Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Povodom XIX. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, u sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, krajem rujna 2020., objavljene su... detaljnije...
Monografija Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine objavljena je polovicom godine, a treća je u nizu i ujedno plod terenskog etnološkog istraživanja među Hrvatima u Vojvodini. Monografija... detaljnije...
Slijedom uređivačke koncepcije, dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2019., u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska... detaljnije...
Opsegom do sada najveći, a sadržajem to i potvrđuje, deseti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata tiskan je krajem studenoga 2019. godine. Na 624... detaljnije...
Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba : u povodu njezine 150. obljetnice naziv je nove knjige Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata čiji je autor Zavodov dugogodišnji suradnik docent... detaljnije...
Iz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije... detaljnije...
Knjiga sabranih pjesama Jakova Kopilovića Ponad jablana sunce, koju je priredila Katarina Čeliković, sredinom studenog 2018. izišla je iz tiska, a objavljuje ju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata... detaljnije...
Katoličko društvo Ivan Antunović iz Subotice organiziralo je Dane biskupa Ivana Antunovića 2017. Nakon svete mise, o 128. obljetnici Antunovićeve smrti, koja je služena 8. siječnja u subotičkoj katedrali, u petak, 13. siječnja, u Pastoralnom centru Augustinianum održan je Razgovor.
Nakon sedmomjesečnog rada stručnog tima za izradu, te četiri javne rasprave, na protekloj sjednici Hrvatskog nacionalnog vijeća usvojena je Strategija obrazovanja na hrvatskom jeziku u Republici Srbiji za razdoblje od 2017. do 2021. O strategijskim ciljevima, načinu njihove provedbe, te mogućim rješenjima do kojih su došli razgovarali smo s koordinatoricom tima Jasnom Vojnić.
Glavna točka 45. redovite sjednice Hrvatskog nacionalnog vijeća, koja je održana u petak, 25. studenoga, u prostorijama Hrvatske čitaonice Fischer u S určinu, bila je prijedlog o usvajanju Strategije obrazovanja na hrvatskom jeziku u Srbiji za razdoblje od 2017. do 2021. godine, koju j e p risutnima prezentirala dopredsjednica Odbora za obrazovanje HNV-a Jasna Vojnić, nakon čega vijećnici imali mogućnost dati ocjenu i primjedbe na jedan od najvažnijih donesenih dokumenata od kada je osnovano HNV. Od predstavnika Ministarstva prosvjete Srbije koji su prisustvovali sjednici, dokument Strategije ocijenjen je kao veoma uspješan i visoko je rangiran. Hrvatska zajednica je prva nacionalna manjina u Srbiji koja je izradila Strategiju, a u bliskoj budućnosti najavljene su i izrade novih strategija iz oblasti informiranja, kulture i službene uporabe jezika.
Da je iščlanjenje Zoltána Siflisa iz Savjeta Festivala europskog filma Palić bio akt sirove političke volje vladajuće koalicije jasno je čak i francuskom sobaru. Bez potrebe da na samoj sjednici Skupštine grada, pa čak niti naknadno, objasne razloge za ovaj čin, Srpska napredna stranka i Savez vojvođanskih Mađara objasnili su to upravo na način koji uvelike podsjeća, da se prisjetimo asocijacije Tomislava Žigmanova, na vrijeme Informbiroa – bez riječi. Bez riječi ovaj dvojac, svjestan svoje moći, čini i sve ostalo što se tiče kreiranja kulturne i ne samo kulturne politike Grada: daje pozamašna sredstva novinama za koje se ne može utvrditi kada će izaći (ali kad izađu dijele se kupcima na blagajnama prodavaonica), okupira javne prostore, oduzimajući drugima pravo korištenja istih, nagrađuje osvjedočene nacionaliste... I pored svega toga, ali i u odnosu na ono što mu se ranije događalo u SVM-u i Mađarskom nacionalnom vijeću, Zoltán Siflis u intervjuu za Hrvatsku riječ kaže da ga je vijest o svojoj smjeni zatekla.
Kada se podvuče crta nakon dosadašnjeg umjetničkog, novinarskog i životnog puta Vojislava Sekelja, možda upravo naslov njegove knjige Kako se branilo dostojanstvo najbolje o(d)slikava ne samo vlastiti lik i djelo nego i kompletnu tragikomediju ovoga društva koja kao da se piše s namjerom da nikada ne bude završena. Ne simbolizira taj naslov samo tekstove iz Glasa ravnice (glasila DSHV-a) i Žiga, subotičkog dvotjednika kog se i danas mnogi sjećaju, nego u njega kao da se skupila sva Sekeljeva poezija i proza, od Djetinjstva do U izmučenim riječima.
Odgojno-obrazovni rad na hrvatskom jeziku u vrtiću Marija Petković – Biser u Aleksandrovu u Subotici od ponedjeljka, 7. studenog, se realizira u renoviranim i proširenim prostorijama. Razlog tomu jest dvostruko veći broj djece upisane ove godine u grupu na hrvatskom jeziku. Radovi su realizirani uz financijsku potporu Zagrebačke županije, Predškolske ustanove Naša radost i brojnih drugih donatora.
Predstavnici dvaju hrvatskih udruga iz Subotice i Tavankuta, Katoličkog društva Ivan Antunović i Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva Matija Gubec 3. prosinca bili su gosti predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar- Kitarović. Generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici Velimir Pleša posredovao je ovome posjetu. Predstavnici ovih dviju udruga tom su prigodom predsjednicu darovali simboličkim darovima, elementima svojeg identiteta: božićnjakom, tradicionalnim kolačom, i ukrasima za bor izrađenim od slame.
U nakladi Udruge građana Urbani Šokci i Gradske knjižnice Karlo Bijelicki iz Sombora tiskana je knjiga Monoštor u povijesti, autora Marije i Martina Šeremešića. Knjiga je to koja na stotinjak stranica donosi tekstove pisane na hrvatskom jeziku o povijesti monoštorskih Šokaca i povijesti Monoštora, njegovom kulturnom i povijesnom razvoju, kulturnim i povijesnim znamenitostima, školstvu, sakralnim objektima, udrugama, ali i Monoštorcima koji su ostavili traga – Josipu Pašiću, Marinu Markoviću, Ivanu Keravinu, Nikoli Đipanovu, Stipanu Bešlinu i Ivanu Kovaču.