Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Izdvajamo
Povodom XIX. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, u sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, krajem rujna 2020., objavljene su... detaljnije...
Monografija Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine objavljena je polovicom godine, a treća je u nizu i ujedno plod terenskog etnološkog istraživanja među Hrvatima u Vojvodini. Monografija... detaljnije...
Slijedom uređivačke koncepcije, dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2019., u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska... detaljnije...
Opsegom do sada najveći, a sadržajem to i potvrđuje, deseti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata tiskan je krajem studenoga 2019. godine. Na 624... detaljnije...
Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba : u povodu njezine 150. obljetnice naziv je nove knjige Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata čiji je autor Zavodov dugogodišnji suradnik docent... detaljnije...
Iz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije... detaljnije...
Knjiga sabranih pjesama Jakova Kopilovića Ponad jablana sunce, koju je priredila Katarina Čeliković, sredinom studenog 2018. izišla je iz tiska, a objavljuje ju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata... detaljnije...
25 godina Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata
- Hitovi: 2265
Obilježavanje 25. godina osnutka Zajednice obuhvatilo je niz događanja: polaganje vijenaca na obiteljskoj grobnici bana Josipa Jelačića u Zaprešiću, svetu misu i potom svečanu skupštinu u novozagrebačkome naselju Siget, u okviru koje je održan i cjelovečernji koncert Velikog tamburaškog orkestra HKPD-a Matija Gubec iz Rume.
Hrvatske udruge o svom radu na izmaku 2016. godine
- Hitovi: 1813
Među više od 40 hrvatskih udruga nekoliko njih je s područja Sombora. U Somboru od 1936. godine postoji HKUD Vladimir Nazor, u Monoštoru KUD Hrvata Bodrog, u Beregu KPD Silvije Strahimir Kranjčević, Stanišiću HKD Vladimir Nazor, u Lemešu HBKUD Lemeš, u Somboru Udruga građana Urbani Šokci i u Bezdanu Hrvatska udruga Bezdanska marina. Među ovim pobrojanim udrugama najdužom tradicijom može se podičiti Vladimir Nazor, koji je jedna od najstarijih hrvatskih udruga u Srbiji. Svima njima zajedničko je da se na razne načine, više ili manje uspješno, bore za očuvanje hrvatskog naslijeđa na ovim prostorima. Kako okupiti članstvo, kako privući mlade, kako održati sve manifestacije, kako odgovoriti pozivima za gostovanja, kako osigurati novac? To su pitanja s kojima se svakodnevno suočavaju u tim udrugama. Ta pitanja i mi smo postavili onima koji vode HKUD Vladimir Nazor iz Sombora i KUD Hrvata Bodrog iz Monoštora.
Kako udruge u Srijemu ocjenjuju odlazeću godinu?
- Hitovi: 2054
Kraj godine vrijeme je kada kulturne udruge na svojim godišnjim koncertima predstavljaju javnosti sve ono što su vježbali i naučili. Uglavnom sve udruge u Srijemu ocjenjuju ovu poslovnu godinu, i pored umanjenog iznosa sredstava za kulturu, kao veoma uspješnu, a za narednu godinu postavljaju ambiciozne planove.
Praznik hrvatske zajednice u Srbiji - Potreba za afirmativnim odnosom vlasti
- Hitovi: 2386
Dan izbora prvog saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća, koji je jedan od četiriju praznika hrvatske zajednice u Srbiji, obilježen je u petak, 16. prosinca, svečanom akademijom u Velikoj vijećnici Gradske kuće. Ovom prigodom uručena su priznanja istaknutim pojedincima hrvatske zajednice. Priznanje Ban Josip Jelačić za društveni rad u hrvatskoj zajednici uručeno je Vojislavu Sekelju, Dr. Josip Andrić za doprinos hrvatskoj kulturi uručeno je Ladislavu Suknoviću i Pajo Kujundžić za doprinos u obrazovanju na hrvatskom jeziku Nataši Mijačika.
PRENOSIMO: Slaven Bačić, predsjednik HNV-a - intervju
- Hitovi: 1844
Ova godina je na svom kalendarskom izmaku, što je bio dovoljan razlog za razgovor sa Slavenom Bačićem, predsjednikom Hrvatskog nacionalnog vijeća o radu ove institucije u protekloj godini, jer je posla bilo mnogo.
PRENOSIMO: Ladislav Suknović - intervju
- Hitovi: 2247
Diplomirani pravnik i dugogodišnji predsjednik Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva Matija Gubec iz Tavankuta Ladislav Suknović ovogodišnji je dobitnik priznanja dr. Josip Andrić za doprinos hrvatskoj kulturi, kojega dodjeljuje Hrvatsko nacionalno vijeće. Suknović je član Gupca od najranijih školskih dana, u početku s prekidima uključen u folklornu sekciju, potom od 1996. godine uključen u dramsku sekciju, a po povratku sa studija izabran u Upravni odbor Udruge. Od 2007. godine u dva mandata je biran za predsjednika Udruge.
In memoriam, Lazar Merković (1926. – 2016.)
- Hitovi: 2159
Moglo bi se reći Lazara Merkovića otac Stipan još dječakom uključio je u Narodnooslobodilački pokret. Od 1941. do 1943. godine obavlja najprije kurirske, a onda i druge zadatke. Ova je uvjerenja skupo platio. Tijekom dvije godine prošao je kroz trinaest zatvora i logora od Jugoslavije, preko Mađarske do Njemačke. Posljednji u tom nizu je logor Dachau, gdje je zatočen do 29. travnja, kada ga zaposjednu Amerikanci. U Suboticu se vraća na svoj devetnaesti rođendan 14. lipnja 1945. godine.
Objavljen Zbornik radova s međunarodnog filozofsko-znanstvenog skupa - Misaona popudbina Tome Vereša
- Hitovi: 1735
Sredinom prosinca, u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, iz tiska je izašao Zbornik radova s međunarodnog filozofsko-znanstvenog skupa Misaona popudbina Tome Vereša, održanog u Subotici prije četiri godine. Spomenuti je skup priređen u prosincu 2012. godine u povodu obilježavanja deset godina od smrti Tome Vereša, jednog od najznačajnijih intelektualaca što ga je Subotica imala u XX. stoljeću i jednog od najumnijih Hrvata iz Vojvodine u istome razdoblju. Cilj je ovoga skupa bio da, s jedne strane, aktualizira noseće sastavnice njegova bitno raznovrsnoga djela, a s druge strane bila je to prilika da se u jednom kritičkom čitanju nanovo donesu prosudbe o relevantnosti i trajnim prinosima njegova mišljenja. Zbog složenosti Verešova djela, skup je zamišljen da bude interdisciplinarni te je okupio dvadesetak filozofa, teologa, sociologa, politologa i povjesničara iz Zagreba, Osijeka, Đakova, Subotice, Novoga Sada, Beograda i Novog Pazara, koji su s različitih motrišta ne samo prikazivali njegovo djelo nego su i donijeli procjene istoga te ukazali na trajne Verešove prinose u spomenutim znanstvenim disciplinama, objavio je ZKVH.
