvatskom jeziku.

Pod vodstvom predsjednice Hrvatske čitaonice Bernadice Ivanković, te djelatnice Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i potpredsjednice Hrvatske čitaonice Katarine Čeliković, a u pratnji svojih nastavnika ili voditelja recitatorskih sekcija, djeca su imala vrlo bogat program. Ljubaznošću ravnateljice Dječjeg kazališta Jasminke Mesarić, djeca su prisustvovala pretpremijeri „Božićni kolačići", mirišljavoj božićnoj predstavi u izvedbi ansambla Dječjeg kazališta „Branka Mihaljevića".

U Velikoj vijećnici Gradske uprave primila ih je potom zamjenica gradonačelnika Danijela Lovoković sa suradnicima, među kojima su bili Dražen Alerić, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Osijeka, Zoran Gucunski, savjetnik u Odsjeku za međunarodnu suradnju te Ljerka Hedl, voditeljica Odsjeka za kulturu. Danijela Lovoković je u vrlo srdačnom obraćanju čestitala djeci na postignutim uspjesima i na predanom njegovanju hrvatskog jezika.

recitatori-izlet2011-3Toplim riječima djeci se obratio i Dražen Alerić, a recitatori su im zauzvrat darovali nekoliko pjesama i pokazali kako oni govore poeziju. Domaćinima su darovana izdanja Hrvatske čitaonice, od kojih je vrijedno spomenuti Zbornik radova sa stručnih skupova Dana Balinta Vujkova 2006.-2010. i slikovnicu Bogatašovo maslo. Nakon ugodnog druženja i „slatkog" čašćenja, recitatori su uz ljubazno vodstvo Ljerke Hedl posjetili Muzej Slavonije i vidjeli izložbu „Povijest radija u Osijeku", spomen sobu Julija Njikoša, radnu sobu Branka Mihaljevića, ali i zanimljiv stari namještaj iz različitih dijelova svijeta.

Zanimljivo je bilo i u Arheološkom muzeju gdje su recitatori vidjeli stalni postav uz stručno vodstvo Domagoja Dujmića, a gimnazijalci su poželjeli doći na malo detaljnije razgledanje odličnog stalnog postava.

Draga franjevačka crkva u osječkoj tvrđi, gdje je recitatore posebno srdačno dočekao fra Zoltan Dukai, bila je svima zanimljiva. Nakon što su čuli kratku povijest crkve, mnogi su se dali u brojanje anđela na baroknim oltarima, a po preporuci fra Zoltana, svi su uputili svoje molitve sv. Antunu i Majci Božjoj Osječkoj. Poznato gostoprimstvo fra Zoltana oduševilo je sve putnike, a upravo ovdje je završen jednodnevni nagradni izlet.

Hrvatska čitaonica je ovaj izlet organizirala zahvaljujući pomoći Hrvatskog nacionalnog vijeća.

Tekst: Katarina Čeliković

U Društvu povjesničara grada Varaždina 24. studenoga 2011. održano je predavanje pod nazivom „Đuro Arnold i Stanislav Preprek - spone Varaždina i Petrovaradina". Predavanje o Đuri Arnoldu, hrvatskom filozofu, pedagogu i pjesniku iz Ivanca pokraj Varaždina, i Stanislavu Prepreku, hrvatskom učitelju, zborovođi, orguljašu, skladatelju svjetovne i crkvene glazbe, iz Petrovaradina, održala je povjesničarka Ivana Andrić Penava, a od velike pomoći u pripremi istog bili su prof. Đuro Rajković, pijanist i zakonski nasljednik Preprekovih autorskih prava, i Petar Pifat, glazbenik i voditelj Biskupijskog svetišta Gospe Snježne na Tekijama u Petrovaradinu.

