Pozovite » (+381) (0)24 535-533

izlozba bunaric 2012-mU okviru manifestacije „Dužijanca" posljednjih 15 godina Likovni odjel HKC-a „Bunjevačko kolo" organizira likovnu koloniju „Bunarić", koja je kroz to razdoblje izrasla u prepoznatljiv stvaralački prostor i dosegla međunarodni karakter. Djela nastala na prošlogodišnjem jubilarnom sazivu izložena su 7. kolovoza 2012. godine u dvorani „Bunjevačkog kola" prigodom otvorenja izložbe.

Na 15. međunarodnoj koloniji „Bunarić 2011." nastalo je 90 radova u različitim tehnikama, sudjelovalo je 57 slikara, među kojima umjetnici iz Beograda, Osijeka, Novog Vinodolskog, Orahovice, Novog Sada, Kovačice, Novog Slankamena, Sombora, Crvenke, Beča, Kanade, Argentine i Koreje, a na spomenutoj izložbi od svakog autora izložena je po jedna slika.

U tekstu opisa izložbe objavljenom u katalogu koji je prati, povjesničarka umjetnosti Olga Šram ističe kako je jubilarna kolonija, osim svojih članova, umjetnika naive i mladih autora, ovoga puta okupila i veći broj akademskih i renomiranih umjetnika koji su svojom prisutnošću i radom dali primjer i značajnu potporu onima koji još uče.

„Tema jedinstvene Dužijance mnogima je bila izazov i rezultirala je zanimljivim i originalnim odgovorima. Posebno zbog toga 'Bunarić' je prepoznatljiva otvorena i jedna sasvim posebna kolonija u koju se rado dolazi i gdje se s radošću stvara", navodi se u tekstu.

Jubilej je bio i povod za podsjećanje na početke rada, kako likovnog odjela tako i kolonije. Aktualna predsjednica Odjela Nedeljka Šarčević istaknula je kako je on bio rasadnik mnogih manje ili više uspješnih slikara, iz kojega je zalaganjem velikog likovnog pedagoga Stipana Šabića izniklo nekoliko akademskih slikara poznatih daleko izvan naših granica, poput: Ivana Balaževića, Age Skenderovića, Katarine Tonković, Spartaka Dulića, Gorana Kujundžića i drugih.

„Lik Stipana Šabića ostaje neizbrisiv u povijesti likovnog stvaralaštva u 'Bunjevačkom kolu', a njegova je želja bila da se u okviru toga rada osnuje kolonija koja će okupiti slikare iz više različitih regija i tako otvoriti nove vidike talentima koji se okupljaju oko 'Bunjevačkog kola'. Ta njegova gorljiva želja ostvarila se 1997. godine, kada su organizatori Dužijance prepoznali interes slikara i održavanje likovne kolonije uvrstili u program ove manifestacije", podsjetila je Nedeljka Šarčević, te istaknula da je više od stotinu slikara prošlo kroz rad likovne sekcije u 23 godine njezinog postojanja i 15 likovnih kolonija.

Izložbu je otvorio, riječima zahvale slikarima što surađuju s HKC-om, njegov predsjednik Josip Stipić.

Na svečanosti otvorenja izložbe uručena su priznanja i zahvalnice istaknutim dugogodišnjim članovima i slikarima, te najavljena ovogodišnja 16. kolonija „Bunarić", koja se održava od 16. do 18. kolovoza u prostorijama HKC-a „Bunjevačko kolo".

Tekst: Slavica Mamužić
Fotografija: Hrvatska riječ


duzijanca ljutovo 2012_1Svečanost Dužijance, kojom se proslavlja svršetak napornog žetelačkog rada risara i risaruša, održana je u Ljutovu 5. kolovoza 2012. godine. Domaćini ljutovačke Dužijance su već tradicionalno bračni par Ruža i Antun Juhas, iz čijeg su se doma, mladi u narodnim nošnjama predvođeni bandašom i bandašicom Stipanom Jurićem i Natalijom Prćić, te malim risarima Filipom Anišićem i Marijom Vuković, uputili k mjesnom Domu kulture, gdje je održana svečana sveta misa. Misno slavlje predvodio je vlč. Dragan Muharem, župnik u Maloj Bosni, uz koncelebraciju tavankutskog župnika preč. Franje Ivankovića.

