Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Izdvajamo
U cilju pospješivanja sustavnoga pristupa valorizaciji aktualne književne produkcije među Hrvatima u Vojvodini, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata ustanovio je 2014. godine trijenalnu nagradu za najbolju knjigu poezije, koja nosi... detaljnije...
Knjiška produkcija Hrvata u Vojvodini u 2016. godini broji 30 naslova, čiji su autori vojvođanski Hrvati, priopćio je u utorak, 4. travnja 2017. godine ravnatelj Zavoda za kulturu... detaljnije...
Na svom redovitom radnom susretu, održanom 11. ožujka 2017. godine u Petrovaradinu u organizaciji Hrvatskoga nacionalnog vijeća i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, predstavnici hrvatskih udruga kulture u... detaljnije...
Vlasnici tableta, mobitela, smartphona i sličnih suvremenih medija mogu čitati stari tečaj Subotičke Danice, ali i drugih digitaliziranih sadržaja na internetskoj stranici Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Dovoljno je da na... detaljnije...
Dvobroj za 2016. časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ donosi bogat sadržaj, a izlazi u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU „Hrvatska riječ“. Do sada obimom najveći... detaljnije...
Sadržaj internetskog portala Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (www. zkvh.org.rs) je nakon četiri mjeseca „mirovanja“ osvježen novim informacijama. Do ove je stanke došlo zbog iznenadne smrti urednice portala Ljiljane Dulić... detaljnije...
Objavljen je Javni poziv za učenje hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj i za internetsko učenje hrvatskoga jezika u akademskoj godini 2017./18. S ciljem upoznavanja i njegovanja hrvatske kulture i nacionalnog... detaljnije...
Na današnji dan prije 15 godina, 8. svibnja 2002. godine, većinom glasova zastupnika Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine usvojena je Odluka o osnutku Novinsko-izdavačke ustanove „Hrvatska riječ“, što je... detaljnije...
U suorganizaciji Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj i mjesne Hrvatske samouprave, u četvrtak, 16. ožujka, u Santovu je predstavljen Rječnik govora santovačkih Hrvata, objavljen potporom Ministarstva ljudskih resursa... detaljnije...
Iz tiska izašla knjiga „Izabrana proza II.“ Miroslava Slavka Mađera
- Hitovi: 897
Iz tiska je polovicom svibnja 2016. godine izašla knjiga Izabrana proza II. jednog od najvećih autora suvremenih hrvatskih književnika Miroslava Slavka Mađera. Knjiga je objavljena u sunakladi Društva hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Ovo držimo i više nego važnim kulturnim događajem, jer je na taj način prostor njegova rođenja – Srijem, to jest Vojvodina – ostao i posthumno, putem sunaklade, vidljivom sastavnicom trajanja njegova književna djela.
Miroslav Slavko Mađer rodio se 1. srpnja 1929. u Hrtkovcima, u Srijemu, osnovnu i srednju školu završio je u Vinkovcima, a 1955. diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao profesor i ravnatelj Gradskog kazališta u Vinkovcima, a od 1965. na RTV-u Zagreb kao radijski urednik-dramaturg, te je prilagođavao književna djela za radio, televiziju i kazališta. Autor je više zbirki pjesama, drama, novela, kratkih priča, eseja crtica, humoreska te knjiga za djecu. Miroslav je mlađi brat također vrsnog hrvatskog književnika Slavka Mađera, čiji je glas oživio nakon prerane smrti i s ponosom uz svoje, nosio i bratovo ime.
In memoriam: Jadranka Damjanov (Subotica, 5. I. 1934. – Zagreb, 13. V. 2016.)
- Hitovi: 1491
Povjesničarka umjetnosti, likovna pedagoginja, književnica, prevoditeljica Jadranka Damjanov preminula je u petak, 13. svibnja u Zagrebu u 83. godini. Kći je dalmatinskoga Hrvata Jakše i Subotičanke Sarolte, rođ. Zimmer. Osnovnu i srednju školu završila je u Subotici, gdje je maturirala 1952. Nakon završetka studija povijesti umjetnosti i povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, od 1958. do 1983. godine predavala je likovnu umjetnost u VII., XIV. i XVI. gimnaziji te Jezičnom centru u Zagrebu. Doktorirala je 1963. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obranivši tezu Problem „naivnoga“ u suvremenoj umjetnosti.