Predavačica Ivana Andrić Penava podrijetlom je iz Petrovaradina, pa je predavanje održala i kao članica Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata sa sjedištem u Zagrebu, članica Sekcije za povijesna istraživanja Hrvatsko-kulturno-prosvjetnog društva (HKPD) „Jelačić" sa sjedištem u Petrovaradina čiji je voditelj Davor Martinčić, te kao suradnica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice.

petrovaradin-varazdin-3U uvodnom predavanju spomenut je niz važnih obljetnica važnih i za Varaždin i za Petrovaradin koje su obilježile tekuću, i koje će obilježiti iduću godinu (210 godina od rođenja bana Josipa Jelačića, 70 godina od smrti Đure Arnolda, 30 godina od smrti Stanislava Prepreka, 90 godina od stvaranja himne i dr.). Nakon toga je uslijedilo upoznavanje Varaždinaca sa zanimljivostima iz života Đure Arnolda koje su vezane uz Petrovaradin i sa životom i djelom samozatajnog genija Petrovaradinca Stanislava Prepreka.

Središnja tema predavanja bila je ne tako davno otkrivena himna posvećena banu Jelačiću, za koju je tekst napisao Arnold, a uglazbio ju je Preprek. Himna je skladana 1922. prigodom osnivanja Omladinskog društva „Jelačić" u Petrovaradinu, koje je preteča današnjeg istoimenoga petrovaradinskog HKPD-a. Nakon osam desetljeća stajanja među crkvenim skladbama koje mu je podarila orguljašica-zborovoditeljica novosadske konkatedrale Anica Nevolić, otkrio ju je prof. Rajković 2007. godine. Himnu je Preprek najprije skladao za muški zbor a capella, a zatim ju je prilagodio jednoglasnom i četveroglasnom muškom zboru uz pratnju harmonija. Punim je zvukom može izvesti samo četveroglasni muški zbor s oko 60 pjevača. O specifičnostima himne kao glazbenog uratka prisutnima je pročitan tekst koji je priredio prof. Rajković.

petrovaradin-varazdin-2Iako zasad nije ponovno javno i profesionalno izvedena ni snimljena, na opće oduševljenje prisutnih, među kojima su bile i dvije osobe porijeklom iz Srijema, jedan Petrovaradinac i jedna Rumljanka, predavanje u Varaždinu završilo je amaterskom audio snimkom himne koju je na klaviru odsvirao prof. Rajković, a snimio Petar Pifat. Zatim su uslijedila brojna pitanja vezana za Hrvate iz Srijema, Bačke i Banata, a razmatrala se i mogućnost da se Preprekova himna izvede i pokuša snimiti.

Nakon predavanja nazočni su pogledali prigodnu mini-izložbu na kojoj je bio izložen dio djela Stanislava Prepreka, među kojima su bili i notni zapisi obiju verzija himne Banu Jelačiću i nekoliko eksponata koji su Varaždincima približili povijest nekadašnjega slobodnog kraljevskog grada Petrovaradina (originalni grb Petrovaradina, Statut grada iz 1907., žig tzv. zipcigera - 40. pješačke pukovnije iz Petrovaradina i dr.).

Tekst i fotografije: Zlatko Žužić

U organizaciji Gradske biblioteke, a uz potporu Hrvatskog nacionalnog vijeća, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatske čitaonice, poznati hrvatski pisac i književnik Dubravko Jelačić Bužimski boravio je 23. i 24. studenoga u Subotici.

Prvoga dana, 23. studenoga 2011. godine književnik je održao dva susreta u čitaonici Gradske biblioteke. Najprije se susreo s učenicima viših razreda koji nastavu pohađaju na hrvatskom jeziku u osnovnim školama „Ivan Milutinović", „Matko Vuković" i „Sveti Sava", a potom i s učenicima hrvatskih odjela Gimnazije „Svetozar Marković" i Politehničke srednje škole.

dubravko jelacic u su-2Drugoga dana, 24. studenoga 2011. godine Dubravko Jelačić Bužimski je obišao i ostale prigradske škole u kojima se nastava odvija na hrvatskom jeziku. Posjetio je OŠ „Vladimir Nazor" u Đurđinu, područnu OŠ „Ivan Milutinović" u Maloj Bosni i OŠ „Matija Gubec" u Tavankutu gdje je također razgovarao s učenicima viših razreda. Tom prigodom djeci je predstavio svoju trilogiju romana o Martinu, inače obveznu lektiru za sedmi razred („Sportski život letećeg Martina", „Balkanska mafija" i „Martin protiv CIA-e i KGB-a"). U večernjim satima u Hrvatskoj čitaonici Dubravko Jelačić Bužimski susreo se i s odraslima, gdje je bilo riječi o cjelokupnom bogatom stvaralaštvu ovog umjetnika.

Dubravko Jelačić Bužimski poznato je ime u književnom svijetu i u dramskom stvaralaštvu. Počeo je pisati još u gimnazijskim danima. Diplomirao je na Pravnom fakultetu. Jedan je od osnivača glumačke družine „Histrion". Napisao je sedam knjiga, tri zbirke priča za odrasle, jednu knjigu drama i tri romana za mladež. Vrlo brzo zaokuplja ga kazalište te se okreće pisanju drama. Napisao je jedanaest drama. Sve su njegove drame igrane u brojnim hrvatskim kazalištima i inozemstvu, a neke su tiskane i u knjizi pod naslovom „Sjene". Na televiziji je igrana njegova drama „Troje u dvorcu" i serija o poznatim književnicima „Razgovor sa sjenama". Pisao je kazališne drame, radio drame, tv drame, putopise, filmske scenarije, priče, romane, poneko pismo te dvije televizijske serije: „Troje u dvorcu" i „Razgovor sa sjenama".

dubravko jelacic u su-1U prigodi svoga boravka u Subotici, Dubravko Jelačić Bužimski je za Uredništvo na hrvatskom jeziku Radio Subotice, među ostalim, rekao:

„Želim vidjeti kako djeca primaju lektiru koja je u hrvatskom školskom programu, a čujem da je i ovdje. Tako sam imao dvostruki razlog dolaska. I mogu vam reći nakon ovih susreta da je ovo 'početak jednog dobrog prijateljstva'. Vjerujem da ću još dolaziti jer mislim da je potrebno da ti kontakti budu stalno održavani i da djeca i mladi ljudi imaju kontakt s literaturom koja nastaje u Hrvatskoj, baš za njihovu dob. Veoma je važno dati prave smjernice onima koji se tek razvijaju i formiraju kao osobe", kaže Jelačić i dodaje kako je u svakom slučaju ljepše razgovarati s djecom.

dubravko jelacic u su-3„Vi formirate njihovu ličnost i samosvijest i njegujete kod njih osjećaj literarne i jezične pripadnosti. Držim da je mnogo važnije imati susrete s mladim ljudima i s djecom nego možda s odraslom publikom i mogu vam reći da se bolje osjećam kad se susretnem s djecom."

Dubravko Jelačić Bužimski je kao pomoćnik ministra za kulturu Republike Hrvatske podupro osnivanje Festivala jednominutnog filma u Požegi, od samog početka je član državnog povjerenstva hrvatske školske smotre literarnog, dramsko-scenskog i novinarskog stvaralaštva LiDraNo, osnivač je Hrvatskog čitateljskog kluba, selektor Međunarodnog dječjeg festivala u Šibeniku, član Društva hrvatskih književnika i drugo.

Pripada istoj obitelji kojoj pripada i ban Josip Jelačić. Danas živi i radi u Zagrebu, kao urednik dramskog programa na HRT-u.

Tekst: Bernadica Ivanković
Fotografije: Hrvatska riječ

Sredstva s natječaja za sufinanciranje aktivnosti hrvatskih kulturnih udruga koji je u drugom dijelu 2011. godine raspisalo Hrvatsko nacionalno vijeće, stavljena su na raspolaganje potpisivanjem ugovora u prostorijama HNV-a upriličenim 22. studenoga. Sredstva nisu dostatna za cjelokupno djelovanje udruga, ali će u svakom slučaju pomoći njihov rad, kažu čelnici udruga.

Od približno pedeset udruga koliko ih postoji, za sredstva s natječaja prijavilo se 39 i svakoj su odobrena sredstva, u mogućnosti koje je dopuštao proračun natječaja od milijun dinara.

Sredstva koja su dobivena na netom završenom natječaju bit će iskorištena za operativne troškove, kaže predsjednik Hrvatske likovne udruge „Cro Art" Josip Horvat.

