Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Izdvajamo
Tragom starih matičnih knjiga u Subotici : Povijest jedne male grane velike porodice Skenderović naslov je knjige Ivana Skenderovića koja izlazi kao četvrta u Biblioteci Prinosi za povijesna... detaljnije...
Bogata baština – trajni zalog naše budućnosti tema je zidnog i stolnog kalendara za 2021. godinu u čijoj izradi i objavi zajednički sudjeluju hrvatske profesionalne institucije i organizacije:... detaljnije...
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata tiskao je u prosincu 2020. jedanaesti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja. Na 464 stranice objavljeno je 11 znanstvenih i stručnih radnji, sve prvoobjave... detaljnije...
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata dovršio je u studenom i predao u tisak likovnu monografiju pod nazivom Cilika Dulić Kasiba, koju autorski potpisuje povjesničarka umjetnosti Olga Šram. Urednica... detaljnije...
Povodom XIX. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, u sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, krajem rujna 2020., objavljene su... detaljnije...
Monografija Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine objavljena je polovicom godine, a treća je u nizu i ujedno plod terenskog etnološkog istraživanja među Hrvatima u Vojvodini. Monografija... detaljnije...
Slijedom uređivačke koncepcije, dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2019., u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska... detaljnije...
Iz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije... detaljnije...
Novi brojevi godišnjaka HKPD-a „Matija Gubec" iz Tavankuta
- Hitovi: 17
U petak, 5. ožujka 2021.godine, u prostorijama HKPD-a Matija Gubec u Tavankutu predstavljeni su novi brojevi godišnjaka te udruge – Gupčeva lipa. Predstavljeni su dvoboj za godine 2018. te 2019., koje kao urednik potpisuje Dubravko Bilinović te Gupčeva lipa za godinu 2020. koju je uredio Ivica Dulić.
Časopis za književnost, umjetnost i znanost
- Hitovi: 20
Izišao je novi svezak časopisa za književnost, umjetnost i znanost Klasje naših ravni (broj 1-4 za 2020. godinu). Novi svezak posvećen je predstavi Avaške godine koju je nedavno postavio Književno-teatarski kružok HKC-a Bunjevačko kolo iz Subotice. Uz intervju s redateljicom Nevenom Mlinko, tu je i cijeli tekst predstave, nastao dramatizacijom istoimene poeme Milovana Mikovića.
Hrvatske udruge kulture s teritorija grada Subotice uputile zajedničku izjavu povodom tzv. bunjevačkog jezika
- Hitovi: 485
Povodom odluke Skupštine Grada Subotice kojom se pokreće procedura za uvođenje tzv. bunjevačkog jezika u službenu upotrebu na teritoriju Grada, predstavnici hrvatskih udruga kulture iz Subotice i okolice uputili su zajedničku izjavu u kojoj ističu svoje žaljenje i nezadovoljstvo ovom odlukom.
Izjavu prenosimo u cijelosti:
Digitalizirana knjižna baština iz opusa Bele Gabrića i Pavla Bačića
- Hitovi: 125
Povodom stote obljetnice rođenja dvojice hrvatskih velikana koji su svojim djelovanjem zadužili hrvatsku zajednicu u Vojvodini (Srbiji), kulturnog djelatnika i publicista, sakupljača narodnih pjesama i običaja bunjevačkih Hrvata Bele Gabrića (Verušić, 10. III. 1921. – Subotica, 4. VIII. 2001.) i književnika, glazbenog pedagoga i skladatelja Pavla Bačića (Subotica, 1. kolovoza 1921. - Subotica, 22. lipnja 1984.) Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata digitalizirao je dio njihova opusa.
Stota obljetnica rođenja istaknutog kulturnog djelatnika prof. Bele Gabrića
- Hitovi: 175
Profesor, kulturni djelatnik, pisac, urednik, skupljač narodnih pjesama Bela Gabrić rođen je 10. ožujka 1921. na Verušiću. Sin je Laze i Marije, rođ. Tikvicki. U pučku je školu krenuo u salašarskoj školi na Klisi nedaleko od Subotice, a završio ju je u gradu. Nakon pet gimnazijskih razreda kod isusovaca u Travniku maturirao je u franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Varaždinu 1942. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je južnoslavenske književnosti, ruski jezik i povijest 1950. Službovao je kao srednjoškolski profesor u Subotici 1950.-70., nakon čega je bio bibliograf u subotičkoj Gradskoj knjižnici. Od lipnja 1972. do prosinca 1973. utamničen je u Srijemskoj Mitrovici jer je osuđen zbog „izazivanja nacionalne, rasne i vjerske netrpeljivosti, mržnje i razdora", zapravo zbog organiziranja simpozija o dr. Josipu Andriću 1969. u Ristovači kraj Bača. Nakon povratka u Suboticu pet je godina bez posla, a od 1978. do umirovljenja 1984. radi kao knjižničar u subotičkom Gradskom muzeju. Svoj rad nastavlja kao profesor u Biskupskoj klasičnoj gimnaziji Paulinum u Subotici te kao predavač književnosti na Teološko-katehetskom institutu Subotičke biskupije.
„Godina novog preporoda": 300 godina od rođenja Martina Parčetića, prvog somborskog gradonačelnika (I.)
- Hitovi: 51
U godini kada obilježavamo 300. godišnjicu rođenja jedne krupne figure u povijesti bačkih Hrvata, prvog somborskog gradonačelnika Martina Parčetića (1721. – 1789.), jednog od najzaslužnijih ljudi za elibertaciju (oslobođenje) Sombora od županijske (plemićke) vlasti, odnosno za njegovo uzdizanje u rang slobodnog kraljevskog grada (17. veljače 1749.), vrijedi se prisjetiti i najranije povijesti Sombora i tamošnje zajednice Hrvata.
„Godine novog preporoda": 300 godina od rođenja Martina Parčetića, prvog somborskog gradonačelnika (II.)
- Hitovi: 17
Sombor se u Velikom bečkom ratu istaknuo kao uporište u borbi protiv Turaka. Odolijevao je turskim napadima i služio kao centar oko kojega su se sakupljali odmetnici od turske vlasti. Tome ima zahvaliti prije svega Hrvatima, koje je na hvale vrijedan način predvodio Dujo Marković, starješina i rodonačelnik plemenite obitelji Marković. On i njegovi nasljednici ispisali su nekoliko zlatnih stranica u povijesti Sombora.
„Trilogija 50" - projekt HKC-a Bunjevačko kolo iz Subotice
- Hitovi: 42
Nakon devetodnevne uvertire, u ponedjeljak, 1. ožujka 2021. godine, u cijelosti je prikazan online projekt subotičkog HKC-a Bunjevačko kolo nazvan Trilogija 50. Prikazivan je na Youtube kanalu udruge te podijeljen preko njihove Facebook i Instagram stranice. U pitanju je virtualna zamjena za lanjski godišnji koncert njihovih folkloraša, koji je izostao zbog poznate epidemiološke situacije. Kako smo već pisali u najavi projekta, Trilogija je fokusirana na tri segmenta folklornoga nastupa (boja, zvuk, emocije), a u znaku je prošlogodišnjeg jubileja Centra – 50 godina postojanja i rada.
