Pozovite » (+381) (0)24 535-533

predstavljanje mikoviceve knjige„Malo ljudi zna da je riječ 'slušaj' jedna od najprisutnijih u 'Bibliji'. A slušati je izuzetno važno, jer se samo tako i sami u potpunosti možemo iskazati kao ljudi čija osobnost nije vezana samo za jednu osobinu", rekao je Milovan Miković na predstavljanju svoje knjige poezije „Slušaj: zemlja, riječi" koje je održano 11. studenoga, u Mađarskom kulturnom centru «Népkör».

Čitajući na mađarskom njegove stihove iz knjige objavljene 2007. u izdanju „Panonskog instituta" u gradišćanskom mjestu Pinkovac, prevoditelj Matija Molcer istaknuo je kako Milovana Mikovića od početka krasi „angažirano pisanje", bilo da je riječ o poeziji ili prozi. On je, kao jedan od rijetkih ljudi koji se danas u gradu bavi prevođenjem, rekao kako je na mađarski ili njemački jezik preveo pjesme svih današnjih hrvatskih književnika u Subotici, te da mu je u tom poslu od početka kao uzor služio Lazar Merković. Govoreći o ciljevima prevođenja Matija Molcer je rekao:

„Cilj prevođenja mi je, bar ja tako radim, da to ne bude mađarska ili njemačka pjesma nego da čitatelj može naslutiti original. Drugim riječima, ukoliko se uspije u tome da se pjesme ne preinačuje, onda je to pravo. Taj posao otežava i činjenica da od izvornika treba sačuvati ritam i melodiju, a da se sadržaj ne mijenja."

Milovan Miković, kojemu je knjiga „Slušaj: zemlja, riječi" osma prevedena zbirka poezije od strane Matije Molcera, o melodiji vlastitih pjesama na mađarskom i njemačkom jeziku kaže:

„Čudesno je kako, svaki puta kada slušam, zvuči moja poezija na mađarskom ili njemačkom jeziku. Svaki puta otkrivam nova značenja i počinjem polako shvaćati koliko čak i toliko različiti i veoma udaljeni jezici kao što su hrvatski u odnosu na mađarski i njemački imaju jedno neopisivo bogatstvo kada se nađu u rukama vještoga znalca za prevođenje. Dakle, taj prijevod, kada ga slušam na ovim dvama jezicima, i meni otkriva nova značenja moga vlastitoga originala. To je možda malo smiješno, ali upravo je tako."

Predstavljanje zbirke poezije Milovana Mikovića na mađarskom i njemačkom, u kojemu je sudjelovala i dr. Martha Pfeifer, po riječima autora i prevoditelja, uvod je u nakanu da knjiga „Slušaj: zemlja, riječi" u dogledno vrijeme i bude objavljena u prijevodu na te jezike.

Tekst: Zlatko Romić
Slika: Hrvatska riječ

Tekst je preuzet s portala Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice.

o marulu-predstava-mSubotička publika imala je prilike 8. studenoga na sceni „Jadran" pratiti monodramu splitskog pisca Vedrana Matošića „Toma Niger: O Marulu", koju je maestralno glumački uobličio prvak drame Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu Ratko Glavina.

Priča je to o Marku Maruliću riječima njegova najboljeg prijatelja, nadbiskupa Tome Nigera, vikara crkve sv. Dujma, izuzetne ličnosti toga vremena koja je sudjelovala u buni pučana na Hvaru s Matijom Ivanićem, ali i branila Klis od Turaka. Glavni lik u svojoj osamljenosti, pred Bogom, preispituje jedan svoj nemio postupak iz mladosti u kojem je smrtno stradao njegov bliski prijatelj.

Kazalište je kolektivna umjetnost i partneri u glumi su vezani jedan za drugoga. No, monodramu je proteklih desetljeća kao način igranja predstave prihvatilo puno glumaca. O razlozima govori Ratko Glavina.

