Pozovite » (+381) (0)24 535-533

gerardovo 2012-1-mmU somborskoj karmelićanskoj crkvi 24. lipnja 2012. godine završena je proslava Gerardova o 56. obljetnici smrti Sluge Božjega o. Gerarda Tome Stantića.

Za ovo slavlje karmelićani i vjernici grada Sombora pripremili su se posebnom Duhovnom pripravom, od 18. do 23. lipnja. Svaku večer u 18,30 sati bila je sv. misa i prigodna propovijed, a nakon mise molitva na grobu o. Gerarda za njegovo proglašenje blaženim.

Na sam dan smrti o. Gerarda, u nedjelju 24. lipnja, održano je svečano slavlje. Vjernici grada Sombora i okolice i brojni hodočasnici koji su sa sedam autobusa kao i osobnim vozilima došli iz Subotice i okolice te iz Sonte i Bačkog Monoštora, počeli su pristizati u karmelićansku crkvu već od ranog poslijepodneva. U 17,30 sati bila je krunica uz meditacije na temelju tekstova S. B. o. Gerarda, uz pjesme djece i mladih iz subotičkih VIS-ova „Proroci" i „Ritam vjere" te somborskog VIS-a „Antunići". U isto vrijeme je bila prigoda za osobnu svetu ispovijed. Molitvu krunice i svetu misu je animirao o. Mato Miloš, karmelićanin, vicepostulator kauze S. B. o. Gerarda.

gerardovo 2012-2-mmU 18,30 sati započela je sveta misa koju je predvodio subotički biskup mons. Ivan Pénzes s dvanaestoricom svećenika dok ih je još nekoliko bilo na raspolaganju za svetu ispovijed. Đakonsku službu na misi vršio je stalni đakon Stipan Periškić iz Bačkog Monoštora. Na početku sv. mise biskupa, svećenike i sve hodočasnike pozdravio je o. Mato Miloš u ime karmelskog samostana i svih karmelićana.

Prigodnu propovijed održao je mons. Bela Stantić, župnik subotičke župe Isusova Uskrsnuća. On je najprije podsjetio na životni put o. Gerarda dok je u drugom dijelu propovijedi ukazao na brojne krjeposti tog jedinog kandidata za oltar iz Subotičke biskupije. Propovjednik je istaknuo duboko vjerničko iskustvo o. Gerarda zatim njegov pokornički i samoprijegorni život, njegov pastoralni rad, osobito brigu za bolesnike i pokornike koje je rado ispovijedao, tako da su ga u Somobru nazivali „tješiteljem svake duše, a posebno bolesnika". Za o. Gerarda „duše su skupe kao što je skup Isusov život", podsjetio je propovjednik. Mons. Stantić je osobito istaknuo njegovo iskustvo sjedinjenja s Bogom u mističnim doživljajima. O tim doživljajima on je sam pisao u kronici karmelskog samostana u Somboru ali u trećem licu: „Bog je dao jednom od našim milost sjedinjenja", a na drugom mjestu slično: „Bog je dao nekom od naših umnoženje sjedinjenja".

gerardovo 2012-4-mmNavodeći misli o. Ante Stantića, dugogodišnjeg vicepostulatora u kauzi o. Gerarda, propovjednik je rekao: „Možemo s pravom zaključiti da cijeli Gerardov hod ide prema sjedinjenju s Bogom. Polazi od utjelovljenog Sina Božjega, bogati se bogatstvima Isusovih otajstava... U utjelovljenom Sinu Božjemu kuša Božju blizinu i sjedinjenje s Isusom. Njegova se duša susreće s Kristom kao zaručnica sa zaručnikom". U tom smislu sam o. Gerard svjedoči: „U duši sam se zaručio, pa Zaručnika samo živom dušom mogu naći i s njime se sjediniti! Što tijelo slabije koraca, duša se bolje penje na goru savršenosti kako bi vidjela i našla Zaručnika". I zato o. Gerard „neprestano gleda Isusa, susreće ga, razgovara s njim i ugađa mu", zaključio je propovjednik i upitao: „Treba li nam bolja preporuka da o. Gerarda Tomu zavolimo kao uzor i zagovornika na nebu?! Možda nismo čuli da je o. Gerard činio čudesa dok je bio na zemlji. To je samo privid, jer je njegov zemaljski život bio živo čudo sjedinjenja čovjeka i Boga na zemlji. Kao što je bio do zadnje stanice svoga života predan Bogu u službi i na slavu, tako sada s nebesa sigurno želi pomoći nama da to isto postignemo. Jer on se ni sam nije bogatio onim što lopovi kradu ili moljac grize, nego se bogatio u Bogu. Neka i nama bude zagovornikom da se i naše sjedinjenje jednom ostvari što sigurno svi želimo. Prema Isusovim riječima: Tražite najprije Kraljevstvo nebesko, a sve ostalo će vam se nadodati, možemo biti sigurni kad po zagovoru o. Gerarda budemo tražili ono što je on tražio i postigao i u nama će se početi čuda događati. Zato vapimo: Slugo Božji, oče Gerarde, moli se za nas".