Za nagradu „Emerik Pavić“ za najbolju knjigu 2015. godine natječe se 31 naslov
- Hitovi: 1103
Knjiška produkcija Hrvata u Vojvodini u 2015. godini broji 31 naslov, čiji su autori vojvođanski Hrvati, priopćio je u utorak, 10. svibnja 2016. godine ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov. Ujedno, predstavio je i Povjerenstvo za nagradu, koje ove godine, temeljem donesene odluke, čini predsjednica Povjerenstva Ljubica Vuković Dulić, povjesničarka umjetnosti, Zvonko Sarić, književnik i Dario Španović, povjesničar i etnolog. Sukladno njihovoj struci, Ljubica Vuković Dulić procjenjivat će vizualno-likovno oblikovanje, Zvonko Sarić književna djela, a Dario Španović više će pratiti znanstveno-publicistička djela.
Podsjetimo, nagradu za najbolju knjigu godine, koja nosi ime središnje osobe hrvatske književnosti, znanosti i publicistike iz XVIII. stoljeća Emerika Pavića, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata ustanovio je 2012. godine, u cilju pospješivanja sustavnoga pristupa valorizaciji aktualne knjiške produkcije među Hrvatima u Vojvodini. Nagrada „Emerik Pavić“ za najbolju knjigu 2015. godine bit će svečano uručena u listopadu 2016. u okviru književne manifestacije „Dani Balinta Vujkova : dani hrvatske knjige i riječi“. Osim diplome i plakete, nagrada će imati i svoj novčani iznos.
Dvadeset tri naslova u konkurenciji za nagradu za najbolju knjigu u području znanosti i publicistike „Tomo Vereš“ za razdoblje 2013.-2015.
- Hitovi: 807
U cilju pospješivanja sustavnoga pristupa valorizaciji aktualne knjiške produkcije među Hrvatima u Vojvodini, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je 2013. godine ustanovio trijenalnu nagradu za najbolju knjigu u području znanosti i publicistike, koja nosi ime jednog od najznačajnijih hrvatskih intelektualaca iz Vojvodine XX. stoljeća, filozofskog i teološkog pisca Tome Vereša (Subotica, 24. veljače 1930. – Zagreb, 9. prosinca 2002.). Nagrada je ustanovljena na temelju zaključaka s međunarodnog znanstvenog skupa „Misaona popudbina Tome Vereša“, održanog u prosincu 2012. godine i dodjeljuje se trijenalno – svake tri godine.
Podsjetimo, za nagradu „Tomo Vereš“ mogu se natjecati knjige autora Hrvata iz Vojvodine, knjige na hrvatskom jeziku objavljene u Vojvodini i knjige o Hrvatima u Vojvodini, koje su objavljene tijekom tri kalendarske godine koje prethode godini dodjele nagrade, u području znanosti i publicistike. Posebna se pozornost obraća na djela iz društvenih i humanističkih znanosti koje su od značaja za očuvanje i razvoj nacionalne svijesti i identiteta, kao što su povijest, jezikoslovne znanosti, znanost o književnosti, povijest umjetnosti, etnologija, demografija, sociologija, kulturologija, filozofija, politologija te djela interdisciplinarnoga karaktera. Nagrada se dodjeljuje za knjigu čiji su formalne odlike i sadržajne sastavnice sukladne standardima znanstvene metodologije, koja tematski obuhvaća cjeloviti društveni fenomen, u kojoj su objavljene nove spoznaje u istraživanjima povijesti i sadašnjosti Hrvata u Vojvodini i čiji su prinosi od trajne vrijednosti za znanstveni i publicistički život Hrvata u Vojvodini. Za tri kalendarske godine dodjeljuje se jedna nagrada.
Objavljen zbornik Urbani Šokci 10: „Kulturni znak Cvelferije – šokačko bunjevačko pamćenje vode“
- Hitovi: 759
Početkom svibnja 2016. godine objavljen je deseti zbornik radova znakovita naslova „Kulturni znak Cvelferije – šokačko bunjevačko pamćenje vode“ što je bila tema Međunarodnoga okruglog stola „Urbani Šokci 10“, održanog 14.-16. svibnja 2015. u Osijeku, Drenovcima i Somboru. Zbornik u sunakladništvu objavljuju Šokačka grana iz Osijeka i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice. Zbornik su za tisak priredile prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić, mr. sc. Vera Erl i prof. dr. sc. Ružica Pšihistal, dok je urednik prof. dr. sc. Goran Rem. Zbornik na 345 stranica donosi radove 22 sudionika okruglog stola, podijeljene u četiri tematske cjeline, te Popis izdavačke djelatnosti Šokačke grane Osijek i Dokumentarij naslovnica, kazala i programskih cedulja.
