Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Druga po redu Likovna kolonija „Vajska 2010." održana je 23. listopada u Vatrogasnom domu u Vajskoj, u organizaciji Hrvatskog kulturno-umjetničkog prosvjetnog društva „Dukat" iz Vajske, na čelu s predsjednikom Pavlom Pejčićem.

Rad desetak slikara, članova Likovnog odjela Hrvatskog kulturnog centra „Bunjevačko kolo" iz Subotice koje je predvodila Nedeljka Šarčević, odvijao se prostorijama Vatrogasnog doma, uz nazočnost nekolicine žitelja Vajske.

Gosti iz Subotice, među kojima su neki po prvi puta bili u ovom kraju, bili su oduševljeni okolišem Vajske te su se s domaćinima dogovorili da se sljedeća, treća kolonija održi u ranije doba godine, kako bi mogli stvarati u prirodi.

„Malo je onih koji imaju povijesni privilegij proglasiti rođendan ovakvog velikana za svoj blagdan, a još je manje onih koji u svom susjedstvu imaju nacionalnog heroja, kuću u kojoj se rodio i crkvu u kojoj je kršten", riječi su koje su pratile svečanu akademiju održanu 16. listopada u Novom Sadu, u povodu rođendana velikog hrvatskog bana, Josipa Jelačića.

dan jelacica 2010-3Obilježavanje ovog datuma kao jednog od četiri najznačajnija blagdana hrvatske nacionalne zajednice u Republici Srbiji počelo je misom u crkvi sv. Jurja u Petrovaradinu. U istoj crkvi prije 309. godina kršten je Josip Jelačić. Ban Jelačić nije bio samo vojskovođa, on je bio narodni čovjek čiji je put zalaganja i borbe u očuvanju kulturnog identiteta hrvatskog naroda bio veliki, zbog čega ga narod osobito poštuje.

U petak 15. listopada u galerijskom prostoru HKPD „Jelačić" otvorena je izložba posvećena rođendanu bana Jelačića. Autor izložbe je Branislav Marić, koji živi i radi u Petrovaradinu. Njegove slike čuvaju trenutak bezvremenosti kao nešto najljepše što autor može darivati svojoj publici. Rađene kombiniranom tehnikom prikazuju petrovaradinske crkve, kuće, žitelje i bana Josipa Jelačića.

proslava dana bjelacica 2010-2-mNa početku svečane akademije skupu se obratio predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća dr. Slaven Bačić riječima:

„Ovo je jedan od četiriju blagdana koji se najviše tiče ovog podneblja tj. Petrovaradina, Novoga Sada i Srijema. Ovo nije prvi put da se u Petrovaradinu tj. Novom Sadu ovaj blagdan slavi, međutim, ono što bih htio naglasiti jest da ovo Hrvatsko nacionalno vijeće nakon izvjesne stanke želi aktivnije sudjelovati u proslavljanju blagdana, prije svega kako bi Hrvati iz ovog dijela Vojvodine ovaj blagdan mnogo više osjetili kao svoj. Pozivam vas da svoju nacionalnu pripadnost, svoje hrvatstvo javno očitujete, budući da su došla bolja vremena", rekao je Bačić i pozvao i na aktivno sudjelovanje u radu udruga, kao i na potporu hrvatskom tisku i hrvatskim medijima.

dan jelacica 2010-2Svečanost su svojim izvedbama ispunili pjevački zbor HKPD-a „Jelačić", kao i instrumentalni odjel spomenutog društva pjesmama „Ljubimo te naša diko", „Moj Srijem", kao i „Da te mogu pismom zvati", „Tajna najveća" i druge koje je izvelo HKPD „Ljutovo". Folklorni nastup upriličili su članovi HKPD „Tomislav" iz Golubinaca i HUK „Lajčo Budanović" iz Male Bosne. Čast predstaviti život i djelovanje bana Josipa Jelačića pripala je povjesničaru mr. Dominiku Demanu.