Pjevanje na misi predvodili su članovi zbora Collegium musicum catholicum iz Subotice zajedno s mladima spomenutih VIS-ova i drugim članovima župnih zborova iz Sombora i Subotice. Tim združenim zborom ravnao je Miroslav Stantić, a za orguljama je bio mr. Kornelije Vizin.

gerardovo 2012-3-mU prikaznoj procesiji uz darove za euharistijsko slavlje vjernici su prinijeli i novu slikovnicu posvećenu životu i djelovanju o. Gerarda za koju je tekst napisala Katarina Čeliković, a ilustracije napravila Ružica Miković-Žigmanov. Umjetničku sliku koja prikazuje karmelićansku crkvu u Somboru prinijela je i darovala umjetnica Ruža Tumbas iz Subotice, svoj dar - ikonu Majke Božje - prinijele su grkokatoličke časne sestre Službenice Bezgrješne djevice Marije. Djeca su prinijela umjetničku sliku malog praškog Isusa rad Ružice Miković - Žigmanov.

Na kraju mise o. Mato Miloš je zahvalio svima na sudjelovanju u tom slavlju izrazivši radost da se širi štovanje S. B. o. Gerarda. Zahvalio je biskupu što vodi brigu o kauzi o. Gerarda podsjećajući da će biskupijska komisija morati odlučiti i o eventualnom čudu koje se dogodi po njegovu zagovoru. O. Mato je zahvalio i svim svećenicima što promiču štovanje o. Gerarda i s vjernicima mole za njegovo proglašenje blaženim i svetim. Zahvalio im je također što među vjernicima šire i Glasilo o. Gerarda koje pomaže u upoznavanju njegova svetačkog lika i bilježi sve događaje vezane za promicanje njegove kauze.

gerardovo 2012-5-mmSlavlje je završilo na grobu o. Gerarda molitvom za njegovo proglašenje blaženim i za uslišanje molitava po njegovu zagovoru koju je predmolio biskup Ivan Pénzes.

Slično slavlje održano je prethodni dan i na mađarskom jeziku. Misu je predvodio mons. István Koncz, prepozit i direktor kancelarije Subotičke biskupije u zajedništvu s priorom somborskog karmelićanskog samostana o. Bernardinom Viszmegom i drugim svećenicima koji su došli sa svojim vjerenicima na to slavlje. Prigodnu propovijed je održao Károly Szungyi, župnik subotičke župe Rođenja BDM.

Duhovnu pripravu slavlja kako na mađarskom tako i na hrvatskom jeziku prenosio je Radio Marija Srbije.

Tekst: Andrija Anišić
Fotografije: Silvester Bašić

priskakanje vatre 2012-0-mmNa blagdan Sv. Ivana Cvitnjaka, 24. lipnja 2012. godine, održano je „Priskakanje vatre" na Gornjem Verušiću, na salašu Martina Gabrića, na kojemu će ove godine biti održano i Natjecanje risara.

Ovaj gotovo zaboravljeni narodni običaj prvi je put uvršten u program Dužijance prošle godine, u povodu obilježavanja 100. obljetnice njezina održavanja. Program „Priskakanja vatre" na sv. Ivana Cvitnjaka započeo je paljenjem vatre, koju su preskakali i kroz koju su skakali mladi obučeni u narodne nošnje, a potom i prisutni posjetitelji.

priskakanje vatre 2012-2-mmNakon običaja preskakanja vatre, članovi folklorne skupine HKC „Bunjevačko kolo" upriličili su običaj plesa parovnih bunjevačkih plesova s vijencima od ivanjskoga cvijeća te postavljanja vijenca iznad ulaznih vrata salaša gdje će visjeti do sljedećeg Cvitnjaka, vjerujući da će vijenac zaštititi salaš od groma i vatre.

