Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Izdvajamo
Slijedom uređivačke koncepcije, dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2019., u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska... detaljnije...
Opsegom do sada najveći, a sadržajem to i potvrđuje, deseti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata tiskan je krajem studenoga 2019. godine. Na 624... detaljnije...
Na svom redovitom radnom susretu, održanom 30. studenoga 2019. godine u Stanišiću, u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskoga nacionalnog vijeća, predstavnici hrvatskih udruga kulture u... detaljnije...
U sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, u listopadu 2019., povodom XVIII. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, objavljena je... detaljnije...
Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba : u povodu njezine 150. obljetnice naziv je nove knjige Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata čiji je autor Zavodov dugogodišnji suradnik docent... detaljnije...
Početkom kolovoza 2019. godine iz tiska je izišla četvrta knjiga Izabranih djela Miroslava Slavka Mađera, prirediteljice dr.sc. Hrvojke Mihanović Salopek, a u zajedničkoj nakladi Društva hrvatskih književnika, Ogranak... detaljnije...
Iz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije... detaljnije...
Knjiga sabranih pjesama Jakova Kopilovića Ponad jablana sunce, koju je priredila Katarina Čeliković, sredinom studenog 2018. izišla je iz tiska, a objavljuje ju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata... detaljnije...
Nova knjiga: Tomislav Žigmanov, „(Po) Čuj haiku s piska“, Đakovo/Čiekrija
- Hitovi: 81
Hrvatski književnik iz Subotice Tomislav Žigmanov ima novu knjigu. Riječ je o knjizi haikua naslovljenoj (Po)Čuj haiku s piska koja je objavljena u sunakladi Đakovačkog kulturnog kruga iz Đakova i Kuće na mrginju s Čikerije.
U zbirci je na 64 stranice, formata 120 x 210 mm objavljeno 40 haikua na bunjevačkoj ikavici, koji su podijeljeni u četiri motivsko-tematske cjeline, sadržajno užlijebljene u zavičajno-kulturno-baštinski prostor Tavankuta i Čikerije: Ambijent / mjesni, Vrime u prostoru, Priroda i zavičaj i Rad / etnografija. Knjigu je ilustrirao i likovno opremio hrvatski akademski slikar podrijetlom iz Tavankuta Ivan Balažević. Prateći rječnik manje poznatih leksema iz bunjevačkog govora sačinio je Zlatko Romić.
Tavankutske slamarke vrijedne unatoč krizi
- Hitovi: 125
HKPD Matija Gubec i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu tradicionalno svake godine organiziraju Uskrsnu izložbu jaja i čestitki ukrašenih slamom. Na ovaj način Društvo pokušava očuvati etnološki ambijent unutar same udruge, daje veliku pozornost na očuvanje kulturne baštine. Unatoč izvanrednoj situaciji, Uskrsna izložba nije izostala ni ove godine, ali je u dva drukčija formata: jedna je virtualna verzija izložbe na Facebook stranici Udruge, koja bilježi odličnu posjećenost s blizu 200 lajkova, dok je druga „živi“ postav u Galerijskom prostoru vidljiv samo kroz izlog. Inače, na ovogodišnjoj izložbi sudjeluje 27 slamarki.
Voditeljica slamarskog odjela ove udruge Jozefina Skenderović podsjeća kako Gupčeve slamarke još od sredine 90-ih javno izlažu svoje radove u povodu Uskrsa.
PRENOSIMO: Irena Obradović, voditeljica literarne sekcije Hrvatske čitaonice „Fischer” iz Surčina
- Hitovi: 115
„Dođu tako neka teška, mučna vremena, neizvjesna i strahom ispunjena, u kojima je odsutna raskoš života, lišena sadržaja prizemnih stvari, nepotrebnih susreta i razgovora. Dođe vrijeme kada se povučemo u svoja četiri zida, u svoje fijoke, ormare, tavane i podrume... pa ih pretresamo, čistimo od nataložene prašine i nakupljenih sujeta, strahova i kompleksa... kada pronađemo fotografije na kojima su nam lica bila ljepša i nevinija. Dođe tako neko vrijeme kada šutimo pred sobom, a drugima govorimo ljepše i nježnije riječi nego do tada, i one dobijaju neki drugačiji smisao i ljepotu. Sve što bismo htjeli izgovoriti filtriramo od nepotrebne patetike i pogledom govorimo mnogo više. Dođe vrijeme kada nemamo što novo reći, pa šutimo zarobljeni u vremenu i prostoru, nemoćni pred saznanjem da će i to proći i mi skupa s tim vremenom i prostorom... i sve će nastaviti trajati u svom neprekidnom krugu dolazaka i odlazaka, postajanja i nestajanja, rođenja i smrti. Shvatamo da smo neraskidivo utkani u procese koje nismo započeli i koji se s nama neće okončati. Kao rijeka koja teče između dvije obale u vječitom trajanju između izvora i uvira, s početkom i krajem a opet cijelim svojim tokom tako živa. U jednom trenutku postojanja trebaš otklon od pravila, buke, novih tehnologija, priče, bučnih ulica i vike, gužvi po trgovima, šetalištima, glazbe koju ne voliš… Srce, misli i riječi skloniš u svoju osamu, tihu luku. Vraćaš se k sebi bez osjećaja krivice trošeći svoje vrijeme.“
