Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Annamaria Vincsek portretNakon održavanja posljednje, sedme sjednice Međuvladinog mješovitog odbora (MMO) krajem siječnja ove godine državna tajnica u Ministarstvu prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja Republike Srbije Annamária Vicsek uključena je u rješavanje otvorenih pitanja vezanih za hrvatsku nacionalnu manjinu. S njom smo razgovarali o izazovima s kojima se Hrvati u Srbiji susreću kada je u pitanju obrazovanje na svom materinskom jeziku, poput rješavanja pitanja srednjoškolskih udžbenika, osnivanja obrazovno-odgojnog centra i lektorata, kao i o provođenju obrazovne reforme i potpore koje Ministarstvo pruža nastavi na jezicima nacionalnih manjina.

U izvješćima o provođenju Akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina navodi se kako je veliki napredak ostvaren u području obrazovanja. Koji su najznačajniji rezultati koje biste istaknuli?
Mislim da je značajno istaknuti da Ministarstvo prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja djeluje afirmativno kada se radi o organiziranju cjelokupne nastave na materinskom jeziku što pokazuje i činjenica da nema značajnijeg smanjenja broja učenika u odjelima gdje se nastava izvodi na manjinskom jeziku u odnosu na ono što je na žalost signifikantno širom cijele države, a primjećuje se iz godine u godinu i na osnovu loših demografskih pokazatelja. Način kako se provodilo anketiranje roditelja prilikom upisa u prvi razred osnovne škole za odabir izbornog predmeta Materinski jezik s elementima nacionalne kulture u nekim mjestima se pokazao kao izuzetno dobar, a prilikom upisa u osnovnu školu za sljedeću školsku godinu ćemo nastojati ispraviti sve one teškoće s kojima smo se prošle godine suočili. Svakako treba istaći da je tijekom prošle godine donijeto više zakona u području obrazovanja, i prilikom izrade svakog pojedinog zakona veliku pažnju smo posvetili obrazovanju manjina kako ni u najmanjoj mjeri ne bi došlo do ugrožavanja prava nacionalnih manjina na obrazovanje na svom materinskom jeziku, a pazili smo i na to da ovlaštenja nacionalnih vijeća nacionalnih manjina budu ispoštovana u skladu sa Zakonom o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina.
Koje su mjere koje Ministarstvo prosvjete poduzima za povećanje broja djece koja pohađaju nastavu na svom materinskom, nesrpskom jeziku?
Osim afirmativnih mjera koje naše Ministarstvo provodi vrlo nam je značajna suradnja s nacionalnim vijećima nacionalnih manjina. Oni imaju najbliže podatke o broju, rasprostranjenosti, a i o potrebama svojih pripadnika, i najbolje mogu doprijeti kroz razne načine do obitelji i promovirati značaj, a i mogućnosti, nastave na materinskom jeziku. Kao rezultat zajedničkog djelovanja Ministarstva i Hrvatskog nacionalnog vijeća možemo navesti primjer osnovne škole u Monoštoru gdje je od tekuće školske godine organizirana nastava na hrvatskom nastavnom jeziku od prvog razreda pošto je bilo dovoljno zainteresiranih učenika za upis u prvi razred na hrvatskom nastavnom jeziku, kako bi se odobrilo odjeljenje. Ministarstvo je nedavno započelo aktivnosti u okviru projekta Vijeća Europe koje imaju za cilj promoviranje nastave na materinskom jeziku i u sklopu ovog projekta imat ćemo razne aktivnosti kao i grantove određenim općinama ove i naredne godine, kako bi se povećao broj učenika čiji roditelji se prilikom upisa opredjeljuju za upis djeteta i pohađanje nastave na materinskom, manjinskom jeziku. U pripremi je i brošura s jasnim i važnim informacijama o značaju materinskog jezika kao i pravu i mogućnostima pohađanja nastave na materinskom jeziku koja će biti prevedena na sve manjinske jezike.
U tijeku je reforma obrazovanja u Srbiji. Koje su najveće promjene koje će se odraziti na organiziranje i provođenje nastave? U kojoj mjeri će Ministarstvo pružiti logističku i financijsku podršku manjinskim zajednicama u provođenju obrazovne reforme?
Svaka reforma obrazovanja mora se odraziti na sve nivoe obrazovanja na koje se odnosi, bez obzira na jezik na kojem se nastava izvodi, pa tako, naravno, očekujemo da će se odraziti istovjetno na sve učenike, ali i nastavnike, bez obzira na jezik na kojem se nastava realizira. Zavod za unaprjeđivanje obrazovanja i odgoja je zadužen za izradu novih, ishodno orijentiranih programa za nastavu i učenje, a pošto je potrebno izraditi nove programe i za izborni predmet Materinski jezik s elementima nacionalne kulture, Zavod je u radne grupe uključio i predstavnike nacionalnih vijeća koji će u ovom poslu sudjelovati, a organizirana je i obuka za njih, što je jedna značajna potpora nacionalnim vijećima kako bi oni samostalno mogli pripremiti svoje programe.
Zbog već spomenute reforme, u škole se uvode i elektronički dnevnici i dolazi do mijenjanja evidencije i javnih isprava. Budući da su do sada prijevode financirala nacionalna vijeća, kada i uz čiju potporu će se riješiti pitanje prijevoda ovih dokumenata na jezike nacionalnih manjina na kojima se odvija nastava?
Pokrajinski tajnik za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine - nacionalne zajednice će ministarstvu pružiti potporu u prijevodu evidencija i javnih isprava na manjinske jezike koji se koriste na teritoriju AP Vojvodine, a kako je i hrvatski jezik među njima, sigurna sam da ubuduće oko prijevoda evidencija i javnih isprava na manjinske jezike za potrebe vojvođanskih obrazovnih ustanova neće biti problema. 
Prošle godine ministar prosvjete Mladen Šarčević je rekao kako će hrvatska zajednica biti među prvima koja će dobiti elektroničke udžbenike te će se tako riješiti pitanje srednjoškolskih udžbenika. Na koji način se to može očekivati?
Ministar Mladen Šarčević je to izjavio prilikom posjeta hrvatske ministrice obrazovanja i znanosti pošto je ona ponudila iskustvo Hrvatske u uvođenju digitalnih udžbenika. Po zakonu o udžbenicima moguć je uvoz udžbenika iz inozemstva, tj. zemlje matice, pa u ovom slučaju Hrvatske, ali naravno, zakonske procedure Republike Srbije se moraju ispoštovati, a točno postoje standardi i smjernice za odobravanje udžbenika pa tako i uvezenih, kao i digitalnih koji se moraju ispoštovati prilikom odobravanja udžbenika. Ako bude izdavača koji će ponuditi na odobravanje digitalne udžbenike na hrvatskom jeziku koji budu odgovarali kriterijima za odobravanje, hrvatska zajednica zaista može biti među prvima koja će koristiti digitalne udžbenike.
Koji koraci su učinjeni nakon posljednje sjednice Međuvladinog mješovitog odbora (MMO) u vezi s osnivanjem obrazovno-odgojnog centra u Subotici?
Održan je sastanak s ministrom Šarčevićem gdje su predstavnici Hrvatskog nacionalnog vijeća iskazali svoje sugestije, među ostalim i u svezi obrazovno-odgojnog centra, pri čemu je ministar potvrdio svoju osobnu potporu ovom pitanju. Također, održan je sastanak s pokrajinskim tajnikom kada je dogovoreno da će biti formirana radna skupina koju će osim HNV-a i pokrajinskog tajnika sačinjavati i kolege iz lokalne samouprave kao i Ministarstva kako bi svi akteri doprinijeli iz područja svojih nadležnosti oko osnivanja i akreditacije centra ne bi li on mogao početi s radom od školske 2019./20.
Kao jedno od otvorenih pitanja nakon ove sjednice ostalo je i pitanje lektorata na hrvatskome jeziku. Možete li nam objasniti što lektorat točno podrazumijeva i kada i gdje se planira njegovo osnivanje?
Ministarstvo prosvjete podržava inicijativu za formiranjem lektorata srpsko-hrvatskih, odnosno hrvatsko-srpskih u obje države. To bi bio značajan korak u rješavanju problema oko nedostatka nastavnog kadra na hrvatskom jeziku. U ovom trenutku prepreku za otvaranje lektorata predstavlja i zabrana zapošljavanja, koja u svim obrazovno-odgojnim, pa tako i visokoškolskim ustanovama ne dozvoljavaju otvaranje novih radnih mjesta što je jedan od preduvjeta i za otvaranje lektorata. Za sada je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Novom Sadu u okviru Centra za usavršavanje nastavnika uspostavljen Program za stjecanje kompetencija iz hrvatskog jezika i književnosti s metodikom rada. Ciljna grupa ovog programa su diplomirani studenti, odnosno zaposleni u obrazovno-odgojnim ustanovama kako bi stekli neophodne jezične kompetencije za obavljanje nastavnog rada na hrvatskom jeziku na razini predmetne i razredne nastave kao i realizaciju predškolskog programa na hrvatskom jeziku. Međutim, osnivanje lektorata bi značajnije doprinijelo potpunijem usvajanju i boljem svladavanju materinskog jezika ne samo za svakodnevni govor nego i književnog jezika, a posebice stručne terminologije određenih predmeta. Naš prijedlog je da se lektorat za hrvatski jezik uspostavi pri Sveučilištu u Novom Sadu i već su započeti pregovori na tu temu s uključivanjem Pokrajinskog tajništva za visoko obrazovanje i znanstveno-istraživačku djelatnost.
Ima li Ministarstvo planove i radi li se na podizanju jezične kompetenciju u nastavi na manjinskim jezicima, odnosno na hrvatskome jeziku?
Naravno, to je jedan od strateških elemenata Akcijskog plana za prava nacionalnih manjina koji je vezan za pregovaračko poglavlje 23, a i jedan segment IPA projekta koji se odnosi na sektorsku proračunsku podršku, a sadrži mjeru koja se odnosi upravo na ovo područje pa se sad ubrzano radi na pripremi obuka za nastavnike koji predaju stručne predmete na nekom od manjinskih jezika. Također, Ministarstvo radi u smjeru uspostavljanja programa razmjene studenata i mogućnosti da studenti koji studiraju na nekom od nastavničkih fakulteta jedan dio studija provedu u matičnoj državi – u ovom slučaju na hrvatskom jeziku – a potom znanje primijene u Srbiji pri izvođenju nastave na hrvatskom jeziku. Treba spomenuti realizaciju Sporazuma o suradnji između Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Učiteljskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Neki od rezultata su gostovanja profesora i studijski boravak u Zagrebu, naši profesori su prihvaćeni kao članovi uređivačkog odbora renomiranog časopisa Croatian Journal of Education koji je referiran na SCI listi, dok su kolege iz Zagreba u uređivačkom timu naših časopisa Inovacije u nastavi i Metodička praksa. Fakulteti iz Zagreba i Beograda suorganizatori su na više međunarodnih znanstvenih skupova.
Koliko i na koji način Ministarstvo prosvjete uključuje nacionalna vijeća nacionalnih manjina u aktivnosti za unaprjeđenje obrazovanja na materinskom jeziku?
Ministarstvo prosvjete se u mnogim pitanjima konzultira s nacionalnim vijećima pojedinačno, kao i s Koordinacijom nacionalnih vijeća nacionalnih manjina koja artikulira zajednička pitanja i preporuke u području obrazovanja. Ova suradnja je vidljiva i u zakonskim odredbama i u podzakonskim aktima, a i u pronalaženju rješenja za sva sporna pitanja u svakom području obrazovanja na hrvatskom jeziku. Jedan od primjera suradnje je formiranje odjela i grupa na jeziku nacionalne manjine, kako u cjelokupnom obrazovanju na manjinskom jeziku tako i prilikom formiranja odjela/grupa za pohađanje izbornog predmeta Materinski jezik/govor s elementima nacionalne kulture. Za realizaciju ove aktivnosti potrebna je suglasnost nacionalnog vijeća čiji jezik je u pitanju. Drugi primjer su udžbenici na jeziku nacionalne manjine. Osim toga što nacionalna vijeća mogu predložiti rukopise za izvorne udžbenike, oni predlažu i prevoditelje, ako je u pitanju prijevod odobrenog udžbenika na srpskom jeziku na jezik nacionalne manjine. Bez obzira predlaže li nacionalno vijeće prevoditelja ili ne, da bi udžbenik bio odobren i tiskan, neophodna je suglasnost nadležnog nacionalnog vijeća kako je prijevod u redu. Suradnja se ogleda i u sudjelovanju nacionalnih vijeća u pripremi bilateralnih sporazuma koje će Srbija potpisati sa zemljama maticama na nivou resornih ministarstava zaduženih za područje obrazovanja.
Kakva vam je suradnja s Hrvatskim nacionalnim vijećem?
Zadovoljni smo inicijativama i angažiranjem Nacionalnog vijeća hrvatske nacionalne manjine.
Što je sljedeća aktivnost za unaprjeđenje obrazovanja kada je u pitanju hrvatska manjina?
Aktivnosti u svim spomenutim područjima – promocija nastave na hrvatskom jeziku, udžbenici za sve nivoe nastave, lektorati kao i osnivanje obrazovno-odgojnog centra na hrvatskom jeziku – su sve zaista prioritetna područja na kojima istovremeno i veoma posvećeno radi Ministarstvo prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja.

Izvor: Hrvatska riječ (Jelena Dulić Bako)