Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Izdvajamo
Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba : u povodu njezine 150. obljetnice naziv je nove knjige Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata čiji je autor Zavodov dugogodišnji suradnik docent... detaljnije...
Početkom kolovoza 2019. godine iz tiska je izišla četvrta knjiga Izabranih djela Miroslava Slavka Mađera, prirediteljice dr.sc. Hrvojke Mihanović Salopek, a u zajedničkoj nakladi Društva hrvatskih književnika, Ogranak... detaljnije...
Iz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije... detaljnije...
Dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2018. godinu donosi bogat sadržaj, a izlazi u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ. Časopis... detaljnije...
U povodu obilježavanja 100. obljetnice rođenja pjesnika Jakova Kopilovića (9. VII. 1918. – 18. XI. 1996.), Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je krajem studenoga 2018. na svom internetskom... detaljnije...
U sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, u listopadu 2018., povodom XVII. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, objavljena je... detaljnije...
Knjiga sabranih pjesama Jakova Kopilovića Ponad jablana sunce, koju je priredila Katarina Čeliković, sredinom studenog 2018. izišla je iz tiska, a objavljuje ju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata... detaljnije...
U okviru obilježavanja 145. obljetnice rođenja velikog hrvatskog književnika Antuna Gustava Matoša, sredinom lipnja, iz tiska je izašla Matoševa drama Malo pa ništa u nakladi Društva hrvatskih književnika... detaljnije...
U nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskog instituta za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje sredinom siječnja iz tiska je izišla knjiga dr... detaljnije...
Redoviti godišnji susret predstavnika hrvatskih udruga kulture
- Hitovi: 18
Udruge čine važan dio manjinskoga života hrvatske zajednice, posebice u manjim i od centara izoliranijim sredinama. Uvjerljivo najviše ih je u području kulture, njih 46. Redoviti polugodišnji radni susret njihovih predstavnika održan je protekle subote, 30. studenoga 2019. godine u Stanišiću, u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskog nacionalnog vijeća.
U tisku jubilarni, deseti Godišnjak za znanstvena istraživanja ZKVH-a
- Hitovi: 138
Opsegom do sada najveći, a sadržajem to i potvrđuje, deseti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata ušao je u tisak krajem studenoga 2019. godine. Na 624 stranice objavljeno je 16 znanstvenih i stručnih radnji, sve prvoobjave, koje slijede dosadašnju uređivačku shemu tematizirajući neki aspekt društvenog života Hrvata u Vojvodini, bilo u povijesti bilo u sadašnjosti. Sadržaj Godišnjaka podijeljen je u šest tematskih cjelina, u kojima autori radova donose nove prinose iz društvenih i humanističkih znanosti, značajnih za sve subetničke skupine Hrvata u Vojvodini.
Knjiga Tibora Sekelja predstavljena u ZKVH
- Hitovi: 17
Knjiga Papuanski dnevnik istraživača, putopisca, književnika, esperantista, riječju – „građanina svijeta“ Tibora Sekelja predstavljena je u subotu, 23. studenoga, u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata, a na inicijativu subotičkog Društva esperantista. Pisana u Subotici na srpskohrvatskom jeziku, prva je, u izdanju zagrebačke nakladničke kuće Libricom, a uz potporu Ureda za kulturu Grada Zagreba, prilagođena hrvatskom standardu danas, trideset godina nakon njegove smrti. O Sekelju, njegovim putopisima i avanturama, na predstavljanju su govorili novinar Đorđe Dragojlović, inače član spomenutog Društva, urednik knjige Juraj Bubalo i, u ime nakladnika, Željko Žarak.
Predstavljena izdanja koja govore o dva velika hrvatska autora
- Hitovi: 74
U Vinkovcima su u četvrtak, 5. prosinca predstavljena izdanja Društva hrvatskih književnika-Ogranka Slavonsko-baranjsko-srijemskog i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz 2019. godine, a u organizaciji Udruge Vinkovački šokački rodovi. Radi se, naime, o djelu Miroslav Slavko Mađer: Izabrana djela, Posthuma IV, priređivačice dr. sc. Hrvojke Mihanović Salopek i djelu Sonetist Antun Gustav Matoš, priređivačice dr. sc. Vlaste Markasović.
Znanstveni kolokvij ZKVH-a
- Hitovi: 48
Događanja u prošlosti su davno završena, okončana, pa time i nepromjenjiva. Ali spoznaja o njima – oličena u povijesnoj i drugim humanističkim znanostima, je živa, uvijek podložna novim sagledavanjima, ne samo u ovisnosti od kuta gledanja već i od upoznavanja i tumačenja novih povijesnih izvora. Na tome tragu Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je u suradnji s mjesnim HKPD-om Matija Gubec u Tavankutu organizirao kolokvij na temu „Tavankut u povijesti 580 godina od prvog spomena u povijesnim dokumentima“. Predavač je bio povjesničar i ravnatelj Povijesnog arhiva iz Subotice Stevan Mačković, a predstavio je arhivske dokumente koji predstavljaju izvore za iščitavanje prošlosti Subotice i njezine okolice, pa tako i Tavankuta.
Književna večer Julijane Adamović u Subotici
- Hitovi: 33
Roman Divlje guske hrvatske književnice podrijetlom iz Vojvodine (Plavne) Julijane Adamović nedvojbeno se može smatrati svojevrsnim hitom, budući da je popraćen brojnim pozitivnim kritikama u Hrvatskoj gdje je objavljen prošle 2018., ali i u Srbiji gdje je ove godine izišao u izdanju prestižne Lagune. Ujedno, zapaženo prolazi i kod čitatelja u obje zemlje. Predstavljajući ovaj roman, Julijana Adamović je prošloga petka prvi puta gostovala u Subotici, a na poziv Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Srebrni jubilej lista „Zvonik“
- Hitovi: 52
Prije četvrt stoljeća, u sjeni najstarijeg zvonika u Subotičkoj biskupiji u Baču, a nakon prekida izlaska Bačkog klasja, svećenici hrvatskog govornog područja 19. rujna 1994. godine donijeli su odluku o osnutku novoga lista, koji je na prijedlog vlč. Marka Vukova dobio ime Zvonik.
Zvonik je kroz proteklih 25 godina bio više od onoga što se na osnivačkoj skupštini mislilo. S obzirom na to da je bio jedini katolički list, a u to vrijeme i jedini na hrvatskom jeziku, mnogi su ga okarakterizirali kao čuvara pisane hrvatske riječi, identiteta i vjere na ovim prostorima, osobito u njegovim počecima kada je u Srbiji bilo gotovo nemoguće doći do vjerskog tiska.
INTERVJU: Stipe Botica, predsjednik Matice hrvatske - prenosimo
- Hitovi: 19
Osnovana daleke 1842. godine (pod imenom Matica ilirska), Matica hrvatska najstarija je i povijesno jedna od najvažnijih hrvatskih ustanova kulture. Osim u narodnom preporodu i kulturnom prosvjećivanju, Matica je u pojedinim razdobljima imala i političku ulogu. Od samoga osnutka veze s Maticom održavali su i ovdašnji, podunavski Hrvati. Posebice je to bilo vidljivo krajem 60-ih godina prošloga stoljeća, u vrijeme tzv. Hrvatskog proljeća.
Najave
