Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Tragom starih matičnih knjiga u Subotici : Povijest jedne male grane velike porodice Skenderović naslov je knjige Ivana Skenderovića koja izlazi kao četvrta u Biblioteci Prinosi za povijesna... detaljnije...
Bogata baština – trajni zalog naše budućnosti tema je zidnog i stolnog kalendara za 2021. godinu u čijoj izradi i objavi zajednički sudjeluju hrvatske profesionalne institucije i organizacije:... detaljnije...
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata tiskao je u prosincu 2020. jedanaesti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja. Na 464 stranice objavljeno je 11 znanstvenih i stručnih radnji, sve prvoobjave... detaljnije...
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata dovršio je u studenom i predao u tisak likovnu monografiju pod nazivom Cilika Dulić Kasiba, koju autorski potpisuje povjesničarka umjetnosti Olga Šram. Urednica... detaljnije...
Povodom XIX. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, u sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, krajem rujna 2020., objavljene su... detaljnije...
Monografija Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine objavljena je polovicom godine, a treća je u nizu i ujedno plod terenskog etnološkog istraživanja među Hrvatima u Vojvodini. Monografija... detaljnije...
Slijedom uređivačke koncepcije, dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2019., u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska... detaljnije...
Iz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije... detaljnije...
Bibliografije i Hrvati u Vojvodini
Pojam „bibliografija“ svoj korijen duguje starogrčkim riječima biblion – knjiga i grapho – pišem. Na temelju toga se onda i izvodi osnovno značenje ovoga pojma: bibliografija predstavlja sastavljen popis, na određeni način, obrađene knjiške građe. U tom smislu, tradicionalni su predmet bibliografije knjige i druga tiskana građa (npr. periodične publikacije i novinske tiskovine), a u novije se vrijeme bibliografski obrađuje i neknjižna građa (npr. plakati, filmovi, kompaktni diskovi /CD/, elektroničke publikacije itd.).
Danas je u Subotici održana XXV. sjednica Upravnog odbora i X. sjednica Nadzornog odbora Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata na kojima su jednoglasno usvojeni Izvješće o poslovanju i Završni račun Zavoda za 2020. godinu. Riječ je o ključnim dokumentima kojima se verificira i programsko djelovanje i financijsko poslovanje jedine profesionalne ustanove u području kulture u hrvatskoj zajednici u Vojvodini za prethodnu godinu. Isti se prema proceduri prosljeđuju na usvajanje i suosnivačima – Hrvatskom nacionalnom vijeću i Pokrajinskoj vladi.
Hrvatsko katoličko sveučilište objavilo je Zbornik radova Etnokulturni identitet Hrvata u Vojvodini: povijesni i suvremeni procesi u prosincu 2020., objavljeno je na internetskim stranicama Sveučilišta. Ovaj Zbornik, opsega 400 stranica, nastao je kao rezultat rada autora, sudionika istoimenog znanstveno-stručnog skupa Etnokulturni identitet Hrvata u Vojvodini: povijesni i suvremeni procesi (Zagreb, 9. listopada 2019. – Subotica 11. listopada 2019.) i autora koji su svoje tekstove poslali naknadno na molbu uredništva zbog njihova prepoznatog znanstvenog rada i bavljenja temama koje su obuhvaćene naslovom Zbornika. U organizaciji dijela skupa koji se održavao u Subotici i studijskoga putovanja u Vojvodini sudjelovali su Srijemska i Subotička biskupija te Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice.
U novom broju Hrvatske riječi koji će se pojaviti u prodaji 12. veljače 2021. godine kao i na svojoj internet stranici ovaj tjednik donosi tekst o projektu Godine novog preporoda:
Memoriranje vlastitoga trajanja i naslijeđa važno je za sve nacionalne kulture, a posebno za one manjinske, budući da su njihovi pripadnici izloženiji depopulacijskim, asimilacijskim i drugim negativnim trendovima. Na tome tragu, unutar ovdašnje hrvatske zajednice, a na inicijativu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, od 2012. godine provodi se projekt koji za cilj ima podsjećanje na velike ličnosti, ali i važne događaje i procese koji su obilježili povijest te zajednice. S početka taj je projekt nosio naziv Godina hrvatskih velikana, a od prošle je godine njegov koncept snažnije uobličen te se sada odvija pod nazivom i sloganom Godine novog preporoda.
Kada će se govoriti o prelu ako ne u pokladno vrijeme? Poklade su, a njive nam nisu pod snigom. Baš kao što nema snijega, tako ove godine nije bilo ni Velikog prela. Nije bilo ni drugih pokladnih zabava na kojima se znao okupiti veliki broj ljudi. Izostala su masovna okupljanja, ali ne i obiteljska prela iz kojih je zapravo sve i poniklo.
U nakladi NIU Hrvatska riječ nedavno je objavljena nova, deseta po redu knjiga Ivana Sokača Rosa. Ovo je prva knjiga tog proznog pisca i pjesnika napisana na hrvatskom jeziku.
Rođen je 1975. godine u Beogradu. Kada je u pitanju njegov književni rad, do sada je objavio deset knjiga. Prošle godine nagrađen je ordenom Antona Pavloviča Čehova, koji dodjeljuje Savez pisaca Rusije za doprinos suvremenoj ruskoj književnosti, nominiran u Moskvi za književnu nagradu Sergej Jesenjin (2018). i uvršten u Antologiju ruske poezije (2019). Izdanje suvremene poezije na njemačkom jeziku Frankfurter Bibliothek (August Von Goethe, 2020.), prisutno u nacionalnim knjižnicama Njemačke i Švicarske, Bečkoj državnoj knjižnici kao i nacionalnoj kongresnoj knjižnici u Washingtonu, također sadrži njegovu poeziju kao i antologija poslijeratne srpske poezije pjesnika rođenih od 1946. do 1996. godine. Član je Udruženja književnika Srbije.
Ovogodišnja Zimska škola hrvatskog folklora, u organizaciji Hrvatske matice iseljenika, održana je u digitalnom obliku. Škola je trajala dva produžena vikenda, u siječnju i veljači, a prednost online Škole je bila u tome da su svi bez obzira na tri grupe: ples, tambure i tradicijska glazbala, mogli pratiti sva predavanja i sudjelovati na svim radionicama.
Na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva upisano je i 15 hrvatskih nematerijalnih kulturnih dobara: čipkarstvo u Hrvatskoj, dvoglasje tijesnih intervala Istre i hrvatskog primorja, fešta sv. Vlaha zaštitinika Dubrovnika, godišnji proljetni ophod Kraljice ili Ljelje iz Gorjana, procesija za Križen na otoku Hvaru, umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja hrvatskog Zagorja, Sinjska alka – viteški turnir u Sinju, medičarski obrt na području sjeverne Hrvatske, bećarac, vokalno-instrumentalni napjev s područja Slavonije, Baranje i Srijema, Nijemo kolo s područja Dalmatinske zagore, klapsko pjevanje, mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu, Međimurska popevka – tradicijski napjev Međimurja, te umijeće suhozidne izgradnje.