„Rođendan našega bana nije slučajno uvršten među blagdane hrvatske nacionalne zajednice. Znajući kroz kakve je sve golgote i stradanja prošao naš narod tijekom minulih desetljeća, uspomena na Jelačića bana budila je u srcima osjećaj nacionalne samosvijesti, slobode i dostojanstva. Cijena pjevanja pjesme 'Ustani Bane' bila je drastična. Ne zaboravimo da je bolje da nas ljudi ne vole zbog onoga što po savjesti jesmo nego da nas vole radi onoga što zapravo nismo", rekao je voditelj programa Petar Pifat te pozvao nazočne da skupa otpjevaju pjesmu „Ustani Bane".

dan jelacica 2010-4Na svečanosti su, među ostalima, bili nazočni generalna konzulica RH u Subotici Ljerka Alajbeg, ministar savjetnik u Veleposlanstvu RH u Beogradu Filip Damjanović, predsjednik DSHV-a i narodni zastupnik Petar Kuntić, dogradonačelnik Subotice Pero Horvacki, zastupnik u Skupštini APV Duje Runje, zamjenik pokrajinskog tajnika za propise, upravu i nacionalne zajednice Mato Groznica, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov i mnogi drugi.

Napis o životu i djelovanju bana Josipa Jelačića, autora povjesničara mr. Dominika Demana, možete pročitati ovdje.

Tekst i slike: Ankica Jukić-Mandić

U organizaciji Kulturno prosvjetne zajednice Hrvata „Šokadija" iz Sonte u subotu, 16. listopada, održana je međunarodna likovna kolonija „Sonta 2010.", peta zaredom.

Uz umjetnike, članove likovnog odjela HKC „Bunjevačko kolo" iz Subotice, „Likovne grupe 76" iz Sombora i likovne sekcije organizatora, u radu kolonije sudjelovala je i Ana Tudor s Hvara, Republika Hrvatska. Kako su jutarnji sati obećavali dan bez kiše, organizatori su skupinu umjetnika odveli na predviđenu lokaciju, u vikend-naselje „Staklara" na samoj obali Dunava.

kolonija sonta 2010-rad umjetnikaGoste je pozdravio i koloniju službeno otvorio predsjednik KPZH „Šokadija" prof. Zvonko Tadijan. Sudionicima je za dobrodošlicu priređen doručak u prirodi, no, na veliku žalost organizatora i umjetnika, ubrzo je počela rominjati dosadna jesenska  kiša, tako da se kolonija prinudno preselila u prostorije OŠ „Ivan Goran Kovačić" u Sonti. Dobro raspoloženje promjenom lokacije nije narušeno, umjetnici su i u zatvorenom prostoru svoje vizije uspješno prenijeli na platna, uz povremenu svirku tamburaškog sastava „Šokadije".

Organizatoru, KPZH „Šokadija" ostale su vrijedne slike, a umjetnici su u svoje domove ponijeli najugodnija sjećanja na boravak u Sonti.

kolonija sonta 2010-svirciU radu likovne kolonije „Sonta 2010." sudjelovali su: Cecilija Miler, dr. Đerđi Šarić i Slavica Periškić iz Sombora, Nedeljka Šarčević, Rudi Sedlar, Divna Lulić-Jovčić i Jadranka Vučetić iz Subotice, Ana Tudor iz Hvara, Republika Hrvatska, te članovi likovne sekcije domaćina Svetlana Zec i Stipan Lukić, a za perspektivnog sonćanskog slikara Nebojšu Prelića ova kolonija bila je prvo organizirano druženje s umjetnicima.

Koloniju je organizirala Kulturno prosvjetna zajednica Hrvata „Šokadija", a svojim donacijama uspješnoj organizaciji doprinijeli su Pekarska radnja „Zlatni klas" Prigrevica, Klanica „Danimes" Kljajićevo i Samostalna ugostiteljska radnja „Boss" Sonta.

Tekst: Ivan Andrašić

zavitni dan2010-turkaljZavitni dan Bačkog Monoštora, 65. zaredom, proslavljen je sukladno bogatoj tradiciji uz nazočnost velikog broja vjernika, svećenika i uzvanika iz miljea politike, diplomacije i kulture iz zemlje i inozemstva. Crkvena proslava održana je u srijedu, 13. listopada, zavitnom svetom misom u crkvi sv. Petra i Pavla.

