Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Sedamdeset i sedma po redu tradicionalna žetvena svečanost, zahvala Bogu za žito, kruh i plodove zemlje – Dužionica, u organizaciji HKUD-a „Vladimir Nazor“ iz Sombora, održana je u nedjelju, 31. srpnja.

Uvod u centralnu proslavu bila je večer prije, u subotu 30. srpnja, kada je u Hrvatskom domu priređen kulturno-umjetnički program u kojem su sudjelovali domaćini i gosti iz Tolise u Bosni i Hercegovini. Pozdravljajući nazočne, predsjednik HKUD-a „Vladimir Nazor“ Mata Matarić podsjetio je da Dužionica ne traje tek nekoliko dana, već da zapravo traje cijele godine, te dodao kako ovu svečanost nitko ne bi trebao svojatati.

„Dužionicu neki svojataju i kažu da je to samo bunjevački običaj, a da baš i nije običaj Hrvata. Mi smo prošloga tjedna bili na žetvenim svečanostima, odnosno Dužionici u Zaprešiću, pa sad vi vidite čija je to svečanost. Ne možemo lokalno promatrati ovu zahvalu Bogu. Smatram da je to panonska Dužionica u kojoj i naše društvo aktivno sudjeluje. Sedamdeset i sedmi put mi zahvaljujemo za plodove zemlje, stoga nitko nema pravo Dužionicu svojatati, ali je ima pravo slaviti“, naglasio je Mata Matarić.

Uslijedio je program u kojem su se na pozornici smjenjivali domaćini i gosti iz Tolise. U programu je sudjelovala i literarna sekcija, te pjevači pod ravnanjem Tereze Zujić. Urednik lista „Miroljub“ Alojzije Firanj predstavio je novi, ovogodišnji treći broj, a pedeset i peti od početka izlaženja. Pročelnik sportske sekcije Pavle Matarić predstavio je ekipu veslača „Salašari somborski“ koji će sudjelovati na 14. maratonu lađa na Neretvi. Pred sam kraj programa predstavljeni su i ovogodišnji bandašica i bandaš: Cecilija Pekanović i Petar Firanj, oboje iz Nenadića.

Sudionici i gosti Dužionice, su u nedjelju 31. srpnja, sudjelovali na svečanoj svetoj misi u crkvi Presvetog Trojstva koju je predvodio preč. Josip Pekanović u koncelebraciji s karmelićaninom o. Bernardinom Viszmegom i župnikom župe Sveti Križ u Somboru vlč. dr. Marinkom Stantićem. Župnik je blagoslovio kruh kojeg su bandaš i bandašica potom ponijeli u Županiju.

Nakon svete mise zaigralo se kolo na Trgu Presvetog Trojstva, a potom su sudionici ovogodišnje Dužionice pošli do Županije, gdje ih je primio gradonačelnik Nemanja Delić. Njemu je kruh uručila bandašica Cecilija Pekanović.

Nakon prijama, sudionici Dužionice su uz pratnju tamburaša zaigrali i ispred Županije, a potom su svi zajedno pošli u Hrvatski dom, gdje je priređen ručak. Predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća dr. Slaven Bačić predstavio je kampanju pred popis stanovništva 2011. godine u Srbiji koja je naslovljena „Izjasni se HRabro“ te je pozvao hrvatsku nacionalnu zajednicu da se na popisu stanovništva izjasne za ono što jesu – Hrvati.

„Tužno je bilo vidjeti u crkvi i kod gradonačelnika dvije Dužionice, dva kruha, dvije bandašice i dva bandaša, jer sam siguran da svi pripadamo istomu stablu. Bili ste hrabri devedesetih godina, bili ste hrabri i danas kada je trebalo u crkvi stajati s predstavnicima onih struktura zbog kojih smo bježali od mobilizacije i koji su bili na strani onih kojima se sada sudi u Hagu. Ostali smo hrabri i tada, ostali smo hrabri i danas. I zato, izjasni se hrabro na popisu stanovništva: izjasni se da si Hrvatica, izjasni se da si Hrvat“, rekao je Slaven Bačić.