Objavljen „Rječnik govora Monoštora“ Marije Šeremešić
- Hitovi: 1121
Bile riči – rječnik govora Monoštora (vrijeme pedesetih godina prošloga stoljeća) naslov je druge knjige u biblioteci Prinosi za dijalektološka istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, koja je objavljena koncem travnja 2016. godine, autorice Marije Šeremešić iz Sombora. Knjigu je uredila Katarina Čeliković, a recenzentica je profesorica osječkog Sveučilišta dr. sc. Ljiljana Kolenić, stručna suradnica Zavoda u području jezika, točnije dijalektologije, likovna oprema djelo je Darka Vukovića, a tehnički je knjigu uredio Ervin Čeliković.
U svom pogovoru, dr. sc. Kolenić je istaknula važnost rječnika zavičajnih (slavonskih) govora: „…oni pomažu u rekonstrukciji hrvatske jezične povijesti, oni su konzervirali staro stanje hrvatskoga štokavskoga narječja i daju vrijedne podatke izučavanju povijesti slavenskih jezika. Govor Monoštora pripada govorima slavonskoga dijalekta, a javlja se izvan hrvatskih državnih granica. Govori općenito nestaju, standardni ih jezik potiskuje i istiskuje. Ako su ti govori izvan matične domovine, uz navedeno standardnojezično potiskivanje dolazi i do asimilacije manjinskoga stanovništva pa onda i do još veće ugroze govora. Terenska istraživanja su pokazala kako upravo zavičajni govor pokazuje snažan otpor nestajanju kada je izvan matične domovine jer takav govor zapravo znači u svijesti izvornih govornika pripadnost. Drugim riječima, čuvanje svojega zavičajnoga govora znak je i čuvanja nacionalnoga identiteta. Mjesni govor Monoštora izvan je hrvatske državne granice, dakle s pravom očekujemo da stanovnici toga mjesnoga govora čuvaju svoj govor, a time i nacionalni identitet. Još je jedan dosta bitan razlog za čuvanje monoštorskog govora, a on leži u smještaju sela.“
Iz tiska izašla knjiga „Garavi salaši“ Katarine Firanj
- Hitovi: 1131
U biblioteci „Prinosi za etnografska istraživanja“ Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je tijekom travnja 2016. godine objavio knjigu Garavi salaši : cio život za godinu dana Katarine Firanj iz Sombora, kao drugu u nizu. Knjigu je uredila Katarina Čeliković, stručnu redakturu teksta napravila je diplomirana etnologinja Bojana Poljaković, lekturu Zlatko Romić, likovnu opremu je uradio Darko Vuković, a tehnički uredio Ervin Čeliković.
Knjiga počinje uvodnim stihovima bećarca Ovi naši garavi salaši, / što su stariji, sve su garaviji! i time najavljuju glavni dio knjige. U uvodnom dijelu autorica smješta radnju knjigu prostorno i vremenski u sljedećim naslovima: Nenadić salaši (str. 6-10), Koćevi salaši (str. 10-13), Didin salaš – moja obitelj (str. 14-15) i Izgled salaša (str. 15-26). Slijede dva poglavlja, Svakodnevni i blagdanski život na salašu kroz godinu (str. 29-102) i Životni običaji na salašu (str. 105-136).
In memoriam: Ante Sekulić (Tavankut, 16. XI. 1920. – Zagreb, 18. III. 2016.)
- Hitovi: 1263
Hrvatski književnik, jezikoslovac i kulturni povjesničar i dopisni član HAZU dr. Ante Sekulić umro je 18. ožujka 2016. u 96. godini u Zagrebu.
Ante Sekulić je rođen u Tavankutu, u Bačkoj, 16. studenoga 1920. godine, a odrastao kod dide na salašu kod Žednika. Školovao se u Subotici i Somboru, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1946. godine diplomirao je hrvatski i latinski jezik i književnost, te doktorirao s temom Govor bačkih Hrvata. Još kao srednjoškolac između dva svjetska rata se u Subotici angažirao u društvenom životu svoga naroda – u radu Bačkog okružja križara, bio je suradnik Subotičkih novina, književnog časopisa Klasje naših ravni i Subotičke matice, a kasnije kao student u Društvu bačkih Hrvata u Zagrebu i drugih. Jugoslavenske komunističke vlasti su ga zbog djelovanja kao pripadnika križarskog pokreta osudile 1947.