„Pretpostavljam da je to zato jer glumci nisu mogli istom snagom i istim entuzijazmom raditi predstavu sami na sceni, za razliku od onih gdje ima više glumaca u igri. Tada imamo situaciju da se jednome ne radi, drugi misli na 'Hajduk', treći na plaću i slično, tako mislim da je to razlog. Dakako, imamo i sjajnih kolektivnih predstava, kada je ozračje gotovo apsolutno pozitivno i dobijemo sjajnu predstavu."

o marulu-scena-mDjelo Vedrana Matošića ima veoma jak domoljubni naboj, što se među ostalim može čuti i u jednoj poruci Marka Marulića koju je posebno za naš program interpretirao Ratko Glavina.

„'Ako je toskanski jezik cvit talijanskoga jezika, onda je naš jezik biser Dalmacije. Jezik ditinjstva se mora čuvati dokle god smo živi. I sve što san napisa, sve pisme i sve knjige, bez iskrenosti i volje za jezikom, ništa ne bi značile. I svaki vladar koji ne zna cijenit svoj jezik i njegovu izvornost, i ako mu sva narječja i dijalekti u srcu nisu jednaki, ne može vladat svojim narodom.'"

Cijela drama prožeta je ljubavnom pripovijetkom čiji su akteri trojica prijatelja, nadbiskup Toma Niger, otac hrvatske književnosti Marko Marulić, znameniti splitski plemić Dominik Papalić, te djevojka Katarina, u koju su zaljubljena sva trojica. I upravo je ta zaljubljenost prouzročila tragičan kraj jednog od njih trojice. „Kako jedna tako divna stvar kao što je ljubav može proizvesti toliko boli, stradanja i patnji?", pita se na samom početku drame nadbiskup Toma Niger.

o marulu-publika-mPredstavu je na scenu postavilo HNK u Splitu, u okviru tamošnjeg festivala „Marulićevi dani", po djelu splitskog pisca Vedrana Matošića, možda nepravedno poznatijeg kao predsjednika Turističke zajednice grada Splita. Kada se predstava igra „u gostima", producent je privatno Kazalište „Licem u lice", veli nam Ratko Glavina. Ovaj glumac je bio student dramskog studija Srpskog narodnog pozorišta Novi Sad, i prošle je godine obilježio 45 godina „na daskama".

Redatelj predstave je Zlatko Bourek, dramaturgiju potpisuje Jasen Boko, a pokrovitelji gostovanja su Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Split i kazalište „Licem u lice".

Predstava je sljedećeg dana odigrana u Somboru, a potom i u Pečuhu.

Subotičanima su je predstavili Generalni konzulat Republike Hrvatske u Subotici, Grad Subotica, te Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Tekst: Siniša Jurić
Slike: Subotica.info

Tekst je preuzet s portala Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice.

Svečani koncert Velikog tamburaškog orkestra HKPD-a „Matija Gubec" iz Rume u povodu 107. obljetnice postojanja i uspješnog rada udruge održan je 6. studenoga, u velikoj dvorani Kulturnog centra u Rumi.

Osim nastupa tamburaškog orkestra gosti na ovogodišnjem koncertu „Gupca" bili su članovi Folklornog ansambla „Brod" iz Slavonskog Broda sa svojom tamburaškom sekcijom, predstavljajući rumskoj publici splet pjesama i plesova iz Slavonije, Bilogore, Međimurja, Baranje, kao i bunjevačke plesove. Goste iz Slavonskog Broda predvodila je umjetnička voditeljica ansambla Snežana Missoni, dok su stručni voditelji bili Mirela Šprajc i Nikola Novosel. Tamburaški orkestar domaćina je i ovom prilikom predstavio svoj dobro poznati repertoar i vokalne soliste Dunju Divić, Mariju Ratančić, Katarinu Atanacković i Dušana Stupara. Dodatnu draž ovogodišnjem koncertu dali su dvoje mladih recitatora Marijeta Rakoš i Luka Racković.

Prije početka programa sve nazočne pozdravio je u ime svih članova predsjednik Društva Milenko Kulušić.