„To je dovoljno za slikarski materijal kolonije koju planiramo održati. Njezin naslov je 'Panon' i okupit će po tri slikara iz tri okolne zemlje - Hrvatske, Srbije i Mađarske. Svima je poznato kakvo je materijalno stanje u našoj zemlji i nastojimo se snaći s onim što dobijemo. Za preostala potrebna sredstva obraćamo se sponzorima, prijavljujemo se i na druge natječaje, a računamo i na same ljubitelje likovne umjetnosti."

Bez obzira na samu količinu dobivenog novca, natječaj ipak pomaže udrugama, mišljenja je član Organizacijskog odbora Festivala bunjevački pisama Vojislav Temunović.

„Sredstva su ograničena, ali su dostatna za početne troškove organiziranja same manifestacije kao i za sam rad udruge. Nemamo nikoga tko je profesionalno zaposlen i takvih izdataka nemamo i svi to radimo iz ljubavi. Imamo nekoliko honorarnih suradnika koji rade s djecom u orkestru i to je sve."

Prilikom odlučivanja o dodjeli sredstava, Hrvatsko nacionalno vijeće nastojalo je prije svega da sve udruge dobiju novac, ali iz toga slijedi da nisu svi mogli dobiti koliko su tražili, kaže predsjednik Izvršnog odbora HNV-a Darko Sarić Lukendić.

„Vodili smo se procjenom članova Odbora za kulturu, članova Izvršnog odbora i samih vijećnika. To su ljudi koji su angažirani u ovom području i veoma dobro poznaju kulturnu scenu. O iznesenim prijedlozima se glasovalo, čime je stvorena konačna lista raspodjele sredstava."

Jedan broj udruga koje imaju bogatu tradiciju, fundus nošnji, glazbala i brojno članstvo, svakako imaju veće ambicije u pogledu svojih aktivnosti. To onda znači da su te aktivnosti skuplje od onih koje ostvaruju manje ili mlađe kulturne udruge, koje se ne smiju zaobići, ističe Sarić Lukendić.

potpisivanje ugovora hnv2011-2„Mislim da je upravo u tome srž problema - poduprijeti financijski one koji će svojim kulturnim sadržajima doista dati kvalitetu, ali istodobno veoma uskratiti sredstva malim ili nedavno osnovanim kulturnim udrugama koje, zbog činjenice da nemaju iza sebe kulturnu tradiciju nisu niti u mogućnosti natjecati se na ravnopravan način s onima koji to rade već desetljećima. Stoga moramo naći rješenje prihvatljivo za sve."

S jedne strane treba poticati daljnje osnivanje udruga i učlanjivanje mlađih naraštaja, a s druge je neophodno održati aktivnosti koje dugo postoje i postale su tradicija i predstavljale nas sve ove godine u javnosti, i upravo je tu težina u odlučivanju o potpori, navodi Lukendić.

Na raspodjelu sredstava bilo je i primjedbi na posljednjoj sjednici Vijeća, i upravo je ta rasprava pridonijela iniciranju teme o utvrđivanju kriterija za dodjelu sredstava o kojoj će biti riječi na predstojećem redovitom skupu udruga početkom prosinca, dodaje Lukendić.

Natječajna sredstva za rad kulturnih udruga ove su godine iznosila dva milijuna dinara, a taj je novac zainteresiranim udrugama podijeljen u proljetnom i jesenskom natječaju.

Tekst: Siniša Jurić
Fotografije:Siniša Jurić i Hrvatska riječ

Zavičajno društvo Ličana „Sinac" iz Zagreba gostovalo je 19. studenoga u Tavankutu, gdje se po prvi puta u ovome mjestu, ali i općenito u Vojvodini, predstavilo svojom izvedbom ličkih pjesama i plesova. Članovi ZD-a „Sinac" odazvali su se pozivu Hrvatskoga kulturno-prosvjetnog društva „Matija Gubec" iz Tavankuta s namjerom prikaza na koji način čuvaju baštinu i ljubav prema Sincu, Gackoj, Lici i Hrvatskoj - zapravo ljubav prema svomu narodu kroz očuvanje sinčernske čakavice, kojom vješto izvode pjesme uz tamburašku pratnju.