U subotu, 16. listopada, u organizaciji KUDH „Bodrog", u sportskoj dvorani OŠ „22. oktobar" u Bačkom Monoštoru održan je svjetovni dio proslave Zavitnoga dana, uz sudjelovanje institucija kulture iz Vojvodine, Republike Hrvatske i BiH.

Zavitna sv. Misa održana je u srijedu, 13. listopada, točno u podne. Uz koncelebraciju većeg broja svećenika Subotičke biskupije, misu je predvodio mons. dr. Andrija Kopilović. Župnik župe Bački Monoštor vlč. Goran Vilov, veliki štovatelj tradicije, s radošću je ugostio svoje kolege. „Kontinuitet od 65 godina dovoljno govori o čvrstoj vjeri i odanosti Bogu i Gospi mojih župljana. Zahvalan sam svojim kolegama koji su nazočnošću na misi doprinijeli uzvišenosti osjećaja, a osobito dr. Kopiloviću na nadahnutoj propovijedi. Nadam se da će Zavitni dan obilježavati i generacije poslije nas, jer čuvanjem ovakvih tradicija najbolje čuvamo i svoj nacionalni i vjerski identitet."

zavitni dan2010-nastupNa samom početku programa dječji pjevački zbor „Bodroga" izveo je himnu institucija kulture šokačkog Podunavlja, svečanu pjesmu Sonćanke Božane Vidaković „Šokadija", a potom je predsjednica ove udruge Marija Turkalj biranim riječima pozdravila brojne uzvanike. Skupu se obratila i konzulica savjetnica Generalnog konzulata RH u Subotici Vesna Njikoš Pečkaj.

„Ova povijesno kulturna manifestacija odavno je prerasla granice Bačkog Monoštora i postala međunarodna. Svi ovi uzvanici iz Mađarske, Hrvatske, BiH, iz cijele Vojvodine, ove večeri svjedoče o samoprijegoru naših domaćina u očuvanju svojeg vjerskog, povijesnog, a samim tim i nacionalnog identiteta", rekla je, među ostalim, Vesna Njikoš Pečkaj.

zavitni dan2010-nastup2Skup je pozdravio i dopredsjednik Skupštine AP Vojvodine Siniša Lazić, a potom su domaćini, folklorci KUDH-a „Bodrog", svojom skladnom pjesmom i dinamičnim plesom dobro ugrijali srca i dlanove prepunog gledališta. Gromoglasno se pljeskalo i dragim gostima iz BiH, članovima KUD-a „Rudine" iz župe Vidoši, najveće katoličke u livanjskom kraju. Na pozornici su se potom smjenjivale folklorne skupine HKUD-a „Valpovo 1905", HKUD-a „Vladimir Nazor" iz Sombora, UG „Šokačka grana" iz Osijeka, HKPD „Silvije Strahimir Kranjčević" iz Bačkog Brega i HKUPD „Mostonga" iz Bača. Na koncu, program je svojom svirkom i pjesmom začinio pučki guslar iz KUD-a „Rudine".

zavitni dan2010-uzvaniciPoslije priredbe, za sudionike i uzvanike priređena je večera uz svirku tamburaškog sastava KUDH „Bodrog" u prostorijama mjesnog Doma kulture. Predsjednica „Bodroga" Marija Turkalj bila je prezadovoljna odzivom uzvanika i uspjehom manifestacije, rekavši kako su „prepoznali jedni druge kao braću i sestre i jednim prekrasnim druženjem potvrdili svoju snagu i volju za življenjem onih vrednota koje jedan narod i čine narodom".