Od brojnih gostiju nazočni su, među ostalima, bili i zamjenik predsjednika općine Ruma Dragan Kardaš, potpredsjednik Skupštine općine Vladimir Maletić, načelnik Odjela društvenih djelatnosti Svetislav Damjančuk, zamjenik pokrajinskog tajnika za propise, upravu i nacionalne zajednice Mato Groznica, pomoćnik pokrajinskog tajnika za gospodarstvo Ernő Varnyú, župnik crkve Uzvišenja sv. Križa u Rumi vlč. Željko Tovilo, ministar-savjetnik u Veleposlanstvu RH u Beogradu Filip Damjanović, kao i predstavnici hrvatskih udruga, župnici okolnih župa, te i predstavnici Srpske pravoslavne crkve.

Koncert tamburaškog orkestra, a osobito nastup gostiju iz Slavonskog Broda, naišao je na istinsko oduševljenje rumske publike, o čemu svjedoče i riječi Julijane Jambrec, jedne od posjetiteljica koncerta: „Mislim da je večerašnji koncert za cijeli grad Rumu izuzetan događaj kakav ovdje dugo nije viđen. Osobito sam oduševljena sjajnim plesovima i prekrasnim narodnim nošnjama naših gostiju iz Hrvatske i uistinu se nadam da će ovakvih događaja u budućnosti biti češće."

Tekst: Nikola Jurca
Slika: Hrvatska riječ

Tekst je preuzet iz tjednika Hrvatska riječ, broj 400 od 12. studenoga 2010.

hrvatski dom somborNa zgradi Hrvatskog doma u Somboru, gdje je i sjedište HKUD-a „Vladimir Nazor", početkom mjeseca studenoga 2010. godine postavljena je ploča s natpisom „Hrvatski dom". Prethodno je odluku da se to uradi donio Izvršni odbor HKUD-a „Vladimir Nazor" iz Sombora, budući da je takav natpis i nekada tamo stajao. Na sadašnjoj zgradi nekoliko je godina unatrag stajala kamena ploča s natpisom HKUD-a koji ovdje djeluje, a koju su vandali pokušavali skinuti, te je oštećena. Predsjednik HKUD-a Mata Matarić smatra da se takvo što više neće ponoviti, a ovaj natpis - Hrvatski dom - je i znak da u njemu osim HKUD-a „Vladimir Nazor" mogu djelovati i druge udruge i pojedinci. Dom je, po riječima predsjednika, otvoren svima.

Ploču s natpisom donirala je i postavila somborska tvrtka „Signal d.o.o."

„Ovim se činom i mi pridružujemo drugim udrugama koje na svojim zgradama imaju svoj natpis, kao što to na primjer imaju Mađarska kasina ili Srpska čitaonica", kaže Mata Matarić.

Tekst: Zlatko Gorjanac
Slike: Hrvatska riječ

Tekst je preuzet iz tjednika Hrvatska riječ, broj 400 od 12. studenoga 2010.

mladost plese 2010-1-mČlanovi Hrvatske udruge kulture „Lajčo Budanović" iz Male Bosne priredili su 6. studenoga, osmu po redu folklornu manifestaciju pod nazivom „Mladost pleše". U mjesnom Domu kulture brojnoj su se publici, osim domaćina, pjesmom i plesom predstavili i članovi Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Silvije Strahimir Kranjčević" iz Bačkog Brega, Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Matija Gubec" iz Tavankuta, ogranak Hrvatskog kulturnog centra „Bunjevačko kolo" iz Starog Žednika, te gosti iz Republike Hrvatske - Kulturno­umjetničko društvo „Dukati" iz Svinjarevaca i Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta", ogranak iz Darde.