Slavlju je nazočilo stotinjak posjetitelja koje je na početku programa pozdravio predsjednik Organizacijskog odbora „Dužijance 2012." Marinko Piuković.

priskakanje vatre 2012-3-mm

Tekst: Hrvatska riječ
Fotografije: Nada Sudarević


likovna kolonija vajska2012-1Mjesni odbor DSHV-a Vajska i mjesna HKPU „Zora" organizirali su 23. lipnja 2012. godine III. likovnu koloniju na jezeru Provala kod Vajske, a cjelodnevni kulturni događaj završio je književnom večeri posvećenoj Godini hrvatskih velikana u Vojvodini.

Program je započeo otvorenjem likovne kolonije u jutarnjim satima na jezeru Provala, u kojoj su sudjelovali slikari iz udruge „CroArt" iz Subotice. Navečer je u obiteljskoj kući Balić održana književna večer na kojoj je Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, govorio o hrvatskim velikanima čije obljetnice obilježavamo ove godine. Prije početka književne večeri, u vrtu obiteljske kuće Balić, priređena je izložba radova nastalih na III. likovnoj koloniji.

Na književnoj večeri okupio se lijep broj prijatelja „Zore" iz Vajske, Bođana, Plavne i Bača te druge uzvanice. Poslije pozdravne riječi Željka Pakledinca i uvodnog izlaganja Zvonimira Pelajića, publici se obratio Tomislav Žigmanov. U zanimljivom predavanju on je na popularan način prikazao sve hrvatske velikane čije obljetnice obilježavamo ove godine, iznijevši pritom neke od detalja koji nisu dovoljno poznati u ovome kraju.

likovna kolonija vajska2012-2„Ustrojavanje sjećanja tek je prvi korak u našoj povijesti, koja dosad nije relevantno prikazana. Sjećanja su nam, uglavnom, lokalna i tu moramo učiniti značajan iskorak stvarajući cjelovitu sliku o našem ishodištu i sveukupnoj povijesti. Opus Ante Jakšića ostao je nepoznat iz više razloga, od kojih je jedan njegovo kršćansko nadahnuće."

Žigmanov je istaknuo i „Hrvatsku riječ" koja donosi važne tekstove o svim obljetnicama, te dodao:

„Beato Bukinac je prvi koji je na temelju znanstvenih činjenica prikazao doseljenje šokačkih Hrvata iz Bosne u ove krajeve, a čiju je knjigu s latinskoga preveo Bela Tonković".

Žigmanov je govorio i o svećeniku Ivanu Kujundžiću, koji je dijelio sudbinu mnogih drugih intelektualaca svojega vremena. Istaknuo je zasluge Ante Miroljuba Evetovića, kao prvog hrvatskog pjesnika i sljedbenika J. J. Strossmayera, koji je mnogo radio na emancipaciji i stvaranju moderne hrvatske nacije. Na završetku svoga predavanja Žigmanov je istaknuo da su naši velikani pratili suvremene trendove u kulturi i ostavili značajne tragove, a današnja nezainteresiranost naših ljudi je posljedica trenutačne apatije i dugogodišnjeg prešućivanja svega onoga što nam pripada.

likovna kolonija vajska2012-3HKPU „Zora" ovakvim djelovanjem u svojoj sredini postaje sve uspješnija, što potvrđuju i riječi Mate Matarića, zastupnika u Skuštini AP Vojvodine na završetku ovoga skupa:

„U ovoj situaciji pojačane asimilacije bitno je sačuvati sve što je naše, a to se upravo radi na način kako to čini 'Zora'".

Program su svojim pjevanjem i prigodnim stihovima uljepšali pjevačka skupina „Zora" te pjesnik iz Bođana Josip Dumendžić Meštar.

Tekst: Zvonimir Pelajić
Fotografije: Ljiljana Dulić Mészáros i Vanja Pakledinac

izlozba spartak dulic2012U Galeriji Kulturnog centra „Laza Kostić" u Somboru, 22. lipnja 2012. godine otvorena je izložba akademskog slikara-grafičara iz Subotice Spartaka Dulića. Ovo je Dulićeva prva izložba u Somboru, a na njoj se predstavio s dvanaest radova velikog formata - 140x100 i 200x140 cm.