Iz knjige „Divani iz Sonte“ Ruže Silađev
- Hitovi: 63
Na kirbaj su divojke u Sonte od momaka dobijale srce od kolača sa gledalcom, a na Uskrs su momci od divojaka dobijali šareno jajce. Jajca su se šarala o Velike nedilje, da se ima metnit u gnjizdu dicama, a i darivat kojega momka. Dar od zeca. Nema više naši slikarica, baka Kate Šodanove, baka Birđe Silađeve, baka Ane Gemine i Rarine, baka Janje Gerine... E, da je bilo više papira i farbe, a manje posla. Možda bi nam naše slikarice ostavile u tal puno više od sićanja na uskršnja jajca. Cilu nedilju prid Uskrs su šarale jajca. Donašale jim žene iz ciloga sela da napole radu. Jedva priko dana stizale izmolit Križni put od posla. Radile su to sa farbom najviše crnom, crvenom i žutom sa kičicom i vrućim voskim. Najviše se šaralo križ, srce i sidro. Vira, ljubav i ufanje. Ide proliće, pa su često naslikovale na jajcetu grabljice i ašovčić, jel motičicu. Ako je jajce bilo naminjito momku, onda su još sročile i pismicu i natrukovale na uskršnjemu jajcetu. Druge žene koje su imale manje dara za crtanje šarale su jajca lukovinom. U ladnu vodu su metnile puno ljusaka od crnoga luka. Na svako jajce prislonile kaki listić peršina, jel diteljine. Omotale jajce krpom da se travka, jel cvitić ne poremeti. Metnile jajca u vodu sa lukovinom da se kuvu. Kad budu kuvana, skine se krpica i nako vruća jajca se namažu sa listićom slaninice. Onda budu sjajna i izdadu lipu farbu, a ostane slika od peršina, maslačka, diteljine, ko izmislita.
Utemeljeno Povjerenstvo za dodjelu nagrade „Emerik Pavić“ za najbolju knjigu godine objavljenu u 2019. godini
- Hitovi: 135
Temeljem članka 32 Statuta Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i članka 5. Pravilnika o nagradi Emerik Pavić broj 9 - 2/2012 od 3. rujna 2012. godine, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, prof. filozofije, 14. travnja 2020. godine, donio je Odluku o imenovanju članova Povjerenstva za dodjelu nagrade Emerik Pavić za najbolju knjigu godine u 2019. godini u sastavu: Ljubica Vuković Dulić, dipl. povjesničarka i povjesničarka umjetnosti, predsjednica, Katarina Čeliković, prof. komparativne književnosti, članica i Davor Bašić Palković, urednik kulture u tjedniku Hrvatska riječ, član.
Utemeljeno Povjerenstvo za dodjelu trijenalne nagrade „Antun Gustav Matoš“ za najbolju knjigu poezije objavljene od 2017. do 2019. godine
- Hitovi: 140
Ravnatelj Zavoda Tomislav Žigmanov imenovao je početkom travnja 2020. Povjerenstvo za izbor najbolje knjige poezije Antun Gustav Matoš za razdoblje 2017. – 2019., koje će ocjenjivati knjigu poezije u cjelini, s posebnim akcentom na umjetničku i estetsku kvalitetu sadržaja. Povjerenstvo za nagradu Antun Gustav Matoš je međunarodno i čine ga master profesorica jezika i književnosti Klara Dulić Ševčić, predsjednica, književnik Mirko Ćurić iz Đakova i MA Mirjana Crnković iz Tavankuta.
„Zeleno svjetlo“ za podizanje spomenika Ivanu Antunoviću ( 1815. – 1888. )
- Hitovi: 112
Gradsko vijeće Subotice 17. ožujka 2020. godine donijelo odluku o postavljanju tri nova spomenika u ovom gradu. U pitanju su spomenici kralju Petru Karađorđeviću, biskupu Ivanu Antunoviću i bivšem gradonačelniku Károlyu Biróu. Ovu odluku još treba potvrditi Gradska skupština, ali procjenjuje se da tu ne bi trebalo biti osporavanja. U tom smislu, ovo je lijepa vijest za pripadnike hrvatske zajednice u ovom gradu, čiji je Antunović bio velikan i čije su udruge i institucije – lokalno Katoličko društvo Ivan Antunović, Hrvatsko nacionalno vijeće i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i inicirale ovaj projekt.
Najave
- Natječaj za skladbe koje će se izvesti na XX. „Festivalu bunjevački pisama“
- Sedma revija i izbor najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske
- Produljen rok prijava za izlaganje na stručnom skupu „Čitanjem do uključenosti”
- Kalendar manifestacija kulture Hrvata u Srbiji za 2020. godinu