Hrvatska udruga kulture „Lajčo Budanović" osnovana je 2002. godine, od kada se kontinuirano održava ova manifestacija, na koju se rado odazivaju kulturno-umjetnička društva iz Vojvodine, ali i Republike Hrvatske, kaže predsjednik Udruge Stipan Dulić i dodaje:

„Uvijek imamo goste iz različitih kulturno-umjetničkih društava, iako neka od njih, poput 'Silvija Strahimira Kranjčevića' iz Bačkog Brega i Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva 'Matija Gubec' iz Tavankuta, sudjeluju na našoj manifestaciji gotovo svake godine. Osim toga, večeras su po prvi puta kod nas nastupili i članovi dvaju društava iz Republike Hrvatske, kod kojih smo mi gostovali tijekom ove godine".

mladost plese 2010-2Uz domaćina Stipana Dulića prisutne je pozdravio i predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Slaven Bačić, pri čemu je naglasio važnost folklornih aktivnosti u seoskim sredinama:

„Iako se ovakve manifestacije možda čine malim, godišnjim događajem, one ipak predstavljaju značajan kulturni element sela, a u HUK 'Lajčo Budanović' to osobito vrijedi, jer udruga okuplja podjednako i mlade, ali i starije mještane Male Bosne", rekao je Bačić.

Tijekom večeri moglo se vidjeti bogatstvo folklornog stvaralaštva prikazanog kroz različitost narodnih nošnji, plesova, običaja, koje stoljećima čuva hrvatski narod ovoga kraja.

Međutim, manifestacija u Maloj Bosni značajna je i s gledišta uspostavljanja suradnje na kulturnom planu između hrvatske i srpske manjine u dvjema državama.

mladost plese 2010-3Uzvratni posjet članova ogranka Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta" iz Darde svjedoči o uzajamnoj potrebi da se učini korak naprijed u prekograničnoj suradnji, što je potvrdio i predsjednik pododbora ovoga društva u Dardi, a ujedno i ravnatelj Uprave za nacionalne manjine pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa u Republici Hrvatskoj, Mirko Marković:

„S obzirom da sam član Mješovitog odbora za zaštitu nacionalnih manjina, smatrao sam kako bi trebali poraditi na prekograničnoj suradnji, te su tako folkloraši iz Male Bosne bili naši gosti u lipnju, prilikom proslave Dana općine Darda, a mi smo sada uzvratili posjetom, te vjerujem da je publika imala prilike vidjeti nastup jednog dobrog društva i veselim se budućoj suradnji", rekao je Marković i dodao, da je smisao sastanaka Mješovitog odbora upravo uspostavljanje što bolje suradnje između srpske i hrvatske zajednice, koje imaju sličnu manjinsku problematiku, te je suradnja u području kulture prva instancija za uspostavljanje dobrih odnosa, jer kulturno­umjetnička društva pomažu u očuvanju nacionalnog identiteta, kulture, jezika.

U Dardi djeluju hrvatsko, srpsko, mađarsko i romsko kulturno-umjetničko društvo. Ogranak Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta" okuplja članove različitih nacionalnosti u folklornu, glazbenu i likovnu sekciju, a osobito se ponose titulom prvaka Europe u srpskom folkloru dijaspore.

mladost plese 2010-4Što se tiče izvora financiranja rada manjinskih kulturno-umjetničkih društava u Republici Hrvatskoj, Marković ističe da je situacija u određenoj mjeri bolja nego u Srbiji, s obzirom na postojeće ekonomsko stanje u državi. Društva se, kaže, financiraju iz državnog proračuna, putem Savjeta za nacionalne manjine, u čijem sastavu djeluju saborski zastupnici nacionalnih manjina, koji raspodjeljuju sredstva za očuvanje kulturnog amaterizma, među kojima su i nastupi kulturno-umjetničkih društava. Osim toga, društva mogu aplicirati i na općinske i županijske natječaje", naveo je Marković.

Publiku su tijekom večeri osobito razveselili šokački običaji, te nasmijao i poneki bećarac, koji su izveli članovi HKPD-a „Silvije Strahimir Kranjčević" iz Bačkog Brega. Dugogodišnja suradnja s društvom iz Male Bosne je na obostrano zadovoljstvo, kaže predsjednica bereškog društva Tamara Lerić:

„Volimo tu doći, jer nas uvijek lijepo dočekaju, te se ugodno osjećamo. Prikazali smo večeras šokačke igre i pjesme, koje su izveli članovi u dobi od 7 do 77. Bakice koje nastupaju su pune elana, jer vole naše običaje i, za razliku od mladih, redovito dolaze na probe. Očekujemo uzvratni posjet djece iz Male Bosne na našoj, već tradicionalnoj proslavi Sv. Nikole, koju ćemo u Bačkom Bregu prirediti 4. prosinca", najavila je Tamara Lerić.