„Nisu u pitanju klasične slike nego crteži u boji koji su rađeni flomasterima i autolakom na platnu", kazao je Spartak Dulić. „Ova su djela nastala u razdoblju od 2008. do 2012. godine. Radovi su proizašli iz kombinacije geometrijske apstrakcije i urbanog arta. Slike iz ovoga ciklusa bile su izložene u Pančevu, Subotici i sada u Somboru. Osjećam da će ovaj ciklus uskoro biti završen, a što će biti novo još ne bih otkrivao", pojasnio je autor.

Klasičnog otvorenja izložbe nije bilo, ali su posjetitelji mogli porazgovarati s umjetnikom.

Ugođaj je upotpunio somborski gitarist Igor Stupin.

Izložba je priređena u sklopu „Green Town Jazz Festa" koji je trajao od 22. do 24. lipnja.

Spartak Dulić diplomirao je 1998. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Ante Kuduza. U Hrvatskoj je živio i stvarao od 1992. do 2006., a u Suboticu se vratio 2007. godine. Imao je više samostalnih izložbi u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji. Radi i kao ravnatelj i kustos Zavičajne galerije dr. Vinka Perčića u Subotici.

Izložba Spartka Dulića u Galeriji Kulturnog centra „Laza Kostić" može se pogledati do 9. srpnja 2012. godine.

Tekst i fotografija: Zlata Vasiljević

 

dodjelabodrogvari2012-0-mPrestižno priznanje Grada Subotice - nagrada dr. Ferenc Bodrogvári, koje se dodjeljuje svake godine na području stvaralaštva za istaknuto djelo i zapažena ostvarenja, ove godine su dobile likovna i filmska umjetnica Lea Vidaković, autorica na polju instalacija, lutkarskog filma, performansa, video instalacija (stop motion filmova), u tehnici akvarela, kemijske olovke, čipke i tapeta, koju je predložio Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i umjetnica Maja Rakočević Cvijanov, kiparica, suvremena i vizualna umjetnica, koju je predložila Moderna galerija „Likovni susret".

Predsjednik Skupštine grada Slavko Parać je 22. lipnja 2012. godine, na svečanosti dodjele u Velikoj vijećnici Gradske kuće, dobitnicama uručio diplome i plakete priznanja „Dr. Ferenc Bodrogvári", na temelju prijedloga Povjerenstva za dodjelu zvanja i priznanja, koji je Skupština grada usvojila na sjednici u travnju ove godine. Govoreći o liku i djelu dr. Ferenca Bodrogvárija, Slavko Parać je rekao:

„Vjerujem da će i ovogodišnji laureati biti ponosni na priznanje koje nosi ime osobe i stvaraoca koji je prekoračio ideologije, vrijeme, političke sustave i poretke, čineći to uvijek i prvenstveno intelektualno pošteno i hrabro. Smatram da nam i u ovim vremenima, možda više nego ikada, treba takvih hrabrih i nadasve umnih ljudi kakav je on uvijek bio."

dodjelabodrogvari2012-1-mLea Vidaković, multimedijalna umjetnica s Palića, rođena 1983. godine, članica je likovne sekcije Hrvatskog kulturnog centra „Bunjevačko kolo" gdje ju je za upis na likovnu akademiju pripremao likovni pedagog Stipan Šabić. Akademiju Likovnih umjetnosti upisuje u Zagrebu 2002. godine, grafički smjer u klasi Roberta Šimraka. Stekla je dvije diplome; jednu na Akademiji Likovnih umjetnosti u Zagrebu na Odsjeku za grafiku i drugu na Odsjeku za animirani film na Sveučilištu u Voldi u Norveškoj. Semestri provedeni na fakultetu likovnih umjetnosti u Brnu u Češkoj, međunarodnoj akademiji u Salzburgu, na Sveučilištu u Kardiffu u Velikoj Britaniji i Kraljevskoj akademiji umjetnosti u Gentu u Belgiji, dali su joj jedinstveno obrazovanje i iskustvo u različitim područjima umjetničkoga stvaralaštva. Umjesto dobitnice, nagradu je primio njezin otac Tomislav Vidaković.

dodjelabodrogvari2012-2-mDruga dobitnica, Maja Rakočević Cvijanov, rođena je 1975. u Bijelom Polju. U Subotici završava osnovnu i srednju školu, 1996. je diplomirala na Višoj školi likovnih i primijenjenih umjetnosti u Beogradu, a 2001. godine stječe diplomu na fakultetu likovnih umjetnosti u Beogradu, smjer kiparstvo, u klasi profesora Slavoljuba Caje Radojčića. Magistrirala je 2004. na istom fakultetu kod profesora Mrđana Bajića. Od 2008. zaposlena je u Međuopćinskom zavodu za zaštitu spomenika kulture Subotica kao kiparica restauratorica. Među ostalim, izlagala je u Modernoj galeriji „Likovni susret" gdje je imala izložbu pod nazivom „Porodične kompozicije", sudjelovala na Noći Muzeja u Bash kući gdje je bio izložen jedan kiparski koncept nekih ranijih skulptura, a izradila je i spomenik Drenu Mandiću i Risaru za 100 godina Dužijance.

