Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Duzijanca u srcuTrogodišnje slavlje velikog jubileja, stote obljetnice «Dužijance», u organizaciji Instituta «Ivan Antunović», započelo je sinoćnjim predstavljanjem knjige «Dužijanca u srcu» mons. Stjepana Beretića, u HKC «Bunjevačko kolo». U knjizi su objedinjene sve dosadašnje propovijedi mons. Stjepana Beretića na svečanim večernjim svetim misama uoči proslave «Dužijance». On ističe da je knjiga «Dužijanca u srcu» priznanje svima koji svojim srcem 'čuvaju' dužijancu.

«Jedna nas ljubav vodi i danas, jednim se srcem radujemo jedni drugima i Bogu našem. Ništa se dužijanca promijenila nije, duh njezin je isti i volim tu i takvu dužijancu. Iza dužijance stoji svemogući dobri Bog, koji nas obasiplje svojim bezbrojnim dobročinstvima. Iza dužijance stoji naš hrvatski narod i bunjevački rod, s bogatstvom svoje povijesti, kulture i predivnih običaja, kao što je i dužijanca, koja nas zato svake godine i ispunja ponosom, radošću i zahvalnošću. Zato će dužijanca trajati dok je nas, zapravo ona će trajati vječno. Neka ova knjiga bude priznanje svima koji svojim srcem 'čuvaju' dužijancu», rekao je u svom izlaganju mons. Stjepan Beretić.

Duzijanca 2009Središnja svečanost «Dužijance», svetkovine bačkih Hrvata koja se održava gotovo cijelo stoljeće, proslavljena je jučer, u raskošu običaja, tradicije, vjere, te poštovanja rada i zahvalnosti Bogu za obavljenu žetvu pšenice. Bandaš i bandašica, Nebojša Stipić i Marijana Kujundžić, na središnjem gradskom trgu predali su kruh od novoga žita gradonačelniku Saši Vučiniću.

«Temelji ovoga grada nisu ukopani već uzorani na okolnim njivama, oni nisu pod našim nogama, nego u našim vrijednim rukama i dobrim srcima, koja su spremna voljeti druge ljude i iskreno zahvaliti na plodovima svoga rada. Trebamo se zahvaliti i svima koji su u proteklih stotinu godina organizirali 'Dužijancu' i sačuvali njezine vrline za buduće generacije. 'Dužijanca' traje kroz vrijeme i živi s vremenom, ali ne da bi poprimila običaje sadašnjega vremena, nego da bi ga obogatila onim što u sebi nosi. Neka i ova 'Dužijanca' bude prepuna dobrote, otvorenih srca, vrijednih ruku koje nam jamče da ćemo i dalje moći živjeti od svoga rada. 'Dužijanca' je znak zajedništva i nadam se da ćemo je i iduće godine proslaviti i zahvaliti za još obilniji urod», rekao je gradonačelnik Saša Vučinić.

Predstavljanje Sage u TavankutuU sklopu 24. Saziva Kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu, u četvrtak, 16. srpnja 2009. godine održana je već tradicionalno i multimedijalna večer, tijekom koje je predstavljena najnovija knjiga književnika, esejista i filozofa Tomislava Žigmanova «Prid svitom – saga o svitu koji nestaje». Sjećanja na život na Čikeriji, malenom naselju koje je danas velikim dijelom raseljeno, Žigmanov je uspio zabilježiti i trajno sačuvati u svojoj knjizi.

«Knjiga je nastala kao neka vrst odgovora na ono što se oko nas događa kada je u pitanju pisana 'rič'. Postavio sam sebi pitanje može li se književno kvalitetno i na jeziku ljudi o kojima se treba pisati, iznijeti nešto drukčije. I pokušao sam. Došao sam do sljedećeg zaključka - na ikavici se, tom govoru koji se prezire ili se s njim sprda, može književno dostojno pisati samo ukoliko su u pitanju monolozi ili dijalog. I tako sam krenuo u propitivanje na koji način prenijeti čitateljima monolog koji će biti sadržajno navezan», pojasnio je Žigmanov.

Najnovije Žigmanovljevo književno ostvarenje sastoji se od deset životnih pripovijesti, koje su na koncu sažete u dijalog dvoje starih mještana Čikerije. Dva glavna momenta koji oslikavaju nekadašnji način života bačkih Hrvata, odnosno likova u knjizi su, ističe Žigmanov, prihvatiti postojeće stanje, ali ne miriti se s njim.

«U knjizi su u pet pripovijesti likovi žene, a u pet su to muškarci. Sve se završava dijalogom koji se na Čikeriji vodi između dvoje starih ljudi, koji onda sažimaju i kazuju čitateljima kako su završili glavni likovi ovih pripovijesti. Dva su glavna momenta, koja čini mi se, oslikavaju taj svijet. Prvi je prihvatiti ono što imamo takvo kakvo jest, a druga poruka naših ljudi je – ne miriti se s tim», zaključio je u svom izlaganju autor knjige Tomislav Žigmanov.

Predstavljanje Sage u TavankutuTijekom večeri, u dvorištu galerije HKPD «Matija Gubec», nazočni su imali prigodu pogledati i kratki dokumentarni film o Kati Stantić, ženi koja je posljednja živjela na čikerijskom salašu 268, te ekraniziranu pripovijest iz Žigmanovljeve knjige, pod nazivom «Sve arende u sluge Ente».

Redatelj filmova, Rajko Ljubič, navodi kako zajedničkim prikazivanjem dvaju filmova želi ukazati na sličnosti između fikcije i stvarnoga života.

«Pukom slučajnošću sam napravio jedan video zapis o životu Kate Stantić. Kada je Tomislav napisao ovu knjigu, uvidio sam da je Kata kao proizašla iz nje, te mi je stoga bilo zanimljivo od već ranije snimljenog materijala napraviti kratki dokumentarni film o njoj. Zajedničkim prikazivanjem ovih dvaju filmova, želim pokazati kako su fikcija, odnosno film 'Sve arende u sluge Ente' i stvarni život prikazan u filmu o Kati Stantić, zapravo vrlo slični», rekao je Ljubič.

Kao autor brojnih dokumentarnih filmova o tradiciji i običajima bačkih Hrvata, te istaknutim pripadnicima hrvatske manjinske zajednice, Ljubič se, kaže, vodi jednim ciljem, a to je trajno zabilježiti nekadašnji način života hrvatskog naroda ovoga kraja.

«Moj cilj pravljenja ovakvih filmova je krajnje jednostavan, a to je da se proba zabilježiti što je moguće više autentičnih priča Bunjevaca-Hrvata, koji su od ovoga kraja napravili civiliziranu životnu sredinu. Nastojim pronaći stare ljude odnosno stara svjedočenja, kako bi što više ostalo zapisano o životu 'naših ljudi' u posljednjih 400 godina», ističe filmski redatelj Rajko Ljubič.

Autorica: Marija Matković
Photo: Ivan Ivković Ivandekić - Klapim

Tekst je preuzet s web portala Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice.

Duzijanca Tavankut 2009.Rad slamarki na ovogodišnjoj Koloniji naive u tehnici slame završen je u subotu, 18. srpnja, prigodom čega je već tradicionalno upriličena i svečana akademija. Kulturno-umjetnički program priredili su članovi Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva »Matija Gubec« iz Tavankuta, te njihovi gosti KUD »Ivan Goran Kovačić« iz mjesta Velika, pokraj Požege u republici Hrvatskoj.
Photo: Ivan Ivković Ivandekić

Na svečanoj Akademiji predstavljeni su bandaš i bandašica, Mladen Petreš i Lidija Sarić, kojima su prošlogodišnji tavankutski bandaš i bandašica uručili krunu od slame, koju kao simbol tavankutske Dužijance, svake godine redovito izrađuje voditeljica slamarske Kolonije Jozefina Skenderović. Ona navodi da su i ove godine nastale brojne slike od slame, na kojima su, osim uobičajenih seoskih, bili zastupljeni i nešto 'urbaniji' motivi.

»Tijekom rada, na ovogodišnjoj Koloniji smo se družili i bilo nam je vrlo lijepo, ali i poučno, jer svake godine razmjenjujemo iskustva i naučimo ponešto novoga. Sudjelovalo je ukupno 32 slamarke, odnosno urađene su 32 slike, na kojima su i dalje najčešći motivi upravo salaši, ali bili su zastupljeni i ostali zanimljivi motivi, poput cvijeća, stare zgrade subotičkog kazališta, zaboravljena lokomotiva i slično«, navela je voditeljica slamarske Kolonije Jozefina Skenderović.

24. Saziv Prve kolonije naive u tehnici slame zatvorio je predsjednik HKPD »Matija Gubec« Ladislav Suknović, izrazivši zadovoljstvo odzivom sudionica i posjetitelja Kolonije.

»Vrlo smo zadovoljni brojem slamarki koje su sudjelovale, kao i brojem posjetitelja programa Kolonije, koji je ove godine bio izuzetno bogat. Upriličeno je nekoliko pratećih kulturnih sadržaja, koji su upotpunili ovogodišnju Koloniju, koja je bila i uvod za iduću, 25. Koloniju. Smatram vrlo važnim da se u proslavu toga jubileja, osim HKPD 'Matija Gubec', uključe i mještani Tavankuta, kao i cjelokupna hrvatska zajednica«, rekao je Suknović.

Zatvaranje Kolonije i svečana akademija bili su prigoda bandašu i bandašici pozvati mještane i goste na crkvenu proslavu Dužijance, koja je jučer održana u Tavankutu. Mimohodom su do župne crkve »Srca Isusova«, članovi HKPD »Matija Gubec« i njihovi gosti iz Velike, odjeveni u narodne nošnje, došli zahvaliti Bogu za darovani kruh.

Očuvanje žetvenih običaja i tradicije na ovaj način uvijek nedvojbeno izaziva velike emocije, ne samo mještana koji su uz njih odrasli, već i gostiju, poput voditelja KUD-a »Ivan Goran Kovačić« iz Republike Hrvatske, Stanka Raguža, koji sa svojim članovima već sedmu godinu rado dolazi biti sudionikom tavankutske Dužijance.

»Mi smo prvi puta 2002. godine bili na Dužijanci u Subotici, međutim, kada smo došli na tavankutsku Dužijancu, vjerujte, zaplakao sam, koliko me je sve ovo 'dirnulo'. Inače sam ljubitelj etno baštine i volim sve običaje našeg naroda. Osobito mi je lijep doživljaj središnja svečanost Dužijance i dolazak bandaša i bandašice na nedjeljnu svetu misu. Recimo, kod nas u 'požeštini', u selu Grabar, svake se godine organizira prikaz kako su se nekada obavljali žetelački poslovi, ali ovakav način zahvale Bogu za žetvu, to nisam vidio, jer toga kod nas u Hrvatskoj nema«, rekao je Stanko Raguž.

Misno slavlje predvodio je preč. Josip Koprek iz Varaždina, uz koncelebraciju tavankutskog župnika, Franje Ivankovića, te župnika iz Male Bosne, Željka Augustinova. Proslava Dužijance nastavljena je navečer u dvorištu župe, gdje je priređeno «Bandašicino kolo», koje je, kao i svake godine, okupilo brojne ljubitelje ove žetvene tradicije.

Autorica: Marija Matković

Tekst je preuzet s web stranica Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice.

Razlupani prozori HKPD JelacicNakon nedavnog, za hrvatsku manjinsku zajednicu uznemirujućeg događaja, «osvanulog» grafita s porukom «Smrt Hrvatima» ispisanog na kiosku u neposrednoj blizini sjedišta Srijemskoga vikarijata i mjesne hrvatske udruge u Petrovaradinu, sinoć se, također u Petrovaradinu, dogodio još jedan incident - ovoga puta riječ je o razbijenim prozorima na prostorijama HKPD «Jelačić».

Više o ovome pročitajte na web portalu Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice.

Kolonija slamarki 2009Rad slamarki, pa tako i održavanje Kolonije naive u tehnici slame, koja ih svake godine redovito okuplja u Tavankutu kako bi nastala nova umjetnička djela od slame, značajni su dio naivne umjetnosti ovoga kraja. Otvorenje 24. Saziva Prve kolonije naive u tehnici slame, upriličeno je u petak, 10. srpnja, u Domu kulture u Tavankutu. Koloniju je otvorio predsjednik Hrvatskog kulturno prosvjetnog društva «Matija Gubec», Ladislav Suknović, istaknuvši stvaralaštvo u tehnici slame izuzetno vrijednim segmentom naivne umjetnosti, koje svojom specifičnošću izaziva veliku pozornost u zemlji, ali i inozemstvu.

monostor bac 2009S izvornim pučkim pjesmama u čast Blažene Djevice Marije, u subotu 4. srpnja 2009. godine, osam je pučkih zborova nastupilo na IV. festivalu marijanskog pučkog pjevanja u Bačkom Monoštoru u župnoj crkvi sv. Petra i Pavla.

Nakon svečanog ulaska svih sudionika u crkveno svetište, sudionike festivala je pozdravio župnik Goran Vilov izrazivši radost što se nastavlja ova lijepa manifestacija U ime organizatora, KUDH „Bodrog" iz Bačkog Monoštora, predsjednica Marija Turkalj je poželjela svima uspješan nastup koji će pokazati ljubav pjevača prema Gospi koju Monoštorci posebno štuju.

Na festivalu su nastupile pjevačke skupine: KPZH »Šokadija« iz Sonte, KUD „Kupina" iz R. Hrvatske, HKUD „Matoš" iz Plavne, HKPD »Silvije Strahimir Kranjčević« iz Bačkog Brega, crkveni zbor župe Sv. Marka iz Starog Žednika, HKUPD »Mostonga« iz Bača, Mađarski pjevački zbor župe Sv. Petra i Pavla te domaćini, KUDH „Bodrog".

monostor_kolo_malaZahvalivši svima na vrlo lijepom nastupu, predsjedavajući Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović" u Subotici, mons. dr. Andrija Kopilović je čestitao na lijepo osmišljenom festivalu kojim se čuva pobožna pjesma posvećena Božjoj Majci. On je tom prigodom rekao kako istraživanja pokazuju da upravo duhovna pjesma najduže može očuvati vjerski i narodni identitet budući da zahvaća čitavo čovjekovo biće. On je također predložio organizatoru da u propozicije stavi oživljavanje starih pjesama te bi svi sudionici izveli po jednu staru, možda i zaboralvjenu pjesmu, a drugu poznatiju i noviju.

Svi su sudionici skupa s publikom na kraju oduševljeno otpjevali popularnu pučku pjesmu Čuj nas Majko i u svečanoj povorci krenuli prema mjesnom Domu kulture gdje je nastavljeno druženje. Kako je ovo druga po redu priredba u okviru zajedničkog ovogodišnjeg programa šokačkih udruga pod nazivom ŠOKCI I BAŠTINA, u Domu kulture svi su sudionici otpjevali šokačku himnu „Šokadija".

Festivalu su prisustvovali predstavnici Grada Sombora, Hrvatskoga nacionalnog vijeća, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Hrvatske riječi, Generalnog konzulata R. Hrvatske u Subotici, Šokačke grane iz Osijeka, predstavnici kulturnih udruga.

monostor bac 2009

Naslovnica Vijenca broj 400U jubilarnom, 400. broju književnog lista za umjetnost, kulturu i znanost „Vijenac", što ga izdaje središnjica Matice hrvatske u Zagrebu, objavljen je izbor iz suvremenog hrvatskog pjesništva u Vojvodini.

Izbor otvara uvodni esej „Možda su ljepša nadanja" Tomislava Žigmanova, publiciste i ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, koji je u autor izbora.

S naslovom „Budi svoj", izbor donosi pjesničke ostvaraje 18 autora iz Vojvodine - Fides Vidaković, Lazar Merković, Josip Temunović, Marko Vukov, Matija Molcer, Petko Vojnić Purčar, Jasna Melvinger, Branko Jegić, Vojislav Sekelj, Milovan Miković, Ilija Žarković, Lazar Francišković, Marko Kljajić, Mirko Kopunović, Ante Vukov, Zvonko Sarić, Blaženka Rudić i Tomislav Žigmanov - i to pisane kako na standardu tako i na mjesnim hrvatskim govorima.

Cjeloviti tekst uvodnog eseja Tomislava Žigmanova možete pročitati na internetskim stranicama „Vijenca", gdje također možete pronaći i pjesničke uratke vojvođanskih pjesnika pod naslovom „Budi svoj" i Pjesme na manjinskim hrvatskim govorima.