U mjesnoj školi u Tavankutu gosti su izveli čakavske pjesme, ličke narodne plesove, potom igrokaz na starohrvatskoj čakavici, kojim je na duhovit način prikazano kako je nekada izgledao jedan „sajmeni dan" u ličkom mjestu Otočac, te posebno za ovu prigodu i dvije pjesme za domaćine - „Hej, salaši na sjeveru Bačke" i „Tavankute, moje selo malo".

Zavičajno društvo „Sinac"najstarije je društvo Ličana u Zagrebu, osnovano 1979. godine. Osnovali su ga Sinčerani, otišavši iz svoga zavičaja „trbuhom za kruhom" u Zagreb, navodi predsjednik društva Ivan Bogdanić:

„Iz naše postojbine ljudi su se raselili po cijelome svijetu, a stjecajem okolnosti iz Sinca ih je najviše došlo upravo u Zagreb. Tako smo osnovali ovo društvo, u sklopu kojega smo od samoga početka djelovali na očuvanju kulturnih vrijednosti našega kraja, jer je Sinac bio važna kulturna točka naše ličke postojbine. U našem društvu imamo i Bunjevaca, čiji su preci ostali u Lici i koji, kao i ovdašnji Bunjevci, govore ikavicom."

sinac u tavankutu2

Društvo njeguje izvorni tradicijski izričaj ličkog folklora, s posebnim osvrtom na tradicijsku baštinu mjesta Sinac, koje se smjestilo na izvorima rijeke Gacke u Lici. Zavičajno društvo također nastoji pomagati kulturnim institucijama područja iz kojega potječu, te poticati osnivanje novih kulturno-umjetničkih društava na području Like, kako bi sačuvali kulturno naslijeđe svoga zavičaja od zaborava.

Članovi ZD-a „Sinac", osim na kulturnom, žele svomu kraju pomoći i na gospodarskom planu. Naime, iza bogatog i plodnog razdoblja za gospodarstvo i kulturu, u Sincu su kroz povijest uslijedili dani smanjenih gospodarskih mogućnosti, a time i iseljavanja stanovništva i osiromašivanja kulturnih dobara, ističe Ivan Bogdanić:

„Želimo da Lika malo zaživi, s obzirom da je tonula sve donedavno. Odlaskom Ličana u svijet, zapuštene su velike površine obradivog poljoprivrednog zemljišta i tako su danas veliki resursi tamo ostali neiskorišteni. Stoga nastojimo financijski pomoći pojedincima i institucijama u našem kraju, kako u području kulture, tako i što se tiče gospodarstva, kako se mladi ne bi više iseljavali iz Like."

Društvo svojim pjesmama i izričajem daje velik doprinos u glazbenom i plesnom obogaćivanju ličkog melosa, koji predstavlja gostujući na brojnim smotrama folklora diljem Hrvatske, a njihove nastupe imala je priliku vidjeti i publika u Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji, te Mađarskoj.

sinac u tavankutu3U društvu djeluje folklorno-dramska sekcija, pjevački zbor i tamburaška sekcija pod vodstvom Anamarije Bogdanić Vlašić, a trenutačno je 40-ak aktivnih članova, među kojima se, osim Ličana, nalaze i Slavonci i Zagorci koji žele sudjelovati u očuvanju ličke kulturne baštine. Članovi su različite dobi - od školaraca do umirovljenika što, kako ističu u društvu, daje posebnu draž, jer stariji se vraćaju u mladost i novim naraštajima prenose ljubav i znanje, a mladi uče, unose živost i jednakim žarom vole zavičaj svojih djedova i očeva.

Gosti iz Zagreba također su sudjelovali na svetoj misi u župnoj crkvi u Tavankutu, održanoj sljedećeg dana za sve pokojne članove HKPD-a „Matija Gubec". Tamburaškom izvedbom duhovnih pjesama i narodnom nošnjom ličkoga kraja, Sinčerani su uljepšali misno slavlje, a potom su, zajedno s domaćinima, posjetili vječna počivališta pokojnih Gupčevih članova koji su za života dali značajan doprinos očuvanju kulturnog identiteta bačkih, bunjevačkih Hrvata.

