Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Izdvajamo
Pandemija zarazne bolesti COVID-19 suočila je sve institucije, udruge i pojedince koji se bave kulturnom djelatnošću s velikim izazovima na koje odgovaraju na način koji je moguć u... detaljnije...
Tragom starih matičnih knjiga u Subotici : Povijest jedne male grane velike porodice Skenderović naslov je knjige Ivana Skenderovića koja izlazi kao četvrta u Biblioteci Prinosi za povijesna... detaljnije...
Bogata baština – trajni zalog naše budućnosti tema je zidnog i stolnog kalendara za 2021. godinu u čijoj izradi i objavi zajednički sudjeluju hrvatske profesionalne institucije i organizacije:... detaljnije...
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata dovršio je u studenom i predao u tisak likovnu monografiju pod nazivom Cilika Dulić Kasiba, koju autorski potpisuje povjesničarka umjetnosti Olga Šram. Urednica... detaljnije...
Povodom XIX. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, u sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, krajem rujna 2020., objavljene su... detaljnije...
Monografija Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine objavljena je polovicom godine, a treća je u nizu i ujedno plod terenskog etnološkog istraživanja među Hrvatima u Vojvodini. Monografija... detaljnije...
Slijedom uređivačke koncepcije, dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2019., u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska... detaljnije...
Iz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije... detaljnije...
Martin Jakšić: Rječnik govora slavonskih, baranjskih i srijemskih, Naklada Dominović, Zagreb
- Hitovi: 3084
Ako se za Nakladu Dominović iz Zagreba s pravom može reći da je Rječnik govora slavonskih, baranjskih i srijemskih jedno od najznačajnijih djela s kojim se i ove godine pojavila na Interliberu, onda se za autora Martina Jakšića s još većim pravom može ustvrditi kako je riječ o njegovu životnom djelu koje je – kao dio nematerijalne baštine – darovao cjelokupnoj hrvatskoj kulturi. Uostalom, riječi samog nakladnika kako „djelo takvoga obuhvata nije poznato u sveukupnoj dosadašnjoj hrvatskoj dijalektalnoj leksikografiji“ to na najbolji način najavljuju. O čemu je, zapravo, riječ?
Izborni predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture - Hrvatski se „ne prima“ u Somboru
- Hitovi: 2377
Kristina Vuković majka je učenice prvog razreda osnovne škole. I ona je kao i svi ostali roditelji dobila anketni listić s mogućnošću izjašnjavanja za izborni predmet materinski jezik s elementima nacionalne kulture, a to su u slučaju Sombora mađarski, hrvatski i romski jezik i bunjevački govor. „Nismo se opredijelili za hrvatski jezik, a jedini razlog je preopterećenost školskim gradivom. Kći nam ide na vjeronauk i vjeronaučno gradivo je na hrvatskom jeziku. Uz to u našoj kući se redovito prate hrvatski TV programi tako da joj hrvatski nije strani jezik. Ukoliko u višim razredima pokaže želju da pohađa izborni predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture imat će našu potporu“, kaže majka Kristina. Ako je suditi po broju djece koja su se izjasnila za izborni predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture slično razmišljaju i drugi roditelji.
Žigmanov na „Pulskim danima eseja“
- Hitovi: 2097
Književnik i ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov sudjelovao je na ovogodišnjim, 14. pulskim danima eseja čija je tema bila Hrvatski književni regionalizam – nekoć i danas. On je izlagao na temu Temeljne odrednice i značajke hrvatske književnosti u Vojvodini. Nagradu Zvane Črnje ove je godine dobio dr. Ivica Matičević iz Zagreba za knjigu Mjera za priču.
U Sonti održano XV. Šokačko veče
- Hitovi: 2162
Solidno popunjena velika dvorana Doma kulture u Sonti u subotu, 19. studenoga, bila je mjesto užitka za sve koji su došli pogledati dvosatni program Šokačke večeri, petnaeste za redom.
Dani Balinta Vujkova, petnaesti po redu, održani u Subotici
- Hitovi: 2233
Organizirajući Dane Balinta Vujkova, Hrvatska čitaonica iz Subotice već petnaest godina unatrag nastoji publici ukazati na važnost književnosti – od narodne (poput one koju je skupio, zapisao i tako trajno od zaborava sačuvao spomenuti Vujkov) do suvremene književnosti hrvatskih autora iz Vojvodine, a samim time i materinskoga jezika – od književnoga standarda do pripadajućih mu dijalektalnih govora. Jer Vujkov je i sam govorio kako narodu treba pružiti ono što narod najbolje razumije – a to je prije svega njegov materinski jezik – za koji je vjerovao da ga je uspio preslikati u toj ljepoti.
Bogat program za djecu u okviru „XV. Dana Balinta Vujkova“
- Hitovi: 2079
Od 6. do 8. listopada u Subotici su održani petnaesti po redu Dani Balinta Vujkova. Kao i svake godine, posebna pažnja se posvećuje djeci, a ove godine je bilo dva programa. Zahvaljujući organizatorima - Hrvatskoj čitaonici i Gradskoj knjižnici Subotica, uz logističku potporu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, da Dani Balinta Vujkova započeli su i završili programom za djecu.
Razgovor povodom nagrade Balint Vujkov Dida - Ljubica Kolarić-Dumić, književnica
- Hitovi: 2176
Ljubica Kolarić-Dumić je ovogodišnja dobitnica Nagrade za životno djelo na području književnosti Balint Vujkov Dida. Rođena je 1942. godine u Kukujevcima, u Srijemu. Osnovnu je školu završila u rodnome mjestu, a gimnaziju u Vinkovcima. Hrvatski jezik i književnost studirala je u Rijeci i Zagrebu. Živi u Rijeci, gdje je do mirovine (43 godine i 8 mjeseci) radila kao učiteljica hrvatskoga jezika. Piše poeziju i prozu za djecu i odrasle. Objavljeno joj je petnaestak knjiga, što poezije, što priča, mahom za djecu, među kojima su i slikovnice. Pjesme i priče uvrštene su joj u čitanke za hrvatski jezik i udžbenike glazbene kulture za osnovnu školu.
U Budimpešti održana konferencija u povodu 25 godina postojanja „Hrvatskog glasnika“
- Hitovi: 2117
„Slabi manjinski medijski prostori jesu sredstvo asimilacije, i sve ono što ometa njihovo neometano djelovanje dio je asimilacijske politike.“ S ovom mišlju glavne urednice Hrvatskog glasnika Branke Pavić-Blažetin, izrečenom 6. listopada u Budimpešti na konferenciji Brendiranje narodnosnih tjednika, složio bi se vjerojatno svaki novinar koji radi u bilo kom manjinskom mediju diljem svijeta.