 

Ne samo za žitelje Bačkog Monoštora, nego i za svakog tko je u ovom selu, biseru Gornjeg Podunavlja rođen, a živi bilo gdje u svijetu, 13. listopad je osobit dan. Na taj dan 1944. godine ovo podunavsko mjesto izbjeglo je Božjom providnošću veliki pogrom. Naime, partizansko-ruski generali predvidjeli su u Monoštoru zaustavljanje njemačkih snaga u povlačenju, kako bi popunili zalihe hrane i vode. Bilo je posve izgledno sravnjivanje sela sa zemljom od strane savezničkog topništva, kako bi se uništilo što više žive sile i tehnike njemačke vojske. Seljani, koji su za tu nakanu doznali, nisu izbjegli, nego su se u noći 12./13. svi okupili u crkvi Sv. Petra i Pavla. Župnik Matiša Zvekanović zaiskao je od Boga i Gospe pomoć za selo. U ponoć je u mraku služena sv. misa Prečistom Srcu Marijinu. Sutradan, 13. listopada, na dan zadnjeg ukazanja Gospe u Fatimi, njemačke snage su kroz selo prošle bez zaustavljanja. Sve se smirilo, saveznički stožer je odustao od granatiranja Bačkog Monoštora i opasnost je uklonjena. U znak zahvalnosti, Monoštorci su se zavjetovali da će svake godine 13. listopada točno u podne svetom misom zahvaljivati Bogu i Gospi za spasenje. Svjetovnu proslavu Zavitnoga dana organizira Kulturno-umjetničko društvo Hrvata „Bodrog".

 

Tekst: Ivan Andrašić

Hrvatska zajednica je putem snimanja programa «Kolo igra, tamburica svira», u Dvorani sportova u Subotici dobila mogućnost bez skrivanja iskazati vlastiti identitet. Istaknuo je to predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća dr. Slaven Bačić te dodao da je ovo također i prilika pokazati da skupa s drugim nacionalnim zajednicama Hrvati žive u jednoj multikulturnoj sredini.

Subotica je 13. listopada bila domaćin snimanja glazbeno-scenskog spektakla Hrvatske radiotelevizije «Lijepom našom», programa pod lokalnim nazivom «Kolo igra, tamburica svira», čijoj su organizaciji veliku pomoć pružili Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Demokratski savez Hrvata u Vojvodini.

Hrvatsko nacionalno vijeće bilo je glavni pokrovitelj snimanja emisije u Subotici, a veliko postignuće programa je što on predstavlja afirmaciju javnog očitovanja Hrvata, kaže predsjednik HNV-a dr. Slaven Bačić.

lijepom nasom u su-monostor«Ovo je prilika kada možemo doći na koncert hrvatske glazbe gdje će se javno očitovati pripadnost svom narodu, i to afirmativno i slobodno. Osim toga ovdje imamo i jačanje zajedništva i povezivanje Hrvata iz cijele Vojvodine.»

Hrvatsko nacionalno vijeće pomoglo je dolazak autobusa s publikom iz Srijema, Bačkog Podunavlja i iz Sombora, i na taj način je pokazano da se ovo snimanje emisije ne odnosi samo na subotičke, već na sve Hrvate u Vojvodini, dodaje Slaven Bačić.

U programu su sudjelovala i društva koja su predstavila kulturni milje drugih nacionalnih zajednica koje žive u Vojvodini. Slaven Bačić stoga podsjeća:

«Afirmacija identiteta jedne nacionalne skupine ne znači u isto vrijeme i nijekanje identiteta drugih skupina. Zapravo se kroz integrativni multikulturalizam pokazuje da nacionalne skupine ne žive jedne pored drugih nego skupa i okrenute jedne prema drugima, i zajednički sudjeluju u kulturnom životu.»

lijepom nasom u su-sobaJavno snimanje programa «Kolo igra, tamburica svira» u okviru emisije «Lijepom našom» može biti novi početak odnosa hrvatskog javnog servisa prema vojvođanskim Hrvatima kako ne bismo bili samo u emisijama poput «Glasa domovine» i sličnim, dodaje Slaven Bačić.

Isticanje bogatstva raznolikosti glavni je cilj programa «Kolo igra, tamburica svira». To je program koji prati bogatstvo tradicijske kulture, ističe voditelj emisije «Lijepom našom» Branko Uvodić.