Tekst: Marija Matković
Fotografije: HKPD „Matija Gubec"

Projekt „Noć kazališta" jednodnevna je manifestacija posvećena scenskim i izvedbenim umjetnostima koja se održava svake godine, treće subote u studenome. Pokraj niza već gotovih predstava, „Noć kazališta" svoj program širi i na gostovanja međunarodnih koprodukcija, razmjene predstava, čitanja i uprizorenja tekstova suvremenih europskih autora, okrugle stolove i susrete s izravnim uključenjima putem interneta. Ove je godine šest zemalja preuzelo organizaciju „Noći kazališta „, to su: Slovenija, Bosna i Hercegovina, Austrija, Slovačka, Crna Gora i Srbija.

Ovogodišnja manifestacija „Noć kazališta" održala se u 27 gradova diljem Hrvatske i u 70 institucija, a 119 predstava pogledalo je 40 tisuća posjetitelja.

U okviru ove manifestacije u Vinkovcima je u Gradskom kazalištu 19. studenoga, publiku komedijom „Oporuka" oduševila dramska sekcija HKUD-a „Vladimir Nazor" iz Sombora. Predstavu je po motivima opere Giacoma Puccinija napisao Vanča Kljaković, a adaptirao Ivica Janjić. Radnja komedije smještena je u Slavoniji, a događa se sedamdesetih godina prošloga stoljeća. U predstavi je na komičan način prikazana ljudska pohlepa za ostavštinom pokojnika, a rađena je pod redateljskom palicom Marije Šeremešić. Svoju izvrsnu glumu i ovoga puta su pokazali Zvonimir Lukač, Jolika Raič, Klara Oberman, Ivica Pekanović i drugi. U prostorijama Hrvatske matice iseljenika u Vinkovcima upriličen je okrugli stol, gdje je predsjednik ovoga društva Mata Matarić predstavio 75 godina rada HKUD-a „Vladimir Nazor" iz Sombora.

Organizator ovogodišnje manifestacije u Vinkovcima bila je Hrvatska matica iseljenika - podružnica Vukovar, ogranak Matice hrvatske u Vinkovcima i Gradsko kazalište „Joza Ivakić" iz Vinkovaca.

Izvedeno je pet predstava za djecu, a pokraj Somboraca, predstavu za odrasle „Modna revija Mice Trofrtaljke" izvelo je kazalište „Mika Živković" iz Retkovca.

lemesani u noci kazalista 2011Jedan od gradova u kojem se također održavao program „Noći kazališta" je i Beli Manastir. HBKUD „Lemeš" iz Svetozara Miletića je bio pozvan gostovati na ovoj manifestaciji. Po preporuci predsjednika HKUD-a „Vladimir Nazor" iz Sombora Mate Matarića ukazana je čast dramskome odjelu HBKUD-a „Lemeš" da gostuje s predstavom „Stipanova princeza".

U „Noći kazališta" u Belom Manastiru posjetitelji su uživali u predstavi i dobro se zabavili. Dvorana Gradskog kazališta je bila popunjena do posljednjega mjesta, a publika je s oduševljenjem pratila program, te burnim pljeskom i smijehom nesebično nagradila glumce. Bila je to noć opuštanja, zabave i razmjene iskustava dviju skupina - Gradskog kazališta iz Belog Manastira i Lemešana. Tijekom večeri razgovaralo se o dojmovima s predstave i aktivnostima rada dviju skupina. Razmijenjeni su darovi i, naravno, razgovaralo se o uzvratnom posjetu.

Tekst i fotografije: Lucia Tošaki i Zlatko Gorjanac

Izložbeni prostor prizemlja Otvorenoga sveučilišta u Subotici od 14. do 21. studenoga bio je rezerviran za jesensku skupnu izložbu slika likovnog odjela HKC-a „Bunjevačko kolo", otvorenu na prigodnoj svečanosti 14. studenoga 2011. Izloženo je bilo pedeset dva djela u izvedbi trideset i jednog autora.