Nazočne je ohrabrila i konzulica Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici Vesna Njikoš Pečkaj. Osim spomenutih, svečanosti Dužionice su nazočili i ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, predstavnici Hrvatske matice iseljenika, predstavnici Crkve i hrvatskih kulturno-umjetničkih društava i udruga

Tekst: Zlatko Gorjanac

izjasni se hrabroŠto veći broj članova hrvatske zajednice u Srbiji slobodno izjašnjenih o svojoj nacionalnoj pripadnosti na predstojećem popisu stanovništva, cilj je afirmativne kampanje koju je započelo Hrvatsko nacionalno vijeće, istaknuto je na konferenciji za novinare održanoj 25. srpnja u prostorijama ovoga državnog tijela u Srbiji. Kampanja se provodi pod sloganom „Izjasni se Hrabro" i objedinjuje sve čimbenike i strane u okviru hrvatske zajednice u Srbiji, istaknuto je.

Porukom „Izjasni se Hrabro" Hrvatsko nacionalno vijeće obraća se svim pripadnicima hrvatske zajednice u Srbiji, a posebice onima koji još uvijek nemaju dovoljno smjelosti očitovati se kao Hrvati.

Župa Presvetog Trojstva u Somboru ove je godine organizirala tradicionalnu župsku likovnu koloniju priređenu 20. srpnja, na kojoj je sudjelovalo 13 slikara. Ovaj šesti susret u prostoru negdašnjeg franjevačkog samostana u samom središtu grada okupio je umjetnike iz Sombora, Subotice, Slankamena i Čantavira.

„Prvotna je želja da se ovdje jedanput u godini okupe somborski, ali i drugi slikari, koji svojim boravkom i radom ostavljaju župi kao instituciji svoja djela koja ostaju u fundusu ove župske zajednice", rekao nam je župnik župe Presvetog Trojstva preč. Josip Pekanović.

Ova župa ima slobodu i dozvolu umjetnika da slike pokloni, ili ukoliko su takve potrebe da ih proda, ali za sada se o tome nije razmišljalo, već se redovito priređuju izložbe nakon sušenja i uramljivanja ovih umjetničkih djela. Slike se u prostorijama župne kuće obično izlažu u proljeće - oko blagdana Uskrsa i tu ostaju do sljedeće likovne kolonije, odnosno izložbe, tako da ih mogu pogledati svi vjernici i svi zainteresirani ljubitelji likovne umjetnosti.

Župnik Josip Pekanović zadovoljan je odazivom slikara, onih novih, ali i onih „starih znanaca", koji ovdje dolaze svake godine i već su dugogodišnji prijatelji župe. Inspiraciju su tražili u župi, u prelijepom sakralnom prostoru, ali ove godine je na neki način utjecao i sam župnik.

kolonija sombor 2011„Slikari su ove godine uglavnom ostali ovdje na župi i tu nalazili inspiraciju, ali kada su željeli slikati nešto od somborskih motiva, obično su dolazili prije pribilježiti skice, tako da na likovnoj koloniji sav svoj rad mogu posvetiti tome. Skrenuo sam pažnju umjetnicima da sljedeće godine ova župa slavi jubilej - 250 godina od posvećenja crkve Presvetog Trojstva. Gradnja crkve je započela prije 260 godina, a nakon 10 godina ona je blagoslovljena i nastavljena je gradnja. Stoga sam pomalo sugerirao umjetnicima da ako je neko inspiriran, bude zastupljena ta tema crkve. Neki su slike na tu temu napravili ovdje, a neki još uvijek rade slike na tu temu i nakon likovne kolonije, kako bi dali svoj doprinos povodom ovog jubileja. I sljedeća, 7. likovna kolonija bit će posvećena ovoj temi", kaže župnik Josip Pekanović, dodavši kako bi sljedeće godine trebala izaći iz tiska i monografija župe.

Na ovogodišnjoj likovnoj koloniji sudjelovali su: Sava Stojkov, Rudolf Cirkli, Marija Turkalj-Matić, Marija Kemer, Jene Višinka, Cecilija Miler, Đerđi Šarić, Josipa Križanić, Vanda Njilaši, Zorica Lazić, Mirko Kesegi, Rudolf Sedlar i Stjepan Albot. Već drugu godinu financijskom potporom koloniju je pomoglo Pokrajinsko tajništvo za propise, upravu i nacionalne zajednice.

Tekst: Z. G.
Fotografije: Hrvatska riječ

Hrvatska novinska agencija (Hina) objavila je kratku vijest da je nakon duge i teške bolesti u Zagrebu 21. srpnja 2011. godine, preminuo dugogodišnji ravnatelj vinkovačkog Gradskog muzeja, akademski slikar Stjepan Jozić. U njoj je istaknuto: „Za njegove dvadesetogodišnje ravnateljske dužnosti Gradski se muzej postupno širio te znatno obogatio djelatnost i struku".

To konkretno znači da su njegove zasluge za ustroj i obogaćivanje vinkovačkog Gradskog muzeja, koji danas ima: Arheološki odjel s arheološkom, numizmatičkom i dokumentacijskom zbirkom, Etnološki i Galerijski odjel, te Povijesni odjel s povijesnom, kartografskom i tehničkom zbirkom, kao i zbirkama diploma, medalja, spomenica, plaketa, odlikovanja, medalja, značaka, oružja, vojne i lovačke opreme, odora i pribora, žigova, plakata, letaka, drugih tiskovina, keramike, stakla, razglednica, starih crteža, zastava, grbova i sl., nezaobilazne i velike.

Stjepan Jozić je rođen u Bačkom Monoštoru 1951. godine, a nakon što su mu se roditelji preselili u Vinkovce tamo je i završio osnovnu i srednju školu. Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu upisao je 1979. Diplomirao je u klasi glasovitog prof. Vasilija Jordana 1983. godine. Kratko je vrijeme radio u gospodarstvu i kao srednjoškolski profesor umjetnosti, a pred Domovinski rat zaposlio se u Gradskom muzeju u Vinkovcima, u kojem 1991. preuzima dužnost ravnatelja. Osim slikarstvom, bavio se računalnom grafikom, grafičkim dizajnom, ilustriranjem knjiga i organiziranjem izložaba. Bio je voditelj Likovne radionice Dječjeg doma „Sv. Ane" u Vinkovcima te umjetničkih kolonija u Selcu i Lovranu. Darovao je više od 120 svojih djela za pomoć djeci, udrugama, braniteljima i invalidima. Za svoj rad više puta je nagrađivan i odlikovan.

Gradski muzej u Vinkovcima osnovan je 1946. a 1950. smješten u kasnobaroknoj građevini sagrađenoj za vojne potrebe početkom 1870-tih, na današnjem Trgu bana Josipa Šokčevića. Pokraj vrijedne muzejske građe iz nekadašnje antičke kolonije Aurelia Cibalia, među mnoštvom eksponata posebnu pozornost privlače predmeti iz tradicijske šokačke baštine.

Stjepan Jozić pokopan je u subotu, 23. srpnja, na vinkovačkom gradskom groblju nakon komemoracije koja je održana u Galeriji likovnih umjetnosti „Slavko Kopač" u Vinkovcima.

Tekst: T. V.

Naivna umjetnica u tehnici slame i jedna od ključnih sudionica te scene Ana Milodanović umrla je 20. srpnja 2011. godine, u 86. godini života. Pokopana je na žedničkom groblju, 21. srpnja.

Ana Milodanović rođena je 1926. godine u Žedniku. Ona i njezine sestre Teza i Đula, te Marija Ivković Ivandekić i Kata Rogić bile su poznate pletilje predmeta od slame (perlica i kruna) za proslave dužijanci koje su se održavale u Subotici i okolici. Prvo su radile predmete od slame kao što su krune, perlice i vjerski simboli, a poslije su počele izrađivati slike od slame.

Članicom Likovne kolonije tavankutskog KUD-a »Matija Gubec« bila je od 1961. do 1972. godine. Izlagala je u zemlji i inozemstvu na preko 100 izložaba.

ana milodanovic -rit-1962Prvi put je izlagala na Prvoj izložbi slikara amatera u Tavankutu 1962. godine, a s te joj je izložbe poznata slika „Rit" (koja se smatra prvom slikom od slame) i maketa crkve sv. Marka u Žedniku. Godine 1965. izlagala je u Subotici na izložbi „Amateri i naivci - Tavankut", koja je privukla veliku pozornost publike i dobila povoljne ocjene kritičara. Uspjeh ove izložbe pružio je slamarkama mogućnost da nadalje izlažu samostalno.