«Ovdje smo pokazali da je kultura doista most među narodima i da upravo sve to blago koje čuvamo i mi i pripadnici svih drugih naroda u ovim krajevima čine jedan predivni vez, rekao bih 'zlatovez' svega lijepoga što će ovaj kraj donijeti u miraz Europskoj uniji koja ipak nije tako kulturno bogata kao mi.»

lijepom nasom u su-uzvaniciSubotica je grad koji zna čuvati kulturne tradicije svojih stanovnika, rekao je tom prigodom gradonačelnik Saša Vučinić.

«Te tradicije međusobno se prepliću, obogaćuju i čuvaju. Uz njih odrastaju ljudi koji vole i poštuju jedni druge i koji skupa pokušavaju ono što je najljepše s ove naše ravnice i vojvođanske prijestolnice tambure prenijeti mladim naraštajima. I mislim da u tome uspijevamo.»

U programu su sudjelovala kulturno-umjetnička društva iz Subotice, Tavankuta, Bačkog Monoštora, Sonte i Sombora, kao i više vokalnih solista i tamburaških ansambala. Među njima su bili i gosti iz MKC «Népkör» čiji je voditelj sekcije narodnih plesova Roland Brezovski rekao da su u centru sa zadovoljstvom prihvatili poziv za sudjelovanje u programu.

«Drago nam je što smo pozvani na ovakvu manifestaciju i čast nam je gostovati u programu hrvatske nacionalne televizije.»

Očekivanja jedne od sudionica programa, članice KPZH «Šokadija» iz Sonte su se ostvarila. Prije nastupa je podijelila dojmove s nama.

«Očekujemo pljesak i da ćemo dobro i uspješno nastupiti. Ne sumnjamo u sebe.»

lijepom nasom u su-kicoU gledalištu je bila i gošća iz Osijeka, koja je veliki ljubitelj narodnog stvaralaštva.

«Ovu emisiju puno ljudi voli gledati. Ja sam sada prvi put na ovoj manifestaciji i baš me zanima kako će sve izgledati. Drago mi je zbog ovoga i ovakvih prilika treba biti svugdje gdje ima Hrvata.»

Poznata hrvatska glazbena zvijezda Vera Svoboda kaže da je bila veoma vesela kada je dobila poziv da sudjeluje u snimanju emisije u Subotici. Ona kaže da ju je publika ovdje uvijek dobro primala.

«Možda je to i zato što smo manje ovdje, pa su ljudi željni čuti ovakvu glazbu. Ipak, malo su jači osjećaji kada pjevam u inozemstvu nego doma.»

lijepom nasom u su-modna revijaOd visokih gostiju, među ostalima su na snimanju bili nazočni veleposlanik Republike Hrvatske u Beogradu Željko Kuprešak te saborski zastupnik Neven Mimica.

Tijekom programa priređena je i modna revija Marije Šabić, a programu su sudjelovali i specijalni gosti iz Republike Hrvatske – Šima Jovanovac, Boris Ćiro Gašparac i Krunoslav Kićo Slabinac.

Prvi dio emisije bit će emitiran na programu Hrvatske televizije u nedjelju, 17. listopada, a drugi sedam dana kasnije, 24. listopada.

Tekst: Siniša Jurić
Slike: Augustin Juriga

Tekst je preuzet s portala Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice.

Svečanom akademijom, izložbom publikacija i dodjelom nagrada za najbolja zavičajna knjiška ostvarenja Gradska knjižnica u Subotici obilježila je 13. listopada 120 godina svojega postojanja.

Program je započeo otvorenjem izložbe „Biblioteka na prekretnici dvaju milenija" na kojoj su predstavljene knjige koje je Knjižnica dobila na dar, među kojima je i stotinu knjiga koje je darovala Ljerka Alajbeg, generalna konzulica Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici. Na izložbi su predstavljeni napisi iz tiskovina o radu Gradske knjižnice. Izložbu je otvorila pomoćnica gradonačelnika Ljubica Kiselički.

dan biblioteke draganRavnatelj Knjižnice Dragan Rokvić u uvodnoj je riječi mnoštvo prisutnih podsjetio na bogatu prošlost Grada i na vrijeme kada je osnovana Knjižnica, prisjetivši se velikana koji su inicirali njezino otvorenje. Naznačivši kako je glavni cilj modernizacija Knjižnice, on je zahvalio kolegama knjižničarima na velikom trudu, a napose onima koji su slavili trideset godina rada u ovoj ustanovi.