„Ova nagrada mi znači puno zato što sam ja ipak suvremena umjetnica, a nagrada skreće pozornost na suvremenu umjetnost i samim tim na moj rad u području kojim se bavim. Mene zanimaju ti glavni tokovi suvremene umjetnosti koja je u cijelom svijetu, tako da mislim da pripadam tom vremenu".

dodjelabodrogvari2012-3Teme koje ju okupiraju su osobne, ali se i svatko može u njima pronaći, rekla je Maja Rakočević Cvijanov i objasnila:

„Najčešće su to neke teme identiteta, individue u današnjem društvu i neke sociološke teme ili nešto proživljeno ili nešto nedoživljeno, u svakom slučaju nešto što potječe od mene i neke moje individue, ali i nešto što obuhvaća i svakog drugog pojedinca."

Dobitniku nagrade se, osim medalje s likom Šamana, što je inspirirano malim čarobnjacima koji su naseljavali platna i tapiserije slikara Imrea Sáfránya, uručuje i diploma, ali i umjetničko djelo nekog likovnog ili primijenjenog umjetnika. Ove godine su to radovi akademskog slikara profesora Nenada Ražnatovića.

Tekst: Nela Skenderović
Fotografije: Dejan Malagurski

likovna kolonija panon2012-1-mRuralni izgled Panonije, regije koja objedinjuje tri zemlje - Mađarsku, Hrvatsku i Srbiju tj. Vojvodinu, prelazi putem slikarskog kista na platna i u povijest zahvaljujući slikarima likovne kolonije „Panon". Kroz stvaranje slika i druženje, želja je sačuvati takvu sliku ovoga područja, a priliku za to su imali likovni stvaraoci, njih trinaest, polovicom lipnja 2012. godine, na koloniji čiji je domaćin bila Hrvatska likovna udruga „CroArt".

„Cilj je ove kolonije objediniti tri susjedne zemlje koje se nalaze u panonskom području. Zato i kolonija nosi ovakav naziv. Lane smo održali koloniju u Mohaču i tamo nam je domaćin bila tamošnja Šokačka čitaonica. Treća je godina kako se ova kolonija održava, a sada smo prvi put u Subotici i u Vojvodini", kaže predsjednik „CroArta" Josip Horvat.

Na koloniji sudjeluju većinom akademski slikari, ali i pokoji slikar amater.

likovna kolonija panon2012-2-mSlikar iz Pančeva Zoran Govedarica, koji je bio specijalni gost-prijatelj „CroArta" kaže kako je kolonija izvanredna ideja, kao i njezina misija.

„U koloniji sudjeluju veoma dobri umjetnici, čak genijalni. Zadovoljan sam hrvatskom zajednicom kao organizatorom. Veoma je lijepo slikati u ovakvom okružju. Osobito sada u mjesecu lipnju kada je žito počeli zreti, a počinje i žetva i zato su vojvođanska polja bogatija, koloritnija i značajnija za stvaranje slika."

Članovi Likovne udruge „Baranja-art" iz Belog Manastira idejni su tvorci kolonije „Panon". Riba, žito i vino lajt-motivi su koji prevladavaju na slikama umjetnika „Panon" kolonije i njima su i predstavljene spomenute tri regije.

likovna kolonija panon2012-3-mPredsjednica likovne udruge „Baranja art" Rada Zalaj u izjavi za hrvatske medije navodi kako je ranije dogovoreno da se ove godine u srpnju slikari nađu u Subotici, kada su u tijeku risarski poslovi i kada bunjevački Hrvati slave Dužijancu. Nakon toga, svakoga rujna u Belom Manastiru, kada grožđe i svakojako voće zriju i kada je riba najboljeg okusa u čuvenom baranjskom fišu (fiš-paprikaš), a u listopadu u Mohaču i Vilanju, da kušaju glasovita mađarska vina. Čak i logo kolonije sadrži dva klasa žita u obliku ribe u čaši za vino, dodaje Rada Zalaj.