U prigodnoj propovijedi vlč. Muharem istaknuo je, među ostalim, da se Dužijanca treba slaviti uz zahvalnost Bogu za darovani kruh.

„Isus je nahranio mnoštvo s pet kruhova. Ljudi potom kreću za njim, ali ne stoga što su vjerovali da je Bog, već kako ne bi bili gladni. Međutim, Isus ih je želio poučiti da ima kruh od kojega nikada neće ogladnjeti, kruh koji je život svijeta. To je onaj isti kruh kojim su se Egipćani hranili u pustinji i to je taj isti kruh koji se danas daruje na ovome oltaru. Isus ih je želio izdići iznad prizemnih shvaćanja i dovesti ih do pravih vrijednosti. Ako blagujemo pravi, živi kruh, tada će nam Gospodin darovati i kruh svagdašnji, za koji svakodnevno molimo u molitvi 'Oče naš'. Dobrim djelom, primjerom, savjetom, i mi možemo biti kruh jedni drugima. Neka iz naših srca ne ponestane ljubavi, niti zahvale za sve što nam je Gospodin darovao. Često nismo svjesni koliko nas Bog ljubi. On je kruh živi koji se stalno daruje i poziva nas da i mi jedni druge darujemo i Bogu i bližnjima", rekao je u svojoj propovijedi vlč. Dragan Muharem.

duzijanca ljutovo 2012_2

Nakon misnog slavlja, bandaš i bandašica uručili su domaćici ljutovačke Dužijance kruh od novoga žitaposlije čega je priređen glazbeni program u kojemu su nastupili tamburaši HKUD-a „Ljutovo". U sklopu programa dužijance upriličeno je i Bandašicino kolo, jer se za uspješan svršetak žetve valjalo i malo proveseliti.

Tekst i fotografije: Marija Matković


duzijanca djurdjin 2012_1Vjernici župe svetog Josipa Radnika u Đurđinu, 5. kolovoza 2012. godine, svečanim žetvenim slavljem zahvalili su Bogu za ovogodišnji urod pšenice. Proslava je započeta svečanom svetom misom u župnoj crkvi ukrašenoj novim žitom, gdje su djeca i mladi obučeni u narodnu nošnju dočekali ovogodišnjeg bandaša Dražena Dulića i bandašicu Andreu Dulić, te malene bandaše - Luku Crvenkovića i Luciju Horvatski.

Nakon što je predana slika od slame, kao simbol Dužijance i zahvale za rod, započelo je misno slavlje koje je predvodio vlč. Josip Štefković, zajedno s župnikom domaćinom vlč. Lazarom Novakovićem i žedničkim župnikom vlč. Željkom Šipekom.

Mnoštvo mladih i djece u nošnji krasilo je prepunu crkvu, a Bogu je za uspješan svršetak žetve zahvaljeno i pjesmom zbora i vjernika.

Žetveno slavlje nastavljeno je navečer u prostorijama župe gdje je održana svečana akademija u sklopu koje su mladi župljani, dječji pjevački zbor župe svetog Josipa Radnika i članovi tamburaške sekcije HKPD „Đurđin" priredili ugodan pjesničko - glazbeni program.

duzijanca djurdjin 2012_2

Po završetku akademije u dvorištu župe održano je Bandašicino kolo koje je otvorio ženski tamburaški sastav iz Đurđina, a nakon toga nazočni su mogli plesati i družiti se uz zvuke ansambla „Klas".

