Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Moje srijemske priceNedavno je iz tiska izašla nova knjiga Ljubice Kolarić-Dumić, knjiga priča naslovljena Moje srijemske priče – Zašto Kukujevci? Nakladnik je Tomagraf iz Zagreba. Ova hrvatska književnica rođena je upravo u Srijemu, u Kukujevcima, 1942. godine. Osnovnu je školu završila u rodnome mjestu, a gimnaziju u Vinkovcima. Hrvatski jezik i književnost studirala je u Rijeci i Zagrebu. Živi u Rijeci gdje je do mirovine radila kao učiteljica hrvatskoga jezika. Piše poeziju i prozu za djecu i odrasle.

bodrogbmKUDH Bodrog iz Monoštora održao je svoju redovitu, godišnju skupštinu, koja je bila prigoda da se da detaljno izvješće o radu ove udruge u prošloj godini, izlože planovi za ovu godinu te da novo jednogodišnje povjerenje ljudima koji vode Bodrog. Izrečeno jezikom brojki, u 2018. godini najaktivnija je bila njihova ženska pjevačka skupina Kraljice Bodroga koja je imala 24 nastupa, pojedinačno članovi udruge sudjelovali su u 15 programa, znanstvenih skupova, okruglih stolova... Kao udruga Bodrog je imao deset nastupa, dječja folklorna grupa devet, a muška pjevačka grupa Bodroški bećari četiri nastupa. U prošloj godini organizirano je i sedam manifestacija. Financijski rad udruge pomogli su Grad Sombor, HNV, ZKVH, Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske, Osječko-baranjska županija i AP Vojvodina.

Sezonu prela hrvatskih udruga u Somboru i okolici ove godine otvorili su Lemešani svojim Marinbalom, a ove godine „posrećilo“ im se da Marinbal bude baš 2. veljače, na Marin dan.
„Tu smo da održimo preljsku tradiciju ovdje u Lemešu iako to nije lako. Međutim, ove godine smo zadovoljni brojem gostiju na prelu i naročito što je među njima puno mladih. Naše prelo je uvijek oko Marin dana, nije uvijek na sam taj dan, ali gledamo da to bude subota najbliža Marin danu. Tako da oni redoviti gosti uvijek unaprijed planiraju i iščekuju bal. Pored Dužijance, to je naša najveća manifestacija“, kazala je Tamara Brkić Kanjo iz mjesnog HBKUD-a Lemeš koja je ove godine ponijela najveći teret oko organiziranja prela.

HAD logoU prva tri dijela prikaza rezultata sociološkog i socijalno-psihološkog istraživanja koje smo proveli na uzorku Hrvata u Vojvodini prikazali smo strukture skala za mjerenje nacionalne svijesti, povjerenja i izloženosti medijima kao i postotke slaganja s pojedinačnim tvrdnjama. U ovom završnom dijelu prikazat ćemo rezultate multiplih regresijskih analiza i zaključke istraživanja. Regresijska analiza je statistički postupak kojim se na temelju određenog seta nezavisnih varijabli (prediktora) nastoji utvrditi koliko se varijance može objasniti u zavisnoj varijabli (kriterij). Drugim riječima, na temelju više indikatora, psiholoških mjera ili rezultata na određenim testovima nastoji se zaključiti, odnosno predvidjeti kako će se osoba ponašati u određenoj situaciji.
U našem istraživanju nastojali smo utvrditi jesu li nacionalni identitet i etnocentrizam značajni prediktori potpore nacionalno-manjinskim pravima, izražavanja političkog povjerenja u hrvatske institucije i preferiranja određenih sadržaja u hrvatskom masmedijskom prostoru. Sve analize smo proveli posebno unutar muškog i ženskog subuzorka.

Izišao je novi svezak časopisa za književnost, umjetnost i znanost Klasje naših ravni, broj 11.-12. za 2018. godinu. List donosi tekst Katarine Korponaić Pokušaj rekonstrukcije povijesti znamenite subotičke obitelji Sučić upisane u temelje grada te više radova Marije Šeremešić o kulturnoj baštini Hrvata u Monoštoru. Poeziju objavljuje Ljiljana Žegarac-Tenjović, a prikaze knjiga potpisuju Đuro Vidmarović, Boško Krstić, Klara Dulić, Stevan Mačković i Dragan Rokvić.

zastava hrvatske zajednice u SrbijiSvim pripadnicima hrvatske zajednice u Srbiji čestitamo blagdan svetog Josipa – zaštitnika hrvatskoga naroda!

Svečanost povodom obilježavanja jednoga od četiriju praznika hrvatske zajednice u Republici Srbiji bit će održana danas, u utorak, 19. ožujka u Monoštoru. Sveta misa bit će služena u crkvi sv. Petra i Pavla u Monoštoru s početkom u 17 sati, poslije čega će u Domu kulture biti upriličen domjenak uz prigodni program.

 

veliko prelo 2019Veliko prelo, uz žetvenu svečanost Dužijanca najveća i najstarija manifestacija bunjevačkih Hrvata, okupilo je u subotu, 26. siječnja, u sportskoj dvorani Tehničke škole Ivan Sarić u Subotici oko 500 gostiju, štovatelja pokladnih običaja, tradicijske kulture, željnih druženja, zabave i zajedništva. Već po tradiciji, u okviru programa, izabrani su najljepša preljska pjesma i najljepša prelja, a nije izostala ni tombola s vrijednom prvom nagradom.

 

 

 

 

 

Foto: facebook stranica NIU Hrvatska riječ

miro cavaraPedesetosmogodišnji Miro Čavara rođen je u središnjoj Bosni, Općina Busovača. Po svršetku vojne izobrazbe, osamdestih godina prošloga stoljeća administrativna migracija dovela ga je u Niš. U ovom gradu zasnovao je i obitelj. Početkom ratnih devedesetih, slijedeći svoje principe i stavove, napušta dotadašnju službu i postaje uposlenik Caritasa Beogradske nadbiskupije. Trenutačno je uposlenik poduzeća za proizvodnju dijelova za medicinske uređaje u Nišu. Tajnik je Udruge Hrvata Široko u Nišu od njezina osnivanja.