Tekst: Marija Matković
Slike: Hrvatska riječ

Tekst je preuzet iz tjednika Hrvatska riječ, broj 400 od 12. studenoga 2010.

akademija kokicu 05112010-3-mSvečana akademija u povodu 70. obljetnice smrti svećenika i pjesnika Alekse Kokića, održana je 5. studenoga, u Crkvi Isusova Uskrsnuća u Subotici. U organizaciji „Pučke kasine 1878" priređen je bogat program u kojem su sudjelovali mladi iz župe Isusova Uskrsnuća, te Katedralni zbor „Albe Vidaković" pod ravnanjem s. Mirjam Pandžić.

Predavanje je održao mons. dr. Đuro Hranić, pomoćni biskup Đakovačko-osječke nadbiskupije, na temu „Aleksa Kokić, svećenik i pjesnik", dok je na temu „Utjecaj vlč. Alekse Kokića na procese kulturne i nacionalne integracije bačkih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca" govorio povjesničar Krešimir Bušić, koji je tom prigodom istaknuo da Kokić svoj nacionalni ponos nije nikada podredio negaciji drugoga:

„U tome je veličina! Kao katolički svećenik ljubi Boga, a kao Hrvat ljubi svoj narod. On nije protiv drugih, on želi sebe pozicionirati po pitanju 'Tko sam ja', a sebe i svoj narod odrediti po pitanju 'Tko smo mi', ali i tko odakle dolazi. On je dobro znao da i lički Bunjevci i bački Bunjevci dolaze iz zemlje Herceg Stjepana Kralja", rekao je Bušić.

akademija kokicu 05112010-mBušić je izrazio nadu da će hrvatska zajednica u Bačkoj imati snage napraviti znanstveni skup, prilikom kojeg bi Kokića trebalo afirmirati s više aspekata - kao književnika, svećenika, kao hrvatskog patriota, ali i kao čovjeka čija osobnost i danas može biti smjerokaz.

Skupu se tijekom večeri obratio i subotički biskup mons dr. Ivan Pénzes, za koga je pripadnost Bunjevaca i Šokaca hrvatskom narodu neupitna.

akademija kokicu 05112010-2-m„Što se tiče identiteta, to svakako mislim da nije predmet rasprave. Prije 22 godine, kada sam postao biskupom, dolazili su novinari te su između ostaloga pitali i za identitet Bunjevaca i Šokaca. Tada sam izjavio, zbog toga sam bio i napadnut, da je moj otac meni kao djetetu rekao da su Bunjevci Hrvati i ja ne otvaram dalje nikakve rasprave", rekao je Pénzes.

U povodu 70. obljetnice smrti svećenika i pjesnika Alekse Kokića, objavljena je knjiga njegovih pjesama pod nazivom „Prvijenci". Knjiga je faksimil Kokićeve prve bilježnice vlastoručno napisane, u razdoblju od 1928. do 1933. godine.

Tekst: Nela Skenderović
Slike: Hrvatska riječ

Tekst je preuzet s portala Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice.

Tradicijska manifestacija „Dani Istre u Vojvodini" devetu godinu zaredom održava se naizmjenično u Vojvodini i u Istri. Kao rezultat prijateljstva i suradnje ovih dviju regija ovogodišnja manifestacija održana je na više lokacija u Vojvodini, u Novom Sadu, Senti i Zrenjaninu i trajala je od 4. do 7. studenoga.

Vojvodina i Istarska županija od 2001. godine surađuju u različitim područjima, s ciljem unaprjeđenja odnosa dviju regija, pa samim tim i dviju država. Posljedica toga je razmjena umjetnika, umjetničkih programa, kao i gospodarska suradnja.