Suradnja između triju udruga u trima susjednim zemljama je dogovorena 2010. godine između likovnih umjetnika Subotice čiji je nositelj projekta Josip Horvat, Pečuha, u čije ime je nastupio Franjo Takač i nositeljice projekta Rade Zalaj iz Belog Manastira.

Tekst: Siniša Jurić
Fotografije: Nikola Tumbas

duzijanca2011-1Svečanost Dužijance održavana je nakon završene žetve na bunjevačkim salašima, u sada već davnim godinama druge polovice XIX. stoljeća, sve do sredine XX. stoljeća, kada je žito ručno košeno, a svečanost su organizirali domaćini, za žeteoce. Iz svečanog čina obiteljske Dužijance, kojim se posebno izražavala zahvala Bogu na rodu žita, izrasla je prva javna svetkovina Dužijance, koja je održana 1911. godine, u crkvi svetog Roka u Subotici, čiji je nositelj bio župnik Blaško Rajić. Ove godine, najvažnija svetkovina iz kulturne tradicije bunjevačkih Hrvata održava se 102. put u javnosti, a manifestacija je počela svećenjem žita na Markovo 25. travnja, na žitištu Martina Gabrića na Verušiću. Blagoslov je obavljen na njivi, gdje će biti održana i ovogodišnja manifestacija Takmičenje risara, ali prije toga nas čekaju drugi događaju u okviru manifestacije Dužijanca. Stari običaj preskakanja vatre održan je na Sv. Ivana Cvitnjaka, 24. lipnja, također na salašu Martina Gabrića, a sljedeća manifestacija koja slijedi je Dužijanca malenih.

marinko piukovic„Dužijanca malenih, koja se ove godine održava peti put, evo, možemo tako reći, slavi mali jubilej, a bit će održana tijekom dva dana, 7. i 8. srpnja", kaže Marinko Piuković, predsjednik Organizacijskog odbora Dužijance 2012.

„Za prvi dan predviđeni su izlet i etno radionica na salašu Vlatka Vojnića Purčara u Durđinu. Radionica ima za cilj educirati djecu o našem tradicionalnom običaju - Dužijanci, a djeca će imati priliku od slame praviti razne predmete koje su nekada risari sami izrađivali, kao što su prstenje ili jednostavnije perlice. Za djecu će biti pripremljeno jedno od tradicionalnih jela bunjevačkih Hrvata - tarana, kako bi gosti upoznali i taj segment naše tradicije. Navečer će biti održana folklorna večer i predstavljanje malog bandaša Emila Cvijina i male bandašice Josipe Kujundžić na gradskom trgu u Subotici. Bit će to večer folklora dječjih skupina, imat ćemo goste iz Hrvatske, Mađarske i iz Vojvodine, a nastupit će i dječje skupine subotičkih kulturnih udruga. Drugoga dana održat će se sveta misa u 10 sati u subotičkoj katedrali sv. Terezije Avilske. Svi sudionici koji su nastupili na prethodnoj folklornoj večeri bit će pozvani prisustvovati na misi, kako bi uveličali svečanost i vidjeli da Dužijanca nije samo folklorna manifestacija, nego da ima duhovno-religioznu dimenziju. Nakon mise, planiran je mimohod do Gradske kuće, gdje će u Velikoj vijećnici mali bandaš i bandašica predati kruh gradonačelniku."

Prema programu Dužijance 2012., slijedi otvorenje 27. saziva Prve kolonije naive u tehnici slame, 13. srpnja u Tavankutu. Ovaj saziv slamarki trajat će do 21. srpnja.

duzijanca2011-risTakmičenje risara jedna je od značajnijih manifestacija u programu Dužijance. Osnovni sadržaj je natjecanje u ručnom košenju pšenice, a zadržan je naziv takmičenje, jer se pod tim nazivom prvi put pojavljuje 1968. godine, na prvoj gradskoj manifestaciji Dužijance.

