Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Tragom starih matičnih knjiga u Subotici : Povijest jedne male grane velike porodice Skenderović naslov je knjige Ivana Skenderovića koja izlazi kao četvrta u Biblioteci Prinosi za povijesna... detaljnije...
Bogata baština – trajni zalog naše budućnosti tema je zidnog i stolnog kalendara za 2021. godinu u čijoj izradi i objavi zajednički sudjeluju hrvatske profesionalne institucije i organizacije:... detaljnije...
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata tiskao je u prosincu 2020. jedanaesti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja. Na 464 stranice objavljeno je 11 znanstvenih i stručnih radnji, sve prvoobjave... detaljnije...
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata dovršio je u studenom i predao u tisak likovnu monografiju pod nazivom Cilika Dulić Kasiba, koju autorski potpisuje povjesničarka umjetnosti Olga Šram. Urednica... detaljnije...
Povodom XIX. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, u sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, krajem rujna 2020., objavljene su... detaljnije...
Monografija Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine objavljena je polovicom godine, a treća je u nizu i ujedno plod terenskog etnološkog istraživanja među Hrvatima u Vojvodini. Monografija... detaljnije...
Slijedom uređivačke koncepcije, dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2019., u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska... detaljnije...
Iz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije... detaljnije...
Sjednici Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija, koordinacijskog tijela u kojemu sudjeluju župani svih županija u Hrvatskoj i predstavnik Grada Zagreba, koja je održana 10. studenog u Maloj županijskoj vijećnici u Vukovaru prisustvovali su kao specijalni gosti i predstavnici Hrvata u Vojvodini. Oni su došli na poziv Hrvatske zajednice županija kako bi predstavili društvenih položaj hrvatske zajednice u Srbiji, to jest Vojvodini, njihove probleme, izazove i potrebe. Izaslanstvo je vodio predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Slaven Bačić, a s njim su bili i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i narodni zastupnik Tomislav Žigmanov, te posebna savjetnica predsjednika HNV-a Jasna Vojnić.
Studenti etnologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nekoliko godina svoja terenska istraživanja rade na području Vojvodine. Nakon bunjevačke skupine Hrvata sada terenska istraživanja provode među šokačkim Hrvatima u Podunavlju. Grupa studenata je početkom studenoga boravila u nekoliko šokačkih mjesta, kako bi u razgovoru s kazivačima dopunila podatke prikupljene u dosadašnjem radu, a teme njihovih istraživanja su migracije, tradicionalna glazbala i glazba i tradicijska gradnja.
U Tavankutu su 5. i 6. studenoga u službenom posjetu boravili predsjednica udruge Hrvatska pomaže Đurđa Adlešić i ravnatelj Crvenog križa gradskog društva Grada Zagreba Petar Penava. Posjet je upriličen nakon što su početkom godine predstavnici HKPD-a Matija Gubec iz Tavankuta bili u službenom posjetu udruzi Hrvatska pomaže, kada su prezentirali rad Udruge i projekte koje Društvo realizira. Posjet delegacije iz Hrvatske dogovoren je u povodu otvorenja ljetne terase na Etnosalašu Balažević, čiju je izgradnju pomogla i udruga Hrvatska pomaže.
Hrvatska matica iseljenika je u Zagrebu 4. studenoga organizirala 22. Forum hrvatskih manjina. Naziv i tema ovogodišnjeg Foruma bila je Mladi u hrvatskim manjinskim zajednicama – sadašnjost i perspektiva. Skup koji ima tradiciju dulju više od desetljeća je u Zagrebu ovoga puta okupio predstavnike hrvatske zajednice iz Crne Gore, Srbije, Mađarske, Češke, Slovačke, Slovenije, Italije, Rumunjske i Makedonije. Kako su ukazali sami organizatori, na skupu su nedostajale najmanje brojne hrvatske zajednice iz Bugarske, Kosova, kao i Hrvati iz Austrije. Službenu delegaciju Hrvata iz Srbije u ime hrvatske manjinske samouprave, Hrvatskog nacionalnog vijeća, činili su predsjednik izvršnog odbora HNV-a Darko Sarić Lukendić, predsjednik povjerenstva za praćenje povrede manjinskih prava HNV-a Darko Baštovanović i član povjerenstva za odnose s crkvama HNV-a Mato Groznica.
Početkom listopada proširen je program na hrvatskom jeziku koji se emitira na trećem programu Radija Novi Sad (RNS3) javnog medijskog servisa AP Vojvodine. Namjesto dosadašnjih pola sata tjedno, obim programa je uvećan na sat vremena tjedno. Program sadržava dvije polusatne emisije koje se emitiraju subotom i utorkom (obje u terminu od 14.15 sati). Treći program Radija Novi Sad (RNS3), namijenjen je za programe na jezicima nacionalnih manjina, a nalazi se na frekvenciji 100.00 Mhz-a (za područje Novoga Sada). Program ovoga radija se može slušati i online na internetskoj stranici www.rtv.rs. Za realizaciju emisija sada je angažirana nezavisna produkcija – Hrvatska udruga novinara Cro news iz Subotice. Emisije uređuje i vodi Petar Pifat, kulturni djelatnik i glazbenik iz Petrovaradina.
Eksperimentalni program Radio Šida počeo je 6. prosinca 1969. godine. Već 1985. godine registriran je kao radna jedinica, a zatim kao osnovna organizacija udruženog rada u okviru Radničkog univerziteta Nikola Vlaški Šid, s prostorijama u zgradi šidskog Doma kulture. Godine 1989. registriran je kao samostalna ustanova u području informiranja da bi nakon samo dvije godine bio registriran kao javno poduzeće za radiodifuznu, novinsku i nakladničku djelatnost Radio Šid. Program je raznovrstan. Od 2007. godine po rješenju Republičke radiodifuzne agencije radio u Šidu postaje regionalna radna stanica za područje općine Šid i Srijemske Mitrovice.
Nedavno je iz tiska izašao 20. broj časopisa Ex Pannonia, koji već dva desetljeća izdaje Povijesni arhiv Subotice u namjeri publiciranja pisanih radova na temu zavičajne povijesti, arhivistike i arhivske građe na teritoriju najvećeg grada na sjeveru Bačke. Ravnatelj Povijesnog arhiva Subotice Stevan Mačković već godinama, kao odgovorna osoba i član redakcije, aktivno sudjeluje u nastajanju ovog specifičnog godišnjaka namijenjenog kako profesionalnim arhivistima tako i svim ljubiteljima povijesne građe.
Usprkos političkoj nestabilnosti i ozbiljno smanjenoj financijskoj potpori u odnosu na 2015., u prvom redu na natječajima pokrajinskih tajništava, kulturna scena Hrvata u Vojvodini, odnosno u Republici Srbiji, uspjela je ostvariti kontinuitet u održavanju glavnih manifestacija. Riječ je o događajima u kulturi prepoznatima kao „stalnim“, a čije se održavanje ne bi smjelo dovesti u pitanje te s razlogom možemo biti zadovoljni angažmanom svih onih koji su posvećeni kulturi hrvatskoga naroda.