Početak programa svojim govorima, u četvrtak 4. studenoga, otvorili su predsjednik Skupštine AP Vojvodine Sándor Egeresi i pročelnik Upravnog odjela za međunarodnu suradnju i EU integracije Istarske županije Oriano Otočan.

dani istre izlozbaPored postojeće suradnje koja je u prvom planu, Egeresi je istaknuo sljedeće: „Istra i Vojvodina predstavljaju model za kvalitetnu regionalnu suradnju, koju ćemo, zahvaljujući obostranim željama i interesima, upotpunjavati novim programima i konkretnom suradnjom u području gospodarstva, turizma, zaštite okoliša, poljoprivrede i razmjene mladeži. Istru i Vojvodinu posebno povezuje i to što, kao dvije multinacionalne i multikulturne regije, znaju prepoznati i iskoristiti prednosti i bogatstvo multietničkog suživota. Imamo zajedničku povijest, a vjerujem da ćemo imati i zajedničku europsku budućnost."

Oriano Otočan je među ostalim naglasio sljedeće: „Očekujemo snažnu gospodarsku suradnju, suradnju u području turizma, a sigurno i u procesu europskih integracija jer su to dvije regije koje svaka u svojoj državi imaju jednu vodeću ulogu."

dani istre sporazum agrarNakon otvaranja, u Skupštini AP Vojvodine organiziran je okrugli stol gdje je vodeća tema bila „EU programi u predpristupnom procesu", s ciljem da se predstave fondovi Europske unije kao još jedan oblik suradnje između Hrvatske i Srbije. U razgovoru su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za međunarodnu suradnju i EU integracije Istarske županije i šef Ureda Istarske županije u Bruxellesu Oriano Otočan, pokrajinski tajnik za međuregionalnu suradnju Boris Barjaktarović, ravnatelj Fonda za europske poslove Predrag Novikov i ravnateljica Centra za strateško-ekonomska istraživanja Vlade Vojvodine „Vojvodina-CESS" Valentina Ivanić.

Pored razgovora o predpristupnom procesu EU, potpisan je i Sporazum o suradnji u području poljoprivrede i ruralnog razvitka između Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo i Pokrajinskog tajništva za poljoprivredu, vodno gospodarstvo i šumarstvo.

dani istre djuric_otvara_izlozbuOvogodišnja manifestacija obogaćena je i izložbom Povijesnog muzeja Istre „Fotografije u Istri do 1918. iz fundusa Zbirke fotografija, negativa i fotografske opreme" koju je otvorio pokrajinski tajnik za kulturu Milorad Đurić.

Ova izložba predstavlja najstariju fotografsku baštinu Istre, prikazujući početke razvitka fotografije u Istri. Njom je obuhvaćeno razdoblje od 1862. godine, kada je otvoren prvi fotografski profesionalni atelijer u Puli, sve do 1918. godine. Izložba upoznaje s vrstama fotografije koje nastaju u tom razdoblju i predstavlja ljude toga vremena, sadrži i reportažno-dokumentarne fotografije koje upoznaju gledatelje s tim kako se vodio svakodnevni život u Puli i drugim istarskim mjestima i selima i kako su izgledali istarski gradovi.

Muzej suvremene umjetnosti Istre predstavili su muzejski savjetnik Mladen Lučić i suradnica za marketing Diana Dropulić. Oni su prikazali projekt muzeja koji bi trebao biti objektivni generator kulturnog urbaniteta grada Pule gdje bi se trebali promicati kulturni sadržaji.

dani istre u vojvodiniMuzej je prije tri godine pokrenuo i prvi sajam umjetnina s ciljem formiranja tržišta i postavljanja stvari na marketinške noge, a Pula kao kandidat za kulturu prijestolnicu EU pruža velike mogućnosti za ostvarivanje različitih ideja.

Glazbeni dio ovogodišnje manifestacije upriličili su pijanistica Elda Krajcar Percan svojim koncertom i Šikuti Machine.

