Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba : u povodu njezine 150. obljetnice naziv je nove knjige Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata čiji je autor Zavodov dugogodišnji suradnik docent... detaljnije...
Početkom kolovoza 2019. godine iz tiska je izišla četvrta knjiga Izabranih djela Miroslava Slavka Mađera, prirediteljice dr.sc. Hrvojke Mihanović Salopek, a u zajedničkoj nakladi Društva hrvatskih književnika, Ogranak... detaljnije...
Iz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije... detaljnije...
Dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2018. godinu donosi bogat sadržaj, a izlazi u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ. Časopis... detaljnije...
U povodu obilježavanja 100. obljetnice rođenja pjesnika Jakova Kopilovića (9. VII. 1918. – 18. XI. 1996.), Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je krajem studenoga 2018. na svom internetskom... detaljnije...
U sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, u listopadu 2018., povodom XVII. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, objavljena je... detaljnije...
Knjiga sabranih pjesama Jakova Kopilovića Ponad jablana sunce, koju je priredila Katarina Čeliković, sredinom studenog 2018. izišla je iz tiska, a objavljuje ju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata... detaljnije...
U okviru obilježavanja 145. obljetnice rođenja velikog hrvatskog književnika Antuna Gustava Matoša, sredinom lipnja, iz tiska je izašla Matoševa drama Malo pa ništa u nakladi Društva hrvatskih književnika... detaljnije...
U nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskog instituta za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje sredinom siječnja iz tiska je izišla knjiga dr... detaljnije...
Dan izbora prvog saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća, koji je jedan od četiriju praznika hrvatske zajednice u Srbiji, obilježen je u petak, 16. prosinca, svečanom akademijom u Velikoj vijećnici Gradske kuće. Ovom prigodom uručena su priznanja istaknutim pojedincima hrvatske zajednice. Priznanje Ban Josip Jelačić za društveni rad u hrvatskoj zajednici uručeno je Vojislavu Sekelju, Dr. Josip Andrić za doprinos hrvatskoj kulturi uručeno je Ladislavu Suknoviću i Pajo Kujundžić za doprinos u obrazovanju na hrvatskom jeziku Nataši Mijačika.
Ova godina je na svom kalendarskom izmaku, što je bio dovoljan razlog za razgovor sa Slavenom Bačićem, predsjednikom Hrvatskog nacionalnog vijeća o radu ove institucije u protekloj godini, jer je posla bilo mnogo.
Diplomirani pravnik i dugogodišnji predsjednik Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva Matija Gubec iz Tavankuta Ladislav Suknović ovogodišnji je dobitnik priznanja dr. Josip Andrić za doprinos hrvatskoj kulturi, kojega dodjeljuje Hrvatsko nacionalno vijeće. Suknović je član Gupca od najranijih školskih dana, u početku s prekidima uključen u folklornu sekciju, potom od 1996. godine uključen u dramsku sekciju, a po povratku sa studija izabran u Upravni odbor Udruge. Od 2007. godine u dva mandata je biran za predsjednika Udruge.
Moglo bi se reći Lazara Merkovića otac Stipan još dječakom uključio je u Narodnooslobodilački pokret. Od 1941. do 1943. godine obavlja najprije kurirske, a onda i druge zadatke. Ova je uvjerenja skupo platio. Tijekom dvije godine prošao je kroz trinaest zatvora i logora od Jugoslavije, preko Mađarske do Njemačke. Posljednji u tom nizu je logor Dachau, gdje je zatočen do 29. travnja, kada ga zaposjednu Amerikanci. U Suboticu se vraća na svoj devetnaesti rođendan 14. lipnja 1945. godine.
Sredinom prosinca, u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, iz tiska je izašao Zbornik radova s međunarodnog filozofsko-znanstvenog skupa Misaona popudbina Tome Vereša, održanog u Subotici prije četiri godine. Spomenuti je skup priređen u prosincu 2012. godine u povodu obilježavanja deset godina od smrti Tome Vereša, jednog od najznačajnijih intelektualaca što ga je Subotica imala u XX. stoljeću i jednog od najumnijih Hrvata iz Vojvodine u istome razdoblju. Cilj je ovoga skupa bio da, s jedne strane, aktualizira noseće sastavnice njegova bitno raznovrsnoga djela, a s druge strane bila je to prilika da se u jednom kritičkom čitanju nanovo donesu prosudbe o relevantnosti i trajnim prinosima njegova mišljenja. Zbog složenosti Verešova djela, skup je zamišljen da bude interdisciplinarni te je okupio dvadesetak filozofa, teologa, sociologa, politologa i povjesničara iz Zagreba, Osijeka, Đakova, Subotice, Novoga Sada, Beograda i Novog Pazara, koji su s različitih motrišta ne samo prikazivali njegovo djelo nego su i donijeli procjene istoga te ukazali na trajne Verešove prinose u spomenutim znanstvenim disciplinama, objavio je ZKVH.
Nastavljajući tradiciju svjetske rotarijanske obitelji pomaganja u zajednici, Rotary club Osijek i ove godine organizirao je svoj dobro poznati Božićni koncert. Tako je u subotu, 17. prosinca, u Hrvatskom narodnom kazalištu nastupila Josipa Lisac, diva hrvatske glazbene scene.
Sav prihod od prikupljenih donacija s tog koncerta osječki rotarijanci, koji, usput rečeno, čine jedan od najstarijih i najvećih Rotary klubova u Hrvatskoj, namijenili su za sufinanciranje izrade i tiskanja udžbenika za djecu hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini.
Institut za migracije i narodnosti u suorganizaciji s Hrvatskom maticom iseljenika i Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar održao je 12. i 13. prosinca u Zagrebu međunarodni znanstveni skup pod nazivom „Dijasporski i nacionalnomanjinski identiteti: migracije, kultura, granice, države“. U okviru dvodnevne konferencije znanstvenici iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije te dijaspore su u četiri panela izlagali o različitim temama migracija (iseljavanja i useljavanja), dijasporskih i nacionalnomanjinskih zajednica, te značaja i uloge nacionalnih identiteta u suvremenom svijetu.
U posljednjih 7 mjeseci u više navrata smo čuli i pisali o procesu izrade nacrta Strategije obrazovanja na hrvatskom jeziku u Srbiji. Budući da je nacrt dokumenta pri kraju, razgovarali smo s Jasnom Vojnić, savjetnicom predsjednika Hrvatskog nacionalnog vijeća zaduženom za razvojne programe hrvatske zajednice, te dopredsjednicom Odbora za obrazovanje HNV-a.