Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Pandemija zarazne bolesti COVID-19 suočila je sve institucije, udruge i pojedince koji se bave kulturnom djelatnošću s velikim izazovima na koje odgovaraju na način koji je moguć u... detaljnije...
Tragom starih matičnih knjiga u Subotici : Povijest jedne male grane velike porodice Skenderović naslov je knjige Ivana Skenderovića koja izlazi kao četvrta u Biblioteci Prinosi za povijesna... detaljnije...
Bogata baština – trajni zalog naše budućnosti tema je zidnog i stolnog kalendara za 2021. godinu u čijoj izradi i objavi zajednički sudjeluju hrvatske profesionalne institucije i organizacije:... detaljnije...
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata dovršio je u studenom i predao u tisak likovnu monografiju pod nazivom Cilika Dulić Kasiba, koju autorski potpisuje povjesničarka umjetnosti Olga Šram. Urednica... detaljnije...
Povodom XIX. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, u sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, krajem rujna 2020., objavljene su... detaljnije...
Monografija Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine objavljena je polovicom godine, a treća je u nizu i ujedno plod terenskog etnološkog istraživanja među Hrvatima u Vojvodini. Monografija... detaljnije...
Slijedom uređivačke koncepcije, dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2019., u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska... detaljnije...
Iz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije... detaljnije...
Od 6. do 8. listopada u Subotici su održani petnaesti po redu Dani Balinta Vujkova. Kao i svake godine, posebna pažnja se posvećuje djeci, a ove godine je bilo dva programa. Zahvaljujući organizatorima - Hrvatskoj čitaonici i Gradskoj knjižnici Subotica, uz logističku potporu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, da Dani Balinta Vujkova započeli su i završili programom za djecu.
Ljubica Kolarić-Dumić je ovogodišnja dobitnica Nagrade za životno djelo na području književnosti Balint Vujkov Dida. Rođena je 1942. godine u Kukujevcima, u Srijemu. Osnovnu je školu završila u rodnome mjestu, a gimnaziju u Vinkovcima. Hrvatski jezik i književnost studirala je u Rijeci i Zagrebu. Živi u Rijeci, gdje je do mirovine (43 godine i 8 mjeseci) radila kao učiteljica hrvatskoga jezika. Piše poeziju i prozu za djecu i odrasle. Objavljeno joj je petnaestak knjiga, što poezije, što priča, mahom za djecu, među kojima su i slikovnice. Pjesme i priče uvrštene su joj u čitanke za hrvatski jezik i udžbenike glazbene kulture za osnovnu školu.
„Slabi manjinski medijski prostori jesu sredstvo asimilacije, i sve ono što ometa njihovo neometano djelovanje dio je asimilacijske politike.“ S ovom mišlju glavne urednice Hrvatskog glasnika Branke Pavić-Blažetin, izrečenom 6. listopada u Budimpešti na konferenciji Brendiranje narodnosnih tjednika, složio bi se vjerojatno svaki novinar koji radi u bilo kom manjinskom mediju diljem svijeta.
Početkom listopada proširen je program na hrvatskom jeziku koji se emitira na Radiju Novi Sad (RNS), koji je dio Radio-televizije Vojvodine (RTV), javnoga medijskog servisa AP Vojvodine. Namjesto dosadašnjih pola sata tjedno, obim programa je uvećan na sat vremena tjedno. Program sada sadržava dvije polusatne emisije koje se emitiraju subotom i utorkom (obje u istom terminu od 14.15 sati). Emitiraju se na trećem programu Radija Novi Sad (RNS3), namijenjenom za programe na jezicima nacionalnih manjina, koji se nalazi na frekvenciji 100.00 Mhz-a. Program ovoga radija se može slušati i online preko linka na internetskoj stranici www.rtv.rs.
Da je povijest podaničkog i sluganjskog novinarstva u Srbiji duga i bogata govorio sam i pisao više puta. Zapravo, ta se tradicija na ovim prostorima odvija u kontinuitetu, pokazujući u novije doba da je sposobna prilagoditi se svim oblicima modernog vremena. Nepotrebno je na ovom mjestu podsjećati na političku unificiranost izvještavanja svih medija u vrijeme Titove Jugoslavije, kao što je nepotrebno i podsjećati na udarnu stranu Politike („Pobunjenici sve bliže Kinshasi“) u vrijeme masovnih građanskih prosvjeda uoči pada režima Slobodana Miloševića 2000. Ali, potrebno je za ovu temu osvrnuti se na odnos medija u Srbiji prema manjinama kako bi se došlo do zaključka da tu nije riječ samo o podaništvu i sluganjstvu nego i da se ta servilnost gotovo redovito obogaćuje i vlastitim idejama.
Svečanim euharistijskim slavljem koje je predvodio srijemski biskup mons. Đuro Gašparović uz prisutnost srijemskih svećenika, 1. listopada obilježena je 50. obljetnica župe Beška. Ovaj mali, ali za Beščane značajan jubilej, vjernici su proslavili skupa s vjernicima iz ostalih srijemskih župa, i Beščana koji danas žive u Hrvatskoj koji su svoje domove napustili ratnih devedesetih godina. Za sve njih proslava ovog jubileja je od iznimno velikog značaja. Crkva svete Terezije u Beškoj toga dana nije bila dovoljna da primi mnogobrojne vjernike koji su došli na proslavu za njih iznimno važne obljetnice, ali i kako bi proslavili dan svoje nebeske zaštitnice.
Glavnu nagradu na XVI. Festivalu bunjevački pisama prema odluci stručnog žirija dobio je Petar Kuntić, autor stihova i glazbe za pjesmu Prostrana su polja vojvođanska, a koju je otpjevao Milan Horvat. Kuntić je dugogodišnji sudionik Festivala, do sada ima petnaestak izvedenih pjesama te nekoliko nagrada.
Projekt Kad se male ruke slože – filmska radionica za djecu i mlade u zajednici Hrvata iz Vojvodine dobio je sredstva na ovogodišnjem natječaju Zaklade Adris, najveće korporativne zaklade u ovom dijelu Europe. U pitanju je projekt Udruge za audiovizualno stvaralaštvo Artizana iz Zagreba u kojoj djeluje filmski redatelj podrijetlom iz Tavankuta Branko Ištvančić. Udruga je za spomenuti projekt dobila 50.000 kuna (6675 eura).