Prema uvodnim riječima voditeljice likovne sekcije Nedeljke Šarčević, ovaj jesenski skupni postav predstavlja presjek razine kvalitete stvaralaštva, rada i iskustva svakog pojedinca, stjecanog tijekom cijele godine na mnogim likovnim druženjima i kolonijama.

„Ali, tu kod jesenske izložbe svaki naš član ima priliku pustiti mašti na volju i prema svojoj inspiraciji i kreativnosti uraditi neko novo djelo i putem ove izložbe ga prezentirati javnosti", kaže Nedeljka Šarčević.

Izložbu je otvorio zamjenik glavne urednice Hrvatske riječi, književnik Zvonko Sarić obraćajući se prigodnim riječima nazočnoj publici.

„Raduje svako otvorenje izložbe u našem gradu, jer su izložene slike uvijek pokazatelj stvaralačkog duha i dijela duhovnosti grada Subotice. I ova, skupna, jesenska izložba članova likovnog odjela Hrvatskog kulturnog centra 'Bunjevačko kolo' pokazatelj je i aktualnog duha vremena, djelić na kulturnoj mapi ovoga grada. Likovni odjel Hrvatskog kulturnog centra 'Bunjevačko kolo' radi u cilju promidžbe likovnog stvaralaštva, koje se promovira kroz niz likovnih izložbi. Poznate su nam proljetne i jesenske izložbe članova ovoga odjela, koje imaju skupni karakter, a odjel organizira i samostalne izložbe svojih članova, kao i likovnu koloniju 'Bunarić'. Treba istaknuti i sudjelovanje članova likovnog odjela Hrvatskog kulturnog centra na međunarodnim kolonijama, gdje se promiče interkulturni dijalog, te dijalog različitih umjetničkih izričaja", rekao je Sarić.

Prije službenog otvorenja izložbe Sarić je pročitao nekoliko odabranih stihova subotičkog pjesnika Mirka Kopunovića, a za glazbeni dio svečanog otvorenja pobrinula se glazbenica Nela Skenderović.

Nakon otvorenja posjetitelji su se družili s članovima likovnog odjela na prigodnom domjenku, pa smo iskoristili prigodu i upitali neke od njih za dojmove.

Divna Lulić-Jovčić, slikarica iz Subotice:„Četiri godine sam članica likovnog odjela HKC-a 'Bunjevačko kolo' i slikanje je, uz pisanje poezije, moja velika ljubav. Na ovoj izložbi prezentirala sam sliku s tematikom žene kao vječitog nadahnuća i konja kao moje dugogodišnje inspiracije".

Alojzije Kujundžić, slikar iz Subotice:„Kao jedan od osnivača ovoga odjela aktivan sam u njemu još od 1987. godine, sudjelujući u brojnim likovnim aktivnostima kakva je i ova jesenska skupna izložba. Ovoga puta izlažem mrtvu prirodu, iako sam grafičar i najčešće radim portrete, a sada sam sebi dopustio malo lutanja po pastelu, jer ga volim i uvijek je izazovan".

Izvor: Hrvatska riječ

Kulturno prosvjetna zajednica Hrvata „Šokadija" započela je obilježavanje prvog desetljeća svojega postojanja. Pomalo neobično, ali igrom kalendara dva mjeseca prije desete obljetnice osnivanja Zajednice održana je jubilarna, deseta kultna manifestacija „Šokadije", „Šokačko veče 2011.". Po riječima osnivača i prvog predsjednika Mate Zeca, temelji ove manifestacije postavljeni su još 2001. godine u sklopu „Grožđebala" OKUD-a „Ivo Lola Ribar".

„Već tada je jedna skupina članova „Lole" riješila ne dopustiti nasilno mijenjanje, koje bi vremenom dovelo i do cjelovitog gašenje tradicija sonćanskih Šokaca, pa smo organizirali zasebnu večer u kojoj smo pokazali svo bogatstvo naših starinskih običaja. Nakon donošenja Zakona o zaštiti prava nacionalnih manjina uslijedile su aktivnosti koje su dovele do rascjepa u OKUD-u i formiranja nove udruge s nacionalnom odrednicom. U samom mjestu bilo je puno otpora od pojedinih struktura. Ljudi, nažalost u većini oni koji su trebali preuzeti liderske pozicije, jednostavno se nisu mirili ni sa statusom nacionalne manjine, a pogotovu s formiranjem institucije s jasno profiliranom nacionalnom odrednicom. Nakon ovih deset godina sa zadovoljstvom mogu konstatirati kako smo odabrali jedini ispravan put.", kaže Zec.