Pored gospodarskih i kulturnih tema svakako su nezaobilazne bile i istarske delicije kao i vina u kojima se moglo uživati u vrijeme trajanja manifestacije.

Tekst: Ankica Jukić-Mandić

Više od sedamdeset recitatora sudjelovalo je na IX. po redu Pokrajinskoj smotri recitatora na hrvatskom jeziku, održanoj 6. studenog u čitaonici subotičke Gradske knjižnice.

S ciljem očuvanja i njegovanja standardnog hrvatskog jezika, ali i govora Bunjevaca i Šokaca, smotra svake godine okuplja djecu osnovnih i srednjih škola, ali i one mlade do 27 godina starosti koji vole kazivati poeziju.

smotra recitatora 2010-becaSvake godine, po riječima predsjednice „Hrvatske čitaonice" Bernadice Ivanković, u smotru se uključuju djeca iz škola u kojima se nastava odvija na hrvatskom jeziku, ali i iz mjesnih udruga kulture. Ona izražava veliku žalost što se ove godine nitko iz Srijema nije prijavio iako organizator snosi dio putnih troškova. Recitatori su podijeljeni u tri dobne skupine: mlađu (učenici nižih razreda osnovne škole), srednju (učenici viših razreda) i stariju (srednjoškolci i mladi do 27 godina).

Djecu i nastavnike pozdravila je generalna konzulica Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici Ljerka Alajbeg koja rado prati ovu manifestaciju rekavši kako je očuvanje i njegovanje materinskog jezika od iznimne važnosti te da je hrvatski jezik bogat, lijep i melodiozan te se njime trebamo dičiti.

Smotru je pozorno pratila i konzulica savjetnica Vesna Njikoš Pečkaj.

U ime Hrvatskog nacionalnog vijeća djeci se obratio član Izvršnog odbora zadužen za obrazovanje i dogradonačelnik Grada Subotice Pero Horvacki. On im je čestitao na trudu koji ulažu u recitiranje i pohvalio one koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku te ih potaknuo da povedu i svoje prijatelje i vide kako je lijepo učiti na hrvatskom jeziku.

smotra recit 2010-rad zirijaPovjerenstvo u sastavu: Katarina Čović, Katarina Čeliković i Marija Šeremešić proglasilo je najbolje u svim kategorijama. Svi su sudionici dobili na dar knjigu na hrvatskom jeziku, a oni najbolji i pohvalnicu kao i nagradni izlet u Osijek, 19. studenoga, gdje će biti gosti Dječjeg kazališta. Stručno povjerenstvo izrazilo je zadovoljstvo kvalitetom kazivanja poezije i izborom koji je bio primjeren dobi i mogućnostima recitatora.

smotra recit 2010-najbolji_maliPobjednici u mlađoj skupini:

Anastazija Balatinca (Bački Breg), Lucija Buza (Tavankut), Mario Buza (Subotica), Aneta Firanj (Sombor), Petar Huska (Subotica), Zdenko Ivanković (Subotica), Kristina Kemenj (Svetozar Miletić), Leona Matković (Subotica, Miljana Pejak (Bački Monoštor), Katarina Piuković (Subotica), Ivana Tikvicki (Mala Bosna), Milica Vuković (Tavankut)

smotra recit 2010-najbolji_srednjiPobjednici u srednjoj skupini:

Miroslava Bijelić (Vajska), Sara Dulić (Subotica), Emina Firanj (Sombor), Davorin Horvacki (Subotica), Josip Jaramazović (Subotica), Marina Mačković (Subotica), Katarina Skenderović (Subotica), Nataša Vojnić Tunić (Stari Žednik)

smotra recit 2010-najbolji_velikiPobjednici u starijoj skupini:

Gordana Cvijin (Subotica), Andrea Dulić (Subotica), Dejana Jakšić (Sombor), Lea Jevtić (Sombor), Ivan Kovač (Subotica), Ivana Rudić (Subotica), Ivan Škravan (Vajska), Bernadica Vojnić Mijatov (Subotica).