Tekst i fotografije: Verica Kujundžić

trojni susret bezdan 2012_1-mSelo Bezdan na tromeđi Mađarske, Hrvatske i Srbije u kome većinu čine Mađari, Srbi i Hrvati pravo je mjesto na kome se treba pokazati tradicijsko i kulturno bogatstvo triju naroda koji žive u ovom dijelu panonske ravnice. Da to urade prvi su na ideju došli u Nevladinoj organizaciji „Puls" iz Bezdana. Pokazalo se kako je ideja dobra, originalna, pa Podunavski dani kulture „Trojni susreti" u Bezdanu traju već osam godina, a imaju potporu pokrajinskih i republičkih institucija i jedne zaklade iz Mađarske.

„Trojni susreti", osmi po redu, održani su 4. kolovoza 2012. godine, na prelijepoj kanalskoj obali u Bezdanu. Folklorna tradicija pograničnih mjesta u Mađarskoj, Hrvatskoj i Vojvodini, proizvodi starih zanata i rukotvorine, kao i ponuda kulinarskih specijaliteta Bezdana činili su ovogodišnju manifestaciju.

„Mi smo kao problem prepoznali to što su se, kao posljedica 90-ih godina, ljudi razišli, udaljili. S obzirom da smo na tromeđi Srbije, Mađarske i Hrvatske i da su ta tri naroda najbrojnija u Bezdanu htjeli smo pokazati koje bogatstvo donosi njihova različitost. Tako su nastali 'Trojni susreti'", kaže Marijana Gagro, tajnica NVO „Puls" iz Bezdana.

U ovoj organizaciji kažu da su zadovoljni kako je prihvaćen njihov projekt, jer iz godine u godinu ima sve više sudionika. „Imamo potporu Ministarstva kulture Republike Srbije, Pokrajinskog tajništva za nacionalne manjine, Grada Sombora, MZ 'Bezdan' i donatora Zaklade 'Betlen Gábor' iz Mađarske. Za ovih osam godina gostovale su nam udruge iz Osijeka, Valpova, Zmajevca, Belog Manastira, Luga iz Hrvatske, zatim Baje, Bačalmaša, Gare iz Mađarske. Imali smo goste i iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, izviđače iz Italije i, naravno, udruge iz Vojvodine. Još uvijek ne možemo predstaviti stare zanate iz drugih država, jer je problem što udruge iz Mađarske i Hrvatske ne mogu jednostavno preko granice prenijeti svoje proizvode. Nadamo se da će se nešto promijeniti i da ćemo idućih godina osim folklornih udruga moći vidjeti i ovaj dio tradicije naših susjeda u Mađarskoj i Hrvatskoj", kaže tajnica NVO „Puls".

Turistička udruga „Vikend" iz Bezdana potrudila se da „Trojni susreti" budu u znaku Olimpijskih igara. I to s razlogom. Čak sedmero Bezdanaca sudjeluje ove godine na Olimpijadi u Londonu. Na to su Bezdanci osobito ponosni jer, kažu, sigurno nema mjesta u svijetu, koje razmjerno broju stanovnika, ima više sudionika na Olimpijskim igrama. Bezdan ima više sportaša na ovom sportskom natjecanju od 76 zemalja, sudionica Olimpijade.

trojni susret bezdan 2012_2-m„Moramo napraviti veliku promociju ovakvog uspjeha. Još nismo ni svjesni koliko su ovi sportaši uradili za Bezdan. Na Olimpijadi sudjeluju kajakašice Antonia Horvat-Padna, Antonia Nađ, Marta Tibor, Renata Kubik, Ervin Holpert, izbornik ženske kajakaške reprezentacije Janoš Panda i rukometarš Dalibor Čutura. Od njihova odlaska na Olimpijadu kajak je u Bezdanu postao još popularniji i mnogo djece želi se baviti kajakom", kaže predsjednica TD „Vikend" Borbala Varongi.

Potrudili su se Bezdanci pokazati i kulinarsku tradiciju, a za to se pobrinulo Lovačko društvo „Fazan", pa dvojbe nema, u pitanju je divljač. „Pripremili smo kobasice i paprikaš od divlje svinje. To je nešto što se rijetko može jesti, a eto naši gosti imaju prilike probati te specijalitete", kaže predsjednik TD „Fazan" Janoš Takač.

Na „Trojnim susretima" nije se samo dobro jelo, već su se tijekom cijelog dana mogle pogledati rukotvorine vještih ženskih ruku, kao što su ručno tkane krpare, ručni radovi, predmeti od oslikanog stakla, grnčarija. U poslijepodnevnim satima počeli su nastupi folklornih društava koja su predstavila dio tradicije područja iz kojeg dolaze. Kulturno društvo „Sándor Petőfi " iz Luga, kraj Osijeka, na „Trojnim susretima" gostovalo je nekoliko puta. „Društvo postoji pet godina, a ovo nam je treća godina kako gostujemo u Bezdanu. Plešemo plesove koju su iz Baranje i Mađarske", kaže Žužana Ognjenović, voditeljica kulturnog društva iz Luga koje osim iz Luga okuplja i članove iz Vradarca i Kopačeva. Gosti iz Hrvatske bili su i članovi HKUD-a „Valpovo" iz Valpova, a iz susjedne Mađarske „Veseli Santovčani" iz Santova, omladinska plesna skupina iz Gare i orkestar puhača iz Vaškuta. Šarolikost vojvođanske tradicije predstavile su udruge iz Sombora, Stanišića, Vajske, Banatskih Karlovaca.

Tekst i fotografije: Zlata Vasiljević


sokadiji racunalo-mU prvom ciklusu, a u suradnji s Apatinskom pivovarom, pod nazivom „Prozor u svijet", koncem mjeseca srpnja 2012. godine podijeljeno je prvih 15 računala prosvjetnim, kulturno-umjetničkim, sportskim i drugim subjektima s područja Općine Apatin. Pokraj ostalih, jedno računalo iz donacije dodijeljeno je i Kulturno-prosvjetnoj zajednici Hrvata „Šokadija" iz Sonte.

Podjela računala organizirana je na prigodnoj maloj svečanosti u predvorju Apatinske pivovare, a korisnicima ih je uručila manadžerica za pravne poslove Svetlana Vukelić.

„S ovim subjektima imamo jako dobru poslovnotehničku suradnju. Medijski smo pokrovitelji brojnih kulturnih, zabavnih i sportskih zbivanja, ne samo na području naše općine, nego i u okruženju. S ciljem poboljšanja uvjeta rada, ali i s idejom afirmacije informatičke pismenosti, pokrenuli smo ovu akciju i evo, prvih 15 računala uručeno je subjektima s područja Općine Apatin.

Akcija će biti nastavljena i u narednom razdoblju", kaže vlasnik Radio Dunava Aleksandar Dukić.

Po riječima predsjednika „Šokadije" Zvonka Tadijana, ovo računalo će znatno poboljšati uvjete rada društva, a akcije poput realizirane za svaku su pohvalu, jer upravo ciljani subjekti zbog sve očitije krize u našem društvu i sve manjega priljeva dotacija, rade u vrlo nepovoljnim uvjetima.

Tekst i fotografija: Ivan Andrašić


duzijanca mbosna 2012_2Vjernici župe Presvetoga Trojstva u Maloj Bosni su 29. srpnja 2012. godine svečanim žetvenim slavljem zahvalili Bogu za ovogodišnji urod pšenice. Proslava Dužijance započela je svečanom svetom misom u župnoj crkvi ukrašenoj novim žitom, gdje su mladi mještani u narodnim nošnjama, risari i risaruše, dočekali bandaša i bandašicu Ivana Pelhea i Jovanu Kovač, te malene bandaša i bandašicu Miroslava Stantića i Ivanu Poljaković.

Nakon što je predana slika od slame, kao simbol Dužijance, započelo je svečano misno slavlje koje je predvodio vlč. Marijan Vukov, župni vikar župe Imena Marijina u Novom Sadu, uz koncelebraciju mjesnog župnika vlč. Lazara Novakovića.

U prigodnoj propovijedi vlč. Vukov ukazao je vjernicima da je Dužijanca blagdan kojim se treba čuvati sjećanje na pretke i njihovu ostavštinu, te zahvaljivati za dar obitelji.

duzijanca mbosna 2012_3„Nema zdravoga društva bez zdrave obitelji, a to je ona koja se redovito moli i zahvaljuje na svemu Bogu Ocu svemogućemu. Roditelji se trebaju pobrinuti da njihova djeca dobiju ono najbolje, a to je kršćanski odgoj u katoličkoj vjeri. Osim naslijeđene i sačuvane vjere, važni su i naša hrvatska kultura i običaji, među kojima značajno mjesto ima Dužijanca, koja je prije svega vjerom prožeta. Naša je obveza i dužnost sačuvati Dužijancu i prenijeti je na mlađe naraštaje, te ostati vjerni Crkvi, ali i narodu kojemu pripadamo. Stoga, čuvajmo i volimo našu Dužijancu. Ona je prisutna ne samo u našim običajima, nego i u Crkvi. Bit Dužijance nije samo ljepota mladih u nošnji, već što zahvaljujući Bogu za darovani kruh, zapravo sažimamo Kristovo otkupiteljsko djelo, a to je da kruh, kao plod naporna rada, na Dužijanci prinosimo na oltar i on se milošću pretvara u kruh naš nebeski. U tome se zapravo očituje dubina i bogatstvo naše Dužijance, čija je najveća vrijednost upravo duhovna komponenta", naglasio je u svojoj propovijedi vlč. Marijan Vukov.

duzijanca mbosna 2012_1

Bogu se u nedjelju u Maloj Bosni zahvalilo za uspješan svršetak žetve i pjesmom župnog zbora i vjernika, a žetveno slavlje nastavljeno je navečer u prostorijama župe, gdje je održana akademija u sklopu koje su mladi župljani i Vokalno-instrumentalni sastav „Ritam vjere" priredili pjesničko-glazbeni program, a potom je u dvorištu župe održano i tradicionalno Bandašicino kolo.

Tekst i fotografije: Marija Matković


duzionica2012_5-mHrvatsko kulturno-umjetničko društvo „Vladimir Nazor"iz Sombora organiziralo je 29. srpnja 2012. godine, tradicionalnu manifestaciju - Dužionicu, kojom se proslavlja završetak ovogodišnje žetve i zahvaljuje Bogu za novi kruh. Proslava je počela dan ranije prigodnim programom na kome su se predstavili gosti iz Hrvatske i domaćini. Čast da ove godine budu bandaš i bandašica imali su Lidija Firanj iz Nenadića i Tomislav Firanj iz Obzira. Oni su iz crkve ponijeli krunu ispletenu od žita i posvećen kruh koji je bandašica predala gradonačelniku Sombora.

izlozba kruna jozefina2U okviru programa Dužijance, 27. srpnja 2012. godine, u galeriji gradske Suvenirnice otvorena je izložba dvadesetak kruna od slame autorice Jozefine Skenderović, čime je odano priznanje ovoj slamarki čije su vještina i umijeće oblikovanja i stvaranja u tehnici slame obilježili posljednjih tridesetak godina rada sa slamom. Krune pletene od slame predstavljaju simbol zahvale Bogu za plodove žetve, a na izložbi se mogu pogledati one koje je Jozefina Skenderović izradila od 1994. godine za proslave župnih, odnosno seoskih dužijanci u Maloj Bosni i Tavankutu, kao i za katedralnu dužijancu u Subotici posljednje četiri godine.

„Raditi za Dužijancu za mene je poseban osjećaj. Shvaćam to kao veliku odgovornost kada radim predmet koji će na simboličan način predstavljati zahvalu svih ljudi koji će te godine imati kruh. To je veliko zadovoljstvo, odgovornost i jako sam sretna što sam svih ovih godina u Dužijanci dio tog 'kotačića' i što svojim darom mogu to napraviti u ime sveg našeg svita", kaže Jozefina.

izlozba kruna jozefina3Premda oblikovanje u slami za nju nije bila nepoznanica, kaže kako se ohrabrila da se okuša u ovoj vještini tek kao mlada nastavnica u školi „Matija Gubec" u Tavankutu, gdje je vidjela kako djeca od desetak godina rade zanimljive predmete od slame, perlice i sličice. Rad sa slamom započet će 1979., s početka kao hobi i zabavu, a 1986. godine jedna je od prvih sudionica Kolonije naive u tehnici slame, te je od '92. i njezina voditeljica. Također je voditeljica slamarske sekcije u HKPD-u „Matija Gubec", gdje i jedna od utemeljitelja Galerije Prve kolonije naive u tehnici slame. Njezine se slike i predmeti od slame danas nalaze u zbirci Subotičke biskupije, likovnoj zbirci Gradskog muzeja, u župi u Tavankutu te u privatnom vlasništvu.

„Time što je odabrana da kao slamarka naslijedi Mariju Ivković Ivandekić i Katu Rogić, koje su na neki način nastavile narodnu tradiciju izrade kruna od slame, znači da rad Jozefine Skenderović ima i osobitu stvaralačku i umjetničku vrijednost", kaže Ljubica Vuković Dulić, povjesničarka umjetnosti i autorica spomenute izložbe. Ona ističe da ova izložba kruna od slame prikazuje zanimljiv osvrt kako na povijest nastanka kruna i razvoj njihovih oblika, tako i jedan pregled suvremenih kruna koje nastaju u današnje vrijeme.

„One su za povijest umjetnosti bunjevačkih Hrvata izuzetno važne jer proizlaze iz narodne tradicije, ali ih rado prihvaćaju i suvremene stvarateljice u tehnici slame. Stvaralaštvo u toj tehnici nekako je na granici etnologije, odnosno, narodnog stvaralaštva i primijenjene umjetnosti i na granici suvremene umjetnosti. Kada to kažem, mislim na ovu umjetnost koja se radi danas", kaže Ljubica Vuković Dulić.

Manji dio izložbe čine perlice od slame, kao i stare fotografije koje posjetitelje na najbolji način vode kroz povijest oblika kruna.

izlozba kruna jozefina1-m„Ovdje se vide veoma rijetki eksponati koji se jedanput godišnje prave i koji se rade u okolici Subotice već od početka 20. stoljeća. Ovdje vidite i dokumentarne fotografije koje se vezuju za bandaša i bandašicu i uopće ljude koji su nosili te krune. Recimo, između dva svjetska rata vi vidite modu toga vremena i ljude koji su vjerovali u te krune, a vjeruju i naše slamarke kao Jozefina. Ona se veoma istakla i svojim pedagoškim radom, i to je jedna od njenih velikih pozitivnih karakteristika, taj humani stav prema onome što ona zna i što želi predati to znanje. Predavala je taj predmet u školi 'Ivan Milutinović', odavno je voditeljica sekcije u Tavankutu, tako da se ona ne bavi samo izradom kruna od slame nego svoj rad kruniše i pedagogijom, tj. predajom svog znanja drugim ljudima", otvarajući izložbu rekla je povjesničarka umjetnosti Olga Kovačev Ninkov.

Izložbu je realizirao Gradski muzej kao doprinos dvjema manifestacijama koje se održavaju preko ljeta u Subotici - gradskoj Dužijanci i Interetno festivalu, koje na specifičan način predstavljaju dio narodnog stvaralaštva Subotice.

Izložba se može pogledati do 27. kolovoza 2012. u Suvenirnici ispod Gradske kuće.

Tekst: Slavica Mamužić
Fotografije: Hrvatska riječ