Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Izdvajamo
Na današnji dan prije točno deset godina, 10. ožujka 2008. godine, Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine donijela je odluku o Osnutku Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Drugi suosnivač Zavoda... detaljnije...
Dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2017. godinu donosi bogat sadržaj, a izlazi u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ. Časopis... detaljnije...
U povodu 140. obljetnice Velikoga prela Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata tiskao je knjigu Preljske pisme Velikoga prela u Biblioteci Posebna izdanja, za koju je pjesme skupila i... detaljnije...
Na svom redovitom radnom susretu, održanom 25. studenoga 2017. godine u Stanišiću, u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskoga nacionalnog vijeća, predstavnici hrvatskih udruga kulture u... detaljnije...
U nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskog instituta za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje sredinom siječnja iz tiska je izišla knjiga dr... detaljnije...
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata digitalizirao je Subotički športski list koji je sam po sebi raritetan, kako svojevremeno po svojoj jedinstvenosti kao specijalizirani – sportski list tako i... detaljnije...
Osmi broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata izišao je iz tiska koncem srpnja 2017. godine. Na 352 stranica, Godišnjak donosi 13 znanstvenih i stručnih... detaljnije...
U sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice i Društva hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski koncem lipnja objavljena je treća, posljednja u nizu knjiga „Izabranih djela“ hrvatskoga književnika... detaljnije...
Zbirka priča Tomislava Žigmanova „(Ne)Sklad(a)ni divani“ predstavljena u Tavankutu
- Hitovi: 591
„Mi smo zajednica koja se suočava s kompleksom manje vrijednosti, desetljećima smo bili izlagani politikama nijekanja, negativnog vrjednovanja, nipodaštavanja, i kao takvi još uvijek imamo da vlastitost ne razumijevamo kao poželjno, kao pozitivno. Te vrste politika trebaju prestati, da se ono što je vezano uz bunjevačke Hrvate označava negativno, a s druge strane se unutar nas mora graditi takva situacija da se moramo pozitivno odnositi prema ikavici, prema onome što je sadržaj našeg identiteta, a kulturne prakse i naše običaje trebamo kritički vrjednovati i preispitivati. Nije sve ono što je vezano uz našu tradiciju apriori vrijedno, nije sve ono što je vezano uz naše identitetske sastavnice životno prestižno. Moramo se uspoređivati i susretati s drugima, ali ne smijemo izgubiti sebe“, poruka je autora zbirke priči (Ne)Sklad(a)ni divani Tomislava Žigmanova, predstavljene u srijedu, 19. srpnja 2017., u Galeriji HKPD-a Matija Gubec u Tavankutu.
PRENOSIMO: Goran Rem, pjesnik, kritičar, esejist, književnoznanstvenik - intervju
- Hitovi: 525
Goran Rem je pjesnik, kritičar, esejist i književnoznanstvenik iz Osijeka. Kao redoviti profesor predaje na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta, tamo je i šef Katedre za hrvatsku književnost. Objavio je niz knjiga poezije, studija, čitanki, antologija, pregleda, a prevođen je na više različitih jezika. Bio je urednik osamdesetih godina u Quorumu, devedesetih u Književnoj reviji, a potom u knjižnicama Slavonica, Neotradicija, Pjesnički susreti Drenovci, Modernitet 20. stoljeća, Brodski pisci, Pannonius. Član je Matice hrvatske, Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog novinarskog društva i PEN-a.
U Hrvatskom domu u Somboru predstavljena knjiga o ocu Gerardu
- Hitovi: 430
Otac Mato Miloš podsjetio je da je 1985. godine počeo postupak za proglašenje blaženim i svetim oca Gerada Tome Stantića, a otac Ante Stantić je od generalne kurije i generalnog postulatora za svete u Rimu imenovan za jednog od dva vicepostulatora. „Podijelili smo se tako da je otac Ante Stantić radio na spisima, a ja sam, tako da kažem, bio terenac. Tako je otac Ante od 1985. godine do svoje smrti sakupio 20 debelih tomova pisane riječi oca Gerarda na hrvatskoj ikavici, latinskom, mađarskom i njemačkom jeziku. Otac Ante je sve to sakupio, a potom prepisivao i slagao tematski. Danas imamo tih 20 tomova poredanih po temama – Isus Krist, Presveto Trojsto, euharistija, duhovnost, Marija, sveci...
HRT izravno prenosila misu iz Tavankuta
- Hitovi: 479
Programom zatvaranja XXXII. saziva Prve kolonije naive u tehnici slame i risarskom večeri započeo je program ovogodišnje tavankutske Dužijance. Prošle godine ona je u Tavankutu održana trideseti put nakon obnavljanja. Zahvala Bogu za ovogodišnji kruh u Tavankutu i ove je godine obilježena na svečani način, a euharistijsko slavlje zahvale Bogu za darovani kruh izravno je prenosila Hrvatska radio-televizija.
Objavljen 13. svezak „Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca“
- Hitovi: 1081
U izdanju Hrvatskoga akademskog društva iz Subotice iz tiska je izašao 13. svezak Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca. U ovome svesku, koji obuhvaća dio slova K (Ko – Kr) – od igre kobanje pa do običaja krvaća (krvovaća), na 162 stranice 57 autora obradilo je ukupno 180 natuknica, što prati 12 uputnica i 107 ilustracija. Na koncu sveska, objavljeno je 10 priloga, koji su iz različitih razloga izostali iz prijašnjih svezaka.
Sadržaji 7. Godišnjaka za znanstvena istraživanja ZKVH-a dostupni na mreži
- Hitovi: 498
Radi veće dostupnosti znanstvenih sadržaja koji za temu imaju neki aspekt društvenog života Hrvata u Vojvodini, bilo u povijesti bilo u sadašnjosti, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata odlučio je još 2012. godine cjelovite sadržaje brojeva Godišnjaka za znanstvena istraživanja objaviti i na internetskim stranicama Zavoda. Na taj način svjesno želimo osnažiti diseminaciju sadržaja o Hrvatima u Vojvodini i tako barem djelomice otkloniti deficite na tome području. Objavljeni sadržaj Godišnjaka broj 7 dostupan je na sljedećoj adresi: http://www.zkvh.org.rs/index.php/god-sep/7-2015
Ažurirani podaci o hrvatskim kulturnim udrugama na internetskoj stranici Zavoda
- Hitovi: 600
Internetska stranica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata – www.zkvh.org.rs – zamišljena je kao sredstvo za prezentaciju kulture vojvođanskih Hrvata. Ovaj portal, uz osnovne informacije o Zavodu te aktualnih vijesti o aktivnostima kako Zavoda tako i kulturnih udruga diljem Vojvodine, ima za temeljni cilj predstavljati kulturu vojvođanskih Hrvata uopće, te se u tom smislu na našem portalu mogu naći prikazi vlastite povijesti, prikazi velikana, materijalni tragovi kulture, informacije o institucijama i organizacijama, najvažnijim kulturnim manifestacijama, najave događaja i izvješća o njima...
Obljetnica hrvatske udruge u Beregu – crtice iz povijesti
- Hitovi: 462
Bereg je danas jedno od manjih somborskih sela uz samu državnu granicu s Mađarskom. Po službenom popisu ima oko 1.300 stanovnika, a nekada je ta brojka bila iznad 2.800. Hrvati iz šokačke skupine i dalje su natpolovična većina u ovom selu. Šokci su u Bereg došli u valu doseljavanja Šokaca u Podunavlje. Svoju crkvu imali su 1740. godine. Osnovna katolička škola u selu osnovana je 1752. godine. Polovicom XVIII. stoljeća Bereg je imao skoro 200 kućanstava. Zabilježeno je da se prvih godina XIX. stoljeća u selu godišnje rađano više od stotinu djece. Iz godine u godinu broj stanovnika sela se povećavao, pa je polovicom XIX. stoljeća bilo skoro 2.500 katolika, a u školi čak 360 đaka (danas ih je oko 60).