„Ova manifestacija počet će okupljanjem risara natjecatelja na salašu Martina Gabrića, a onda će risari biti ispraćeni na njivu, gdje će se obaviti pletenje užadi. Ove godine natjecat će se 30 risarskih parova, a dolaze nam gosti iz Hrvatske i Mađarske. Slijedi 'risarski ručak' (doručak), koji će biti poslužen na prešanim balama slame, a u ponudi će biti domaća 'kiselna', domaća slanina pripremljena od svinja mangulica, luk, sol i začinska paprika, kao i somuni kruha. Svi nazočni na ovoj manifestaciji bit će počašćeni, dakle i oni koji su došli pratiti natjecanje. 'Risarski ručak' prilika je da se proba hrana napravljena na tradicionalan način bunjevačkih Hrvata. Nakon 'ručka' bit će održano natjecanje žetelaca i proglašenje pobjednika. Ovom prilikom bit će prikazan i rad stare vršalice, kao i rad starih kosačica. O strojevima kao i prethodnih godina skrbi Lazar Baraković, dok Stipan Romoda već godinama unatrag priprema stari traktor koji pokreće vršalicu. Na imanju domaćina Gabrića nalazi se i stari salaš koji je trenutačno napušten, ali ga želimo 'oživjeti', napraviti etno-postavku, urediti sobe kako su one nekada izgledale na ovdašnjim bunjevačkim salašima. Salaš se trenutačno prekriva trskom. Otvorenje planiramo za dan prije početka Takmičenja risara", kaže Marinko Piuković i naglašava kako će i ove godine na manifestaciji u revijalnom dijelu biti zastupljeni mladi risari, koje tek očekuju buduća natjecanja. U večernjim satima istoga dana na salašu domaćina Gabrića bit će održano risarsko kolo, narodno veselje, gdje će svirati tamburaši.

duzijanca2011-krunaI ove će godine biti održano natjecanje aranžera izloga s ciljem da se i na taj način u gradu prezentira Dužijanca, a svečanosti dužijance bit će održane i u Starom Žedniku i Bajmoku 15. srpnja, Tavankutu 22. srpnja, Maloj Bosni 29. srpnja, a istoga dana bit će održana tradicionalna konjička utrka Dužijanca na subotičkom Gradskom hipodromu. Samostalna izložba kruna i perlica Jozefe Skenderović bit će otvorena 27. srpnja u subotičkoj Suvenirnici, dok će se u Đurđinu i Ljutovu dužijance održati 5. kolovoza.

Na programu Dužijance 2012. je otvorenje izložbe s 15. međunarodne likovne kolonije Bunarić 2011., u HKC-u „Bunjevačko kolo" 7. kolovoza, kao i književna večer u organizaciji Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović", 9. kolovoza, također u svečanoj dvorani Centra.

Središnja proslava Dužijance 2012. započinje tamburaškom večeri 10. kolovoza, kada će na gradskom trgu biti predstavljeni bandaš Marko Križan i bandašica Snežana Nović.

duzijanca2011-povorka„Tada je na programu i izbor pratitelja i bit će odabrana tri najljepša para koji će biti u pratnji bandaša i bandašice, a cilj nam je da te večeri nastupe svi subotički tamburaši. Svečano Večernje će biti održano sljedećeg dana, 11. kolovoza, u subotičkoj katedrali. Misu će predvoditi mons. Stjepan Beretić. Navečer na gradskom trgu slijedi Risarska večer i nastupi folklornih ansambala. Ujutro, 12. kolovoza, je ispraćaj i blagoslov bandaša i bandašice iz crkve sv. Roka, povorka do katedrale i svečano euharistijsko slavlje, koje će u katedrali predvoditi gost biskup varaždinski mons. Josip Mrzljak. Nakon svete mise svečana povorka će proći gradom i na gradskom trgu bandaš i bandašica će predati kruh gradonačelniku. U poslijepodnevnim satima bit će upriličen posjet grobu Blaška Rajića, a navečer će na gradskom trgu biti održano Bandašicino kolo", kaže Marinko Piuković.

Program Dužijance 2012. sadrži još i otvorenje 16. međunarodne likovne kolonije Bunarić u HKC-u „Bunjevačko kolo" 16. kolovoza, kao i Bunarićko proštenje koncem kolovoza.

„Manifestacija je ove godine iz gradskog proračuna dobila milijun dinara, od HNV-a 200.000 dinara i 100.000 dinara putem republičkog natječaja. Ta sredstva nisu dovoljna, no imamo sponzore koji su spremni pomoći. Dužijanca neće biti uskraćena kvalitetom programa, samo je manjeg obujma, spram prošlogodišnje jubilarne manifestacije. U Organizacijskom odboru imam izuzetne suradnike, a dobra je suradnja i s novim predsjednikom Josipom Stipićem i vodstvom HKC-a, koji je nositelj organiziranja ove manifestacije. Dužijanca ima svoj kontinuitet, ovakva, kakvu je mi danas poznajemo, izrasla je iz tradicije bunjevačkih Hrvata, zahvaljujemo Bogu na rodu pšenice i proslavljamo završetak žetve", kaže Marinko Piuković.

Dužijanca -izraz naše kulture i vjere
„Vezan sam za Dužijancu gotovo cijeli život. Kao dijete bacao sam uža, poslije rukovetao i grabio mršavinu, a kasnije sam i kosio čitav ris s još jednim parom, svojim ocem ili tetkom. Nakon zaposlenja više nisam kosio. Već su došle strojarske kosilice, a i kombajni", kaže Grgo Kujundžić, dugogodišnji predsjednik Organizacijskog odbora Dužijance.
„Bunjevački Hrvati 1968. godine organiziraju veličanstvenu priredbu gradske Dužijance. Tada sam bio prvi gradski bandaš, a Marijana Dulić bandašica. Četvrt stoljeća je trebalo raditi i na gradskoj Dužijanci, sudjelovati i u crkvenoj da bi 1993. godine došlo do sjedinjenja. Ta mi je radost ostala i danas velika. Ovo moramo čuvati. Iz organizacije gradske Dužijance izniklo je i 'Bunjevačko kolo', tada Hrvatsko kulturno umjetničko društvo, a sada je to Hrvatski kulturni centar. Bio sam sudionik sjedinjenja i trajanja Dužijance, a i sada me raduju ove manifestacije. Dužijanca je za ovdašnje bunjevačke Hrvate magnet s velikom centripetalnom silom okupljanja Hrvata. Dužijanca i dalje ima veliki značaj, kao izraz naše kulture i vjere. Trebamo biti radosni da naši sugrađani drugih nacija i vjere ovaj naš običaj veoma cijene, poštuju, pa i podržavaju. Sigurno i drugi slave žetvu, ali naš način proslave i zahvale nama je posebno drag i čuvamo ga. Mi smo žetvene svečanosti postavili na gradski stol kulture. Dužijanca je pokazatelj opstojnosti kulture bunjevačkih Hrvata u Bačkoj."

Tekst: Zvonko Sarić

 

ansambl hajoTamburaški festival, koji je trajao od 15. do 17. lipnja 2012. godine, u Novom je Sadu okupio, kako su organizatori najavili, „majstore pera i žice" iz zemalja u okruženju te iz SAD-a, Rusije, Italije, Grčke i Austrije. U revijalnom dijelu programa nastupili su hrvatska pjevačica Jelena Rozga, legenda tamburaške glazbe Zvonko Bogdan i Željko Joksimović. Za razliku od prethodnih godina, festival je poprimio veće razmjere. Cilj festivala „Tamburica fest" jest afirmacija tamburaške glazbe i očuvanje tradicije i običaja.

„Tamburica fest" je ove godine održan na Petrovaradinskoj tvrđavi, gdje je dugo godina svirao nadaleko čuveni Janika Balaž i njegovih „Osam tamburaša".

nastup haje u petrovaradinuSvjetski tamburaški festival „Tamburica fest" je uz sudjelovanje 28 orkestara iz 14 zemalja dobio svog petog pobjednika. Ansambl „Hajo" iz Subotice proglašen je za najbolji tamburaški orkestar. Najbolji orkestar ima i najboljeg bas-primaša, te je ova titula pripala Branku Kutuzovu, koji je također član ansambla „Hajo". Pobjednici su izveli tri kompozicije: valcer „Za moju dragu" autora Tomislava Vukova, dok je aranžman napisao Zoran Mulić, zatim pjesmu „Vojvodina iz sićanja mojih" za koju je tekst napisao Hrvoje Bogutovac, a glazbu i aranžman Krešimir Stipa Bogutovac. Kao posljednju kompoziciju izveli su „Bunjevačko kolo".

Žiri je ujedno dodijelio priznanja - za umjetnički izraz „Savskim valovima" iz Hrvatske, a orkestru „Begeč" za njegovanje tamburaške tradicije, zatim specijalne nagrade za „Batine bećare" iz Rumunjske, „Bačmonoštorske tamburaše" iz Mađarske i „Cirkulan" iz Slovenije. Nagradu publike dobio je orkestar KUD „Lola", a priznanje medija „Banjalučki tamburaši".

Tekst i fotografije: Hrvatska riječ