Jedna je od slamarki koje su ostvarile značajan opus djela vjerske tematike. Brojni se njezini radovi nalaze u institucijama Subotičke biskupije. Na poticaj đurđinskog župnika Lazara Ivana Krmpotića 1960. godine Ana i njezina sestra Teza izradile su grb kardinala Alojzija Stepinca u povodu njegove smrti.

Ani Milodanović posvećen je značajan prostor u monografiji „Umjetnost u tehnici slame" Lazara Ivana Krmpotića iz 2001. godine.

Tekst: Hrvatska riječ

U crkvi sv. Petra i Pavla u Bačkom Monoštoru, 9. srpnja održan je šesti po redu Međunarodni festival marijanskog pučkog pjevanja, koji je započeo nastupom djece organizatora KUDH-a „Bodrog" pjesmom „Evo nas pred tobom Marijo". Nakon pozdravnih riječi potpredsjednice KUDH-a Anite Đipanov i domaćina, župnika vlč. Gorana Vilova, nastupilo je osam skupina.

Na temu ovogodišnjeg festivala - marijanske uskrsne pjesme - svojim su pjevanjem pokazali kako ljubav i molitva mogu biti iskazani i na ovaj način sljedeći izvođači:  HKUD „Vladimir Nazor" iz Sombora, Djevojačka vokalna grupa „Musica viva" iz Svetozara Miletića, KUD „Seljačka sloga" iz Gajića - Republika Hrvatska, Mađarski zbor crkve sv. Petra i Pavla iz Bačkog Monoštora, Hrvatska kulturna pjevačka udruga „Zora" iz Vajske, Muški oktet VIS „Tekije" iz Petrovaradina, Ženski pjevački zbor „August Šenoa" iz Pečuha - Republika Mađarska i domaćini KUDH „Bodrog".

Organizator festivala, Kulturno-umjetničko društvo Hrvata „Bodrog" i ove je godine bio dobar domaćin, a predsjednik KUDH-a Željko Šeremešić ističe kako Monoštorci „od davnina štuju presvetu Djevicu Mariju i svoju ljubav i vjeru u nju iskazuju, kako u molitvama, tako i kroz pučke pjesme.

Uz brojne štovatelje presvete Djevice Marije, zaštitnice ovoga sela, među uzvanicima na ovogodišnjem festivalu bili su Filip Damjanović, ministar savjetnik u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu i Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

/prema tekstu Zdenke Mitić u HR/


Proslava Presvetoga Srca Isusova, crkvenoga goda kirbaja u Šidu, 1. srpnja, započela je svečanom misom u župnoj crkvi Presvetoga Srca Isusovog, koju je predvodio srijemski biskup mons. mr. Đuro Gašparović u koncelebraciji generalnog vikara Srijemske biskupije i župnika i dekana u Srijemskoj Mitrovici Eduarda Španovića, župnika u Petrovaradinu i upravitelja svetišta Gospe Tekijske, vlč. Stjepana Barišića, potom župnika u Inđiji vlč. Stjepana Kljajića, grkokatoličkog župnika i dekana u Šidu vlč. Mihaila Režaka, župnika u Sotu i Erdeviku vlč. Zdravka Čabrajca i župnika u Šidu vlč. Nikice Bošnjakovića. Notu misi dao je je zbor Sv. Cecilije iz Srijemske Mitrovice pod ravnanjem časne sestre orguljašice, Cecilije Tonikić. Pokraj velikog broja župljana iz šidske župe i okolice, svečanoj misi prisustvovali su predstavnici lokalne samouprave općine Šid, predstavnici ostalih kulturno-umjetničkih društava iz Šida kao i dužnosnici Veleposlanstva RH u Beogradu i HNV-a.

hkd sid 2011-3Program HKD-a „Šid"

Poslije svete mise, u crkvenom dvorištu održan je prigodni program HKD-a „Šid", zajedno s ostalim KUD-ovima grada Šida. Prisutnima se obratio vlč. Nikica Bošnjaković, koji je tom prigodom iznio planove daljnje izgradnje pastoralnog centra u okviru nove crkvene kuće, koja je kupljena prošle godine i u kojoj se sada održava vjeronauk za mlade, probe folklora i tamburaškog orkestra, kao i sve ostale aktivnosti crkvenog i duhovnog života.