Ovom je prigodom, Gradska knjižnica je dodijelila i priznanje Mariji Šimoković za najbolju zavičajnu knjigu „Velosiped gospodina Vermeša".

Nagradu za cjelokupni zavičajni opus dobio je Tomislav Žigmanov. U obrazloženju se, među ostalim, kaže:

dan biblioteke tome„Subotički književnik i publicist, po zanimanju profesor filozofije, trenutačno u funkciji ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, plodan je književnik zanimljiv književnim i drugim kritičarima u zavičaju, ali i izvan njega. (...) Tomislav Žigmanov je do sada dobio nekoliko vrijednih nagrada, kako u Subotici, tako i u Hrvatskoj što je posebno značajno za naše književnike, koji teško probijaju granice. Među nagradama izdvajamo subotičko Priznanje „Ferenc Bodrogvari" (2003.), potom nagradu „Zvane Črnja" (2007.) za najbolju knjigu eseja objavljenu u Hrvatskoj, te čak dvije nagrade za knjigu „Prid svitom" u 2010. godini: to je srebrna plaketa Matice hrvatske i najsvježija nagrada, koju je Žigmanov primio početkom listopada ove godine, a dodjeljuje ju Društvo hrvatskih književnika iz Zagreba i ZIRAL - Zajednica izdanja „Ranjeni labud" iz Mostara za najbolje književno djelo, objavljeno u razdoblju od 2006. do 2010., koje za temu ima život Hrvata izvan Hrvatske. Spomenutim nagradama pridružuje se Gradska biblioteka Subotica svojim priznanjem Tomislavu Žigmanovu za njegovo posve originalno književno tematiziranje zavičaja, kako tematski i stilski, tako i jezično."

Kao i prethodnih godina, nagrađeni su i najvjerniji čitatelji.

U programu su sudjelovali recitatori Hrvatske čitaonice Ivan Kovač i Marija Jaramazović.

Proslavi obljetnice prisustvovali su, među ostalima, i generalna konzulica Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici Ljerka Alajbeg i konzulica Vesna Njikoš Pečkaj, te zamjenik pokrajinskog tajnika za kulturu Radoslav Petković.

U posjet Vojvodini 9. listopada doputovalo je Društvo geografa Dalmacije pod vodstvom fra Zvonka Tolića, među kojima je bio i Mario Mimica sa svojim kolegama iz Agencije za odgoj i obrazovanje Splita, ujedno predsjednik ogranka Matice hrvatske u Splitu.

Nakon posjeta Petrovaradinu i Baču, posjetili su Franjevački samostan u Subotici, a primljeni su i u Hrvatskom nacionalnom vijeću.

U srdačnom i toplom ozračju, goste je pozdravio zamjenik gradonačelnika Subotice i član Izvršnog odbora HNV-a zadužen za obrazovanje Pero Horvacki.

geografi1 malaU ime Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata gostima se obratila djelatnica Zavoda Katarina Čeliković uručivši im publikacije o Hrvatima u Vojvodini i upoznavši ih s aktualnim prilikama u kulturi.

