Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba : u povodu njezine 150. obljetnice naziv je nove knjige Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata čiji je autor Zavodov dugogodišnji suradnik docent... detaljnije...
Početkom kolovoza 2019. godine iz tiska je izišla četvrta knjiga Izabranih djela Miroslava Slavka Mađera, prirediteljice dr.sc. Hrvojke Mihanović Salopek, a u zajedničkoj nakladi Društva hrvatskih književnika, Ogranak... detaljnije...
Iz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije... detaljnije...
Dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2018. godinu donosi bogat sadržaj, a izlazi u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ. Časopis... detaljnije...
U povodu obilježavanja 100. obljetnice rođenja pjesnika Jakova Kopilovića (9. VII. 1918. – 18. XI. 1996.), Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je krajem studenoga 2018. na svom internetskom... detaljnije...
U sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, u listopadu 2018., povodom XVII. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, objavljena je... detaljnije...
Knjiga sabranih pjesama Jakova Kopilovića Ponad jablana sunce, koju je priredila Katarina Čeliković, sredinom studenog 2018. izišla je iz tiska, a objavljuje ju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata... detaljnije...
U okviru obilježavanja 145. obljetnice rođenja velikog hrvatskog književnika Antuna Gustava Matoša, sredinom lipnja, iz tiska je izašla Matoševa drama Malo pa ništa u nakladi Društva hrvatskih književnika... detaljnije...
U nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskog instituta za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje sredinom siječnja iz tiska je izišla knjiga dr... detaljnije...
Listopad je mjesec rezerviran za knjigu, pa tako i za beogradski Sajam knjiga, čije je ovogodišnje, 61. izdanje, nosilo slogan Knjige u ruke. Najveća književna manifestacija u ex-YU regiji održana je od 23. do 30. listopada. Posjetilo ju je čak 188.000 posjetitelja, a predstavilo se 450 izlagača (od kojih 40 inozemnih), uz veliki broj promocija, tribina, sajamskih popusta... Na ovoj reprezentativnoj manifestaciji, zahvaljujući Pokrajinskom tajništvu za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne zajednice – nacionalne manjine, predstavila se i NIU Hrvatska riječ iz Subotice. Predstavljanje je održano 29. listopada u dvorani Borislav Pekić.
U organizaciji Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj, u suorganizaciji s Odsjekom za kroatistiku Instituta za slavistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu, Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata i Regionalnim centrom Mađarske akademije znanosti 21. i 22. listopada 2016. godine u Pečuhu je održan XIII. Međunarodni kroatistički znanstveni skup koji je okupio kroatiste i slaviste, te znanstvenike drugih profila iz Mađarske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije (Vojvodine), Slovenije, Austrije, Slovačke, Poljske, Rumunjske itd. Ovogodišnji kroatistički znanstveni skup bio je posvećen ovim važnim obljetnicama: 450. obljetnica Sigetske bitke i pogibije Nikole Šubića Zrinskog; 25. obljetnica Hrvatskoga glasnika, tjednika Hrvata u Mađarskoj; 20. obljetnica Riječi, prvoga hrvatskog književnog časopisa u Mađarskoj.
„Na današnji dan obilježavamo dan rođenja jedne od najznačajnije ličnosti hrvatske novije povijesti – bana Josipa Jelačića koji je rođen u Petrovaradinu 1801. godine. Jedan je to od mnogobrojnih primjera kakvi postoje i u srpskoj povijesti u kojoj su mnogi znameniti Srbi koji su poslije živjeli ili žive u Srbiji rođeni na području današnje Hrvatske tako su i mnoge značajne osobe u Republici Hrvatskoj rodom s područja današnje Vojvodine, a ban Jelačić je nedvojbeno najveći od svih njih“, poručio je na početku svečanog programa u dvorani SPENS-a u Novom Sadu predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Slaven Bačić.
U Plavni su u subotu, 15. listopada, i ponedjeljak, 17. listopada, održani VIII. Dani A.G. Matoša i dr. J. Andrića, manifestacija koju organizira Hrvatsko kulturno umjetničko prosvjetno društvo Matoš iz Plavne. Središnji dio ovogodišnje manifestacije bila je svečana akademija U čast velikana – Antuna Gustava Matoša, Josipa Andrića i Pere Tumbasa Haje i predstavljanje knjige Moj kutak sriće, nedavno preminule članice udruge Tonke Šimić.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Udruga hrvatskih branitelja Sajmište Vukovar organizirali su 12. listopada u Vukovaru u Gradskom muzeju znanstveni kolokvij pod nazivom Hrvati kao manjina u okolnim zemljama: Povijest, položaj, izazovi. Povod za organiziranje ovog značajnog kolokvija bila je i 25. obljetnica osnutka Instituta Ivo Pilar. Kolokvij na kojem je prezentirano 12 priopćenja uglednih znanstvenika i javnih djelatnika iz Hrvatske, Mađarske i Srbije je održan pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva branitelja, Ministarstva kulture i Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.
I poslije 215 godina od rođenja bana Josipa Jelačića u današnjem Podgrađu Petrovaradina njegova rodna kuća pripada privatnim stanarima. Ove je godine za jedan od četiriju praznika hrvatske zajednice u Srbiji, za kojega se podsjećamo na velikoga bana, najprije bilo planirano svečano otvorenje kuće koja bi, barem dijelom bila u vlasništvu hrvatske zajednice. Ipak, to se nije dogodilo. Više od desetljeća traje bitka za ovo zdanje koje je od velikog značaja za ovdašnje Hrvate.
Uvođenje u nastavu izbornog predmeta hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture bilo je temom radnog sastanka koji je u četvrtak, 13. listopada, održan u Osnovnoj školi Jovan Dučić u Petrovaradinu. Sastanku su prisustvovali ravnateljica škole Ružica Pavlović, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća Darko Sarić Lukendić, članica IO HNV-a zadužena za obrazovanje Anđela Horvat, predsjednik Hrvatskog akademskog društva Mato Groznica, te nastavnik hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture Dario Španović.
U povodu četvrt vijeka postojanja Hrvatskog glasnika u Budimpešti je pred dva tjedna organizirana konferencija pod nazivom Brendiranje narodnosnih tjednika. Bio je to ujedno i povod za razgovor s glavnom urednicom tog lista (ali i Radio Croatice u okviru istoimenog Medijskog centra) Brankom Pavić-Blažetin o povijesti ovog lista, njegovom statusu, postignućima i problemima, ali i o njegovoj budućnosti. Iako u mnogo čemu sličan, Hrvatski glasnik ima i svoje specifičnosti u odnosu na Hrvatsku riječ, i kada se radi o njegovom ustrojstvu, načinu rada ili financiranja i kada se radi o sredini, odnosno društvu u kom izlazi. Za početak, Branka Pavić–Blažetin podsjeća na povijest nastanka Hrvatskog glasnika.