Potom je sve prisutne pozdravio predsjednik HKD-a „Šid" Josip Hodak:

„Razlog našem današnjem okupljanju jest prva godišnjica rada HKD-a 'Šid', koje je osnovano 11. lipnja 2010. godine, na inicijativu i uz veliku pomoć vlč. Bošnjakovića. Kroz jednogodišnji rad društva njeguje se i održava kulturna i običajna tradicija Hrvata na ovim prostorima, a ljudi dobroga srca i plemenitih namjera se druže, surađuju s drugim etničkim skupinama, predstavljaju suvremenicima i čuvaju za budućnost svu ljepotu nacionalnog bića. Jer pjesma i igra, kultura i običaji jednog naroda jesu njegova duša, njegovo živo biće i trajno svjedočanstvo njegovog postojanja u vremenu i prostoru. HKD 'Šid' je mlado, društvo u povoju, njegovom prohodavanju su pripomogli mnogi dobri ljudi, organizacije i ustanove, a folklorna i tamburaška sekcija ostvarile su već niz uspješnih nastupa«, rekao je Hodak.

hkd sid 2011-2Velikom broju publike predstavila se mlađa folklorna grupa HKD-a „Šid". Mališani su podigli publiku na noge, a s obzirom da je bogatstvo šidske općine i u njenoj multietničnosti, suživotu različitih nacija i vjera, kao i različitosti kultura i običaja, prisutnima su se predstavili i prijatelji, članovi Slovačkog kulturno-umjetničkog društva „Jednota", koji su svojom razigranošću dobili veliki pljesak od svih prisutnih. Njegovanje svoje tradicije, a duboko poštovanje i divljenje drugima, jest ono što je krasilo, krasi i krasit će sve plemenite ljude, pa su tako među gostima bili i članovi Srpskog kulturno-umjetničkog društva „Sveti Sava", koji imaju višedecenijsko iskustvo i tradiciju. Živu i razigranu melodiju, živopisne nošnje i veselu igru Rusina predstavili su te večeri članovi KUD-a „Đura Kiš" i na kraju ponovno domaćini, starija folklorna grupa HKD-a „Šid".

Tekst: Suzana Darabašić
Fotografije: Hrvatska riječ

U sklopu višetjednog boravka u Hrvatskoj, delegacija Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva „Lado" iz Geelonga (Australija) posjetila je 4. srpnja Suboticu, te obišla najvažnije institucije hrvatske manjinske zajednice i upoznala način njihovog života i rada u Republici Srbiji.

Goste je na hrvatsko-srbijanskoj granici dočekao ravnatelj Subotičkog tamburaškog orkestra Stipan Jaramazović, jedan od organizatora ovog posjeta, a uvodnu riječ na dočeku u Subotici i kraći prikaz aktualnog života hrvatskog nacionalnog bića na teritoriju Vojvodine i Srbije, na platou ispred franjevačke crkve uputio im je Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Gosti iz Australije potom su u kraćoj šetnji obišli grad i zaputili se na ručak koji je bio organiziran u svetištu Bunarić.

Nakon objeda uslijedio je obilazak crkve u Aleksandrovu i prikaz slika otajstava krunice izrađenih u tehnici slami, uz prigodnu pozdravnu riječ domaćina msgr. Andrije Kopilovića. Tijekom bogato organiziranog programa ovog jednodnevnog posjeta Hrvatima na sjeveru Bačke, predsjednik DSHV-a Petar Kuntić upriličio je u prostorijama stranke prijam za sve članove australske delegacije i prigodnim ih riječima upoznao s radom i značajem jedine parlamentarne stranke Hrvata na prostorima Vojvodine i Srbije. Gostima su se prigodnim riječima obratili još i predsjednik subotičke podružnice DSHV-a Martin Bačić, predsjednik Mladeži DSHV-a Siniša Skenderović i predsjednica NVO „Hrvatski majur" Tamara Dulić.

lado iz australije u suboticiU nastavku je uslijedio posjet prostorijama Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji, posjet subotičkoj katedrali, te nastup na koncertu Subotičkog tamburaškog orkestra u Velikoj vijećnici Gradske kuće. Jednodnevni posjet članovi Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva „Lado" iz Geelonga zaključili su večerom u Vinskom dvoru na Hajdukovu, nakon čega su se zaputili prema Hrvatskoj, gdje su boravili još tjedan dana do povratka u Australiju.

Priredila Katarina Čeliković