Fra Zvonko Tolj je Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata i Katoličkom institutu za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović" u Subotici predao nekoliko paketa izdanja zbornika „Kačić" kao doprinos njihovim knjižnicama.

geografi malaGosti su iskazali veliku spremnost pomoći učenicima u obrazovanju na hrvatskom jeziku o kojoj će biti riječi u narednom razdoblju.

darko macan-mDjeci treba govoriti istinu i to je način na koji svoja djela, knjige i stripove stvara hrvatski romanopisac i autor stripa, Darko Macan. On je 6. listopada u Gradskoj knjižnici ispred učenika hrvatskih odjela osnovnih škola «Matko Vuković» i «Sveti Sava» demonstrirao vlastito umijeće, uz dakako sudjelovanje nazočne djece. Susret su organizirali Gradska knjižnica, Hrvatsko akademsko društvo te Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Darko Macan piše knjige kakve se sviđaju njemu i kakve bi se mogle svidjeti djeci. No, od stvarnosti ne bježi i ne želi risati svijet onakvim kakav on zapravo nije.

drako macan u su s djecom«Djeca mogu shvatiti više nego što razumijemo i ne shvaćaju sva djeca jednako. Djeca će u knjizi naći ono što ih zanima. Možda neće razumjeti sve, ali ono što ne razumiju ostavit će za kasnije. I meni su neke stvari u knjigama naknadno postajale jasnije, kada bih se s njima susreo u životu. Ali bitno je da ne treba lagati, najgore su knjige u kojima imamo samo cvjetiće i leptire. To bi bilo u redu da izlaze iz autorovog osobnog iskustva, ali one nastaju iz želje da se djeci ne priča ni o čemu ružnom.»

Umjetnik iz Zagreba u prvih je pola sata rada s učenicima prikazao kako nastaje strip, od zamisli preko tijeka pripovijetke do crteža. Nakon toga su učenici mogli postavljati pitanja o njemu i njegovu radu. Tako doznajemo da Darko Macan trenutačno radi na seriji horora za djecu. To predstavlja odmak od onoga što se smatra da jest knjiga za djecu, kaže Macan.

drako macan u su«Horori govore i o umiranju i o gubicima i o žrtvovanju i, zapravo, o izostanku sretnoga kraja. Sada pokušavam pričati o svijetu kakvog ga ja vidim: to jest svijet koji je gadan, ali u kojemu mogu postojati dobri ljudi. Vežimo se uz njih i onda će svijet biti manje gadan.»

Gradska knjižnica ovim susretom nastavlja tradiciju predstavljanja hrvatskih književnika, kaže informatorica na hrvatskom jeziku u Gradskoj knjižnici Bernadica Ivanković. Ona ističe da je zainteresiranost djece za knjigu nakon svakog ovakvog predstavljanja puno veća.

«Očito je da djeca poslije svakog susreta traže upravo knjige koje smo im predstavili. I, općenito, kada imamo radionice ili događaje u Knjižnici, ono što im pokažemo i bolje im predstavimo, traži se za čitanje. To je korak k poticanju na čitanje i razvijanju čitalačkih navika. To je i korak k upoznavanju materinjeg jezika izravno od hrvatskih književnika.»

drako macan u su-djecaDjeca i danas čitaju jednako koliko su čitala i prije dvadesetak i više godina, podsjeća Darko Macan, a to su potvrdile i učenice Ivana Dulić i Ivana Romić.

«Čitam uglavnom lektiru, a ponekad uzmem nešto iz Gradske knjižnice. Nema dovoljno knjiga na hrvatskom, ima nas puno u razredu i nema knjiga za sve. Sviđa mi se knjiga 'Koko u Parizu'.»

«Omiljena knjiga mi je 'Heidi'. U školi kažu da trebamo čitati najmanje jednom mjesečno, ali ponekad volim i sama otići i uzeti knjigu.»

drako macan u su 2Dvije Darkove knjige izdao je i preveo «Kreativni centar», njegova knjiga «Žuta minuta» prodana je u Srbiji u desetostruko većoj nakladi od hrvatskog izdanja, a hrvatski književnik sudjelovat će i na predstojećem Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga.

Književnik je posjetio i Osnovnu školu «Ivan Milutinović» u Subotici, a u čitaonici Gradske knjižnice susreo se s učenicima Gimnazije i Politehničke srednje škole, odjela na hrvatskom jeziku. Također, ovaj hrvatski romanopisac posjetio je učenike osnovnih škola u Tavankutu, Đurđinu i Maloj Bosni.

Tekst: Siniša Jurić

Tekst je preuzet s portala Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice.