Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Povodom XIX. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, u sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, krajem rujna 2020., objavljene su... detaljnije...
Monografija Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine objavljena je polovicom godine, a treća je u nizu i ujedno plod terenskog etnološkog istraživanja među Hrvatima u Vojvodini. Monografija... detaljnije...
Slijedom uređivačke koncepcije, dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2019., u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska... detaljnije...
Opsegom do sada najveći, a sadržajem to i potvrđuje, deseti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata tiskan je krajem studenoga 2019. godine. Na 624... detaljnije...
Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba : u povodu njezine 150. obljetnice naziv je nove knjige Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata čiji je autor Zavodov dugogodišnji suradnik docent... detaljnije...
Iz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije... detaljnije...
Knjiga sabranih pjesama Jakova Kopilovića Ponad jablana sunce, koju je priredila Katarina Čeliković, sredinom studenog 2018. izišla je iz tiska, a objavljuje ju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata... detaljnije...
Tko je god od sudionika budućeg dokumentarnog serijala Hrvatske televizije Zaboravljene pisme, zaboravljeni ljudi čuo s koliko je ozbiljnosti Charlie Chaplin pristupao humoru, u nekom trenutku snimanja – sjetio ga se. Nisu, naravno, ponavljanja kadrova i scena ili odabir najboljih dijaloga ništa novo u svijetu filma, ali jesu svima koji su izvan njega. I upravo ta ponavljanja – garnirana studioznim pripremama kamere, svjetla i tona – dodatno pojačavaju dojam ozbiljnosti projekta kojim je zamišljen prikaz tamburaške glazbe u Subotici i njezinoj okolici od dvadesetih godina prošloga stoljeća do današnjih dana.
Tridesetogodišnja etnologinja Bojana Poljaković Popović, koja živi i radi u Zagrebu, „naše je gore list“. Rođena i odrasla u Subotici, u hrvatskoj je prijestolnici ostala nakon studija Etnologije i kulturne antropologije i Portugalskog jezika i književnost na tamošnjem Filozofskom fakultetu. Od 2014. radi u Posudionici i radionici narodnih nošnji u Zagrebu, gdje je početkom ove godine primljena na mjesto višeg stručnog suradnika za kulturne i edukativne programe. U svojim se etnološkim radovima bavila temama vezanim za tradicijsku baštinu bunjevačkih i šokačkih Hrvata iz Bačke. Među ostalim, recenzentica je knjige Garavi salaši: cio život za godinu dana Katarine Firanj iz Sombora.
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i KUDH Bodrog iz Monoštora organizirali su u petak, 16. rujna, u Monoštoru promociju knjige Marije Šeremešić Bile riči – rječnik govora Monoštora. O knjizi su govorile urednica knjige Katarina Čeliković i autorica. „Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata traži i nalazi putove za očuvanje hrvatskoga jezika, ali i mjesnih hrvatskih govora objavom rječnika. Prvi takav rječnik bio je rječnik Ilije Žarkovića u kome su zapisane riječi govora golubinačkog kraja u Srijemu. Ta knjiga objavljena je 2009. godine. Na tom tragu je i rječnik Bile riči, autorice Marije Šeremešić, kojim se nadomješta praznina u zapisivanju šokačkih govora te je ovo prvi šokački rječnik u Podunavlju.
U povodu izbora zaštitarke bilja-fitofarmaceutkinje dr. Kate Dulić za dobitnicu priznanja Pro urbe, kojega dodjeljuje Skupština Grada Subotice, u prostorijama Hrvatskog nacionalnog vijeća prošloga je petka upriličen prigodni domjenak. Podsjetivši na dosadašnje dobitnike i dobitnice toga priznanja iz hrvatske zajednice, predsjednik HNV-a Slaven Bačić je istaknuo kako su te osobe, osim za grad, značajne i za svoju manjinsku zajednicu.
Doktorica znanosti, zaštitarka bilja - fitofarmaceutkinja i organizatorica poljoprivredne proizvodnje u voćarstvu Kata Dulić (Subotica, 1936.) jedna je od triju ovogodišnjih dobitnika subotičkog priznanja Pro urbe. Cijeli radni vijek provela je u poduzeću Peščara kao referentica za zaštitu voćarskih kultura. Skrbila je za zaštitu na 700 ha voćnjaka, s 12 kultura u rasponu od 80 km. Kao terenac, stalno prisutna u voćnjacima, nastavila je raditi i poslije odlaska u mirovinu 1991., surađujući s privatnim poljoprivrednicima.
Njegova rodbina i predstavnici Hrvatske čitaonice su se u nedjelju, 11. rujna, još jednom, s velikom zahvalnošću, sjetili profesora Bele Gabrića i njegove supruge Amalije. Sveta misa je služena u crkvi sv. Roka u 9 sati, a poslije toga su posjetili njegov grob, potom se družili u njegovoj kući, a sadašnjoj Hrvatskoj čitaonici. U prigodnoj propovijedi na misi župnik Andrija Anišić je istaknuo kako je ponosan što može posvjedočiti, u skladu s nedjeljnom Božjom riječju, da je prof. Bela Gabrić bio „utjelovljeno milosrđe i dobrota“, što je potvrdio i svojom riječima koje je izgovorio prigodom primanja papinskog odlikovanja.
Povjerenstvo Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata za izbor najbolje knjige godine pod nazivom Emerik Pavić, održalo je 12. rujna svoju drugu ovogodišnju sjednicu. Povjerenstvo, koje čine Ljubica Vuković Dulić kao predsjednica te članovi Dario Španović i Zvonko Sarić, odlučilo je od 31 naslova u uži izbor za najbolju knjigu objavljenu tijekom 2015. godine Hrvata u Vojvodini uvrstiti njih deset.
Povjerenstvo za izbor najbolje knjige u području znanosti i publicistike Tomo Vereš (u sastavu Mario Bara, predsjednik, Jasminka Dulić i Stevan Mačković) koja je objavljena u razdoblju od 2013. do 2015. godine, a koja će se dodijeliti 2016. godine, službeno je izvijestilo Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata o izboru pet knjiga koje su ušle u uži izboru za nagradu.