Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Izdvajamo
Slijedom uređivačke koncepcije, dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2019., u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska... detaljnije...
Opsegom do sada najveći, a sadržajem to i potvrđuje, deseti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata tiskan je krajem studenoga 2019. godine. Na 624... detaljnije...
U sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, u listopadu 2019., povodom XVIII. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, objavljena je... detaljnije...
Na svom redovitom radnom susretu, održanom 30. studenoga 2019. godine u Stanišiću, u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskoga nacionalnog vijeća, predstavnici hrvatskih udruga kulture u... detaljnije...
Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba : u povodu njezine 150. obljetnice naziv je nove knjige Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata čiji je autor Zavodov dugogodišnji suradnik docent... detaljnije...
Početkom kolovoza 2019. godine iz tiska je izišla četvrta knjiga Izabranih djela Miroslava Slavka Mađera, prirediteljice dr.sc. Hrvojke Mihanović Salopek, a u zajedničkoj nakladi Društva hrvatskih književnika, Ogranak... detaljnije...
Iz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije... detaljnije...
Knjiga sabranih pjesama Jakova Kopilovića Ponad jablana sunce, koju je priredila Katarina Čeliković, sredinom studenog 2018. izišla je iz tiska, a objavljuje ju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata... detaljnije...
Novi broj revije „Dužijanca“
- Hitovi: 159
Prošloga tjedna iz tiska je izašao novi broj ilustriranog časopisa Udruge bunjevačkih Hrvata Dužijanca. I ovogodišnji, deveti broj Revije svojevrsan je pregled fotografija i tekstova koji spojeni na jednom mjestu donose detaljan prikaz svih manifestacija Dužijance 2019. godine, kao i svih drugih brojnih aktivnosti koje čine Dužijancu prepoznatljivom.
Objavljena knjiga pjesama „Od srca k srcu” Sonćanke Pavke Domić
- Hitovi: 175
Sonta je jedno od podunavskih sela s nekad dominirajućim postotkom šokačkih Hrvata u strukturi stanovništva. Po popisu od 2002. godine bila je to većina od 59 posto, dok je danas, uslijed više čimbenika koji ne idu u prilog bitisanju hrvatske zajednice na ovim prostorima, taj postotak umanjen. Sigurne pokazatelje koliko, nitko ne može precizno navesti. Sve malobrojniji i sve stariji Šokci iz navedenih mjesta ne posustaju u nakani da, kako god znaju, očuvaju izuzetno bogatu tradiciju svojih predaka. Među njima, na vrlo istaknutom mjestu je pučka pjesnikinja, sedamdesetosmogodišnja Pavka Domić iz Sonte. Ovih dana iz tiska joj je izašla knjiga pjesama, njezin samostalni poetski prvijenac Od srca k srcu.
U tisku 22. svezak Zbornika Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara
- Hitovi: 186
Tradicionalnu manifestaciju Đakovački susreti književnih kritičara u suorganizaciji DHK Ogranka slavonsko-baranjsko-srijemskog i Ogranka Matice hrvatske u Đakovu prati i prigodan, godišnji Zbornik, a u tisku je njegovo 22. izdanje. U njemu Tomislav Žigmanov u uvodnom tekstu predstavlja „Novi i mlađi naraštaj hrvatskih književnih kritičara u Vojvodini“ i ističe kako je nakon starije generacije planski otvoren prostor za novi naraštaj među kojima se ističu Davor Bašić Palković i Ivana Andrić Penava te mlađi naraštaj hrvatskih književnih i kulturnih poslenika među kojima se kvalitetom i brojem napisa ističu Klara Dulić Ševčić, Nevena Mlinko, Darko Baštovanović i Vladimir Nimčević. Nabrojani autori su svojim prilozima zastupljeni u ovom izboru, a riječ je o njihovim književno-kritičkim studijama i ogledima te književnim kritikama, kojih je najveći broj i objavljen na stranicama časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ. Vojvođanski su autori tako na oko dvjesto stranica predstavili vlastitu književnu scenu referirajući tako na autore i djela kako nasljeđa tako i vremena sadašnjeg.
U finalu književnog natječaja „Lapis Histriae 2020“ i kratka priča Tomislava Žigmanova
- Hitovi: 164
Kako je objavljeno na internetskoj stranici www.forumtomizza.com, u petak. 12. lipnja 2020., stručni žiri književnog natječaja Lapis Histriae 2020, koji čine spisateljice Laura Marchig i Tea Tulić te pisac Marko Sosič, sastao se u Antikvarijatu knjiga Ex libris u Rijeci. Utvrdili su da je na 15. Međunarodni književni natječaj za kratku priču Lapis Histriae, koji organizira Forum Tomizza, na temu DOMOVINA D.D. pristigao ove godine 121 tekst na hrvatskom, slovenskom, talijanskom, bosanskom, srpskom i crnogorskom jeziku.
Jasna Melvinger, pjesnikinja, prozaistica i jezikoslovka
- Hitovi: 159
Uz čestitke Jasni Melvinger (26. 5. 1940., Petrovaradin), književnici i jezikoslovki za 80. rođendan, upriličili smo i razgovor o njenom stvaralaštvu.
Jasna Melvinger je gimnaziju i studij južnoslavenskih jezika i jugoslavenske književnosti završila na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, gdje je 1969. magistrirala nakon poslijediplomskih studija i stručnog usavršavanja u Francuskoj. Doktorirala je 1981. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bila je asistentica od 1964. do 1971. na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, a djelatnica i ravnateljica novosadskog Kulturnog centra od 1971. do 1976. godine, te glavna i odgovorna urednica Tribine mladih u Novom Sadu. Od 1976. godine, izvanredna, a nakon 1991. i redovita profesorica na osječkoj Pedagoškoj akademiji.
Kraljice na svetkovinu Duhova u Beregu
- Hitovi: 145
Ophod kraljica stari je običaj ovdašnjih Hrvata. Vezan je za Duhove i dio je tradicije bunjevačkih i šokačkih Hrvata, a u život ga vraćaju hrvatske udruge. Jedna od tih udruga je HKPD Silvije Strahimir Kranjčević iz Berega. U toj udruzi kažu da je tradicija u ovom selu održana, te da se i danas trude organizirati ophod kraljica.
Znameniti banatski Hrvati: János Medved i Endre Probocskai
- Hