Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Izdvajamo
U okviru obilježavanja 145. obljetnice rođenja velikog hrvatskog književnika Antuna Gustava Matoša, sredinom lipnja, iz tiska je izašla Matoševa drama Malo pa ništa u nakladi Društva hrvatskih književnika... detaljnije...
Početkom lipnja iz tiska je izašla knjiga Kronike zavičajnih refleksija autora Zvonimira Pelajića u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i HKUPD-a Matoš iz Plavne kao prva u... detaljnije...
Sredinom svibnja 2018. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata objavio je na svom internetskom portalu digitalizirano izdanje vjersko-informativnog lista Bačko klasje, koji se može naći na linku: periodika detaljnije...
Koncem travnja 2018. godine objavljen je zbornik radova Urbani Šokci 11/12 pod naslovom Tradicijska kultura i kulturna baština Šokaca i Bunjevaca – zemlja, čuvari i baštinici što je... detaljnije...
Na današnji dan prije točno deset godina, 10. ožujka 2008. godine, Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine donijela je odluku o Osnutku Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Drugi suosnivač Zavoda... detaljnije...
Dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2017. godinu donosi bogat sadržaj, a izlazi u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ. Časopis... detaljnije...
Na svom redovitom radnom susretu, održanom 25. studenoga 2017. godine u Stanišiću, u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskoga nacionalnog vijeća, predstavnici hrvatskih udruga kulture u... detaljnije...
U nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskog instituta za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje sredinom siječnja iz tiska je izišla knjiga dr... detaljnije...
Osmi broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata izišao je iz tiska koncem srpnja 2017. godine. Na 352 stranica, Godišnjak donosi 13 znanstvenih i stručnih... detaljnije...
Obilježena 215. obljetnica naseljavanja Hrvata u Radojevo
- Hitovi: 788
Onima koji poznaju povijest i sadašnjost Hrvata u Srbiji nije stran podatak da je ta zajednica dosta disperzirana. O Hrvatima u Bačkoj i Srijemu, gdje je i broj pripadnika ove etničke skupine najveći te u smislu tzv. manjinskoga života najorganiziraniji, najviše se zna i čuje u javnosti. O drugima slabije. Jedna od tih manje poznatih zajednica su i Hrvati u srednjem Banatu, odnosno Radojevu, Boki i Neuzinu. Ovoj zajednici, inače, povijesno pripadaju i Hrvati u selu Keča, koje se danas nalazi „preko puta“ u susjednoj Rumunjskoj. Petak, 30. lipnja 2017., za Hrvate u selu Radojevu (nekadašnjoj Klariji), bio je, kako i sami ističu, poseban dan jer je obilježena 215. obljetnica od naseljavanja njihovih predaka u to mjesto. U čast obljetnice blagoslovljen je novopodignuti križ u dvorištu katoličke crkve sv. Urbana, uz program koji je podrazumijevao i obilazak već spomenute, te Srpske pravoslavne crkve sv. Nikole u tom selu, prigodno predavanje o naseljavanju Hrvata u taj kraj, te nastup folkloraca mjesnog KUD-a Dobrivoje Putnik. Organizacijski odbor ove manifestacije činili su župnik Tibor Király, dr. Gaja Pozojević, „alfa i omega“ radojevačke zajednice Hrvata i Mjesna zajednica Radojevo.
Dva stoljeća od izgradnje crkve u Bajmaku
- Hitovi: 622
Ove godine bajmačka župa slavi dvjesto godina od izgradnje crkve. Tim povodom organizirani su u selu brojni događaji tijekom cijele godine. Središnja proslava bila je na Petrov, blagdan apostola sv. Petra i Pavla kojima je posvećena crkva, kada je euharistijsko slavlje predvodio subotički biskup Ivan Pénzes.
Prva bajmačka župna crkva je podignuta 1778. godine. Bila je to zgrada od nabijene zemlje i služila je do 1817. godine kada je podignuta današnja crkva u baroknom stilu, a početkom XX. stoljeća proširuje se i obnavlja. Bajmačka župa sv. Petra i Pavla postala je samostalna 1779. godine, kada je i Subotica postala slobodni kraljevski grad. Današnja župa obuhvaća, osim Bajmaka i naselja Mišićevo i Aleksa Šantić.
PRENOSIMO: Nevena Mlinko, informatorica u Gradskoj knjižnici Subotica - intervju
- Hitovi: 708
U javnom kulturnom životu Nevena Mlinko zapažena je još od osnovnoškolskih dana svojim uspješnim nastupima na natjecanjima i smotrama recitatora kao recitatorica Hrvatske čitaonice Subotica. Njen talent u javnom nastupu vrlo brzo je prepoznat, te je već kao srednjoškolka angažirana u brojnim kulturnim događanjima ovdašnjih Hrvata i to na zadatku voditeljice programa. Na manjka joj sposobnosti ni za glumu, pisanje pjesama, redateljstvo, osmišljavanje novih i originalnih događanja na polju kulture. Riječju, stvorena je za pozornicu i za rad s mladima i s djecom.
Održana godišnja skupština HKC-a „Bunjevačko kolo“
- Hitovi: 627
Lazar Cvijin novi je predsjednik Hrvatskog kulturnog centra Bunjevačko kolo iz Subotice, odlučeno je na godišnjoj skupštini te udruge koja je održana u utorak u Velikoj dvorani Centra. Govoreći o planu i programu rada HKC-a za buduće razdoblje, Cvijin je konstatirao kako aktualna situacija u Centru „nije laka“. „Tu prije svega mislim na financijski segment, ali i na situaciju glede odjela. Jedan od mojih prvih zadataka će biti razgovor s voditeljima odjela, presjek aktualne situacije i dogovor konkretnih akcija u kratkoročnom i srednjeročnom razdoblju u cilju građenja i razvijanja odjela“, kazao je Cvijin.
Otvorena izložba „S Božjom pomoći“ u sklopu „Dužijance“
- Hitovi: 651
U sklopu programa subotičke Dužijance od 1993. godine priređuje se izložba S Božjom pomoći, a ovogodišnja postavka prikazuje najreprezentativniju odjevnu kombinaciju bunjevačkih Hrvatica u posljednjoj četvrtini 19. do polovice 20. stoljeća – veliko ruvo, koje se oblačilo na vjerske blagdane (godove) i vjenčanja. Izložba Bunjevačko veliko ruvo – bunjevačka nošnja oblačena za crkvene godove sastoji se iz postavke starih nošnji, starih fotografija i predmeta, a postavljena je u Gradskom muzeju u Subotici do 4. rujna 2017. godine. Izložba prikazuje ženske nošnje kakve su se nosile za velike blagdane kao i za vjenčanje. Organizatori izložbe su Udruga bunjevačkih Hrvata Dužijanca i Katoličko društvo Ivan Antunović u suradnji s Gradskim muzejom u Subotici, dok su autori dr. sc. Aleksandra Prćić, Jelena Piuković i Marinko Piuković.
Festival „Djeca su ukras svijeta“ u Tavankutu
- Hitovi: 615
HKPD Matija Gubec iz Tavankuta već 22 godine organizira festival dječjeg folklora pod nazivom Djeca su ukras svijeta. Za dugo trajanje ove manifestacije u Tavankutu svakako su najzaslužnija djeca, ali i njihovi voditelji koji ih upoznaju te uče njegovanju tradicijske kulture. Festival je održan 2. srpnja 2017. na ljetnoj pozornici Etnosalaša Balažević, a okupio je nekoliko društava, kako iz okolnih mjesta tako i gostujuće grupe iz Hrvatske. Osim domaćina, članova HKPD-a Matija Gubec iz Tavankuta, svoje su umijeće predstavili i MKC György Dózsa iz Bajmaka, HKPD Đurđin iz Đurđina, HKPD Ljutovo iz Ljutova, BKC Tavankut iz Tavankuta, te KUD Preporod iz Dugog Sela i KUD Uljanik iz Pule.
Likovni projekt Ane Tudor „Kilometar Dunava“ predstavljen u Sonti, Apatinu i Somboru
- Hitovi: 557
Slika Kilometar Dunava kapitalni je projekt amaterske slikarice Ane Tudor. Tijek cjelokupne duljine te rijeke, 2.860 kilometara od izvora do ušća, s karakterističnim motivima flore i faune, te gradova koje umiva, umjetnica je smjestila na jednu jedinu sliku, dugu točno 1.000 metara. Slika je premijerno izložena u njezinoj rodnoj Sonti na Dan Dunava, 29. lipnja 2017. Bila je postavljena dijelom između OŠ Ivan Goran Kovačić i crkve Svetoga Lovre, a dijelom u prostranom školskom dvorištu. Apatincima je predstavljena dan kasnije u fantastičnom okolišu Banje Junaković, a Somborcima 1. srpnja, manjim dijelom na fasadi i u dvorištu, a većim u labirintu smještenom u velikoj i maloj dvorani Hrvatskog doma.
Djeca u Dužijanci
- Hitovi: 625
Svatko tko je proteklog vikenda bio na manifestaciji Djeca u Dužijanci mogao je vidjeti mnoštvo djece koja su, sretna i ozarenih lica, slavili Dužijancu. Jubilarne, desete po redu, žetvene svečanosti za najmlađe ove su godine zadovoljile i najprobirljivije jer je tijekom dva dana, 1. i 2. srpnja 2017., organizirano nekoliko različitih programa.