sokacko vece 2011-2-mOvogodišnja manifestacija započela je 18. studenog, otvaranjem izložbe slika nastalih na dosadašnjih pet likovnih kolonija u organizaciji  „Šokadije". Izložbu je u prostorijama sonćanske knjižnice otvorio sadašnji predsjednik „Šokadije" prof. Zvonko Tadijan, u nazočnosti nekoliko sudionika ovogodišnje kolonije, među kojima su bili i Somborci Stipan Kovač i Milorad Rađenović - Đene.

U večernjim satima organizirana je manifestacija u sklopu zajedničkog projekta „Šokci i baština" institucija kulture podunavskih Šokaca „Veče tamburice i ikavice". Manifestacijom šokačke pisme, svirke tamburaša i stihove na ikavici članovi društava iz Berega, Monoštora, Sombora, Sonte, Bača, Vajske i Plavne predstavili su posjetiteljima u velikoj dvorani Doma kulture, ali i konzumentima programa na hrvatskom jeziku RTV 2 i radijske emisije „Zvuci bačke ravnice" bogatstvo tradicije svojih mjesta.

sokacko vece 2011-3-mSredišnja svečanost održana je 19. studenog. U nazočnosti generalne konzulice subotičkog konzulata Republike Hrvatske Ljerke Alajbeg, predsjednika OO DS-a Apatin Gorana Orlića, predsjednika MO DS-a Sonta Veljka Bačića, te predsjednika Savjeta i tajnika MZ Sonta Igora Jakšića i Renate Kuruc održana je večer folklora i običaja, uz proglašenje i javno čitanje najljepše pjesme pisane šokačkom ikavicom.

„Ovo je četvrta godina izbora najlipše pisme pisane šokačkom ikavicom, a osobito me veseli stalan rast broja prijavljenih autora. Više od toga veseli me što su se ove godine, po prvi put, pojavile i mlade snage, pa je, tako, pobjednica dvadeset četverogodišnja Anita Đipanov iz Bačkog Monoštora. Tako se ponavlja pravilo da je samo mladost naša budućnost. Nadam se da će iduće godine biti još više autora, a isto tako i da ćemo uspjeti izdati Zbornik pjesama prvih pet godina Lipe riči", rekao je idejni tvorac i realizator ovog literarnog projekta Ivan Andrašić.

Pobjedničku pjesmu „Stvaranje slova" knjigama je nagradila NIU „Hrvatska riječ", a pročitala autorica.

sokacko vece 2011-4-mDesetu obljetnicu slavljenici su obilježili cjelovečernjim programom. Prisutne je pozdravila i večer folklora otvorila konzulica Ljerka Alajbeg. Često prekidani pljeskom, na pozornici su se smjenjivali folklorci, tamburaši i glumci. Već samim svojim izlaskom, najmlađi članovi folklorne sekcije, poglavito učenici prvog razreda osnovne škole, a potom i skupina starije djece, dobro su zagrijali dlanove gledatelja. Gromkim pljeskom pozdravljene su i glumice Ivana i Ljiljana Tadijan, Maja Andrašić i Agata Rižanji, za interpretaciju uloga u „Šokadijinim" nagrađivanim dramama, a nostalgične uzdahe i na koncu dug i buran pljesak izazvao je prikaz običaja odvođenja mlade.

Pjevačke numere Tomislava Jakšića i tamburaškog sastava „Šokadije" bile su novi atak na emocije gledatelja, a udarna točka programa, podugačak splet šokačkih pjesama i igara, izveden na profesionalnoj razini, nagrađen je frenetičnim pljeskom i pravim ovacijama. Program je ležerno, s blagom dozom onog jetkog, starog šokačkog humora, vodio predsjednik „Šokadije" prof. Zvonko Tadijan.

sokacko vece 2011-5-m

Tekst i fotografije: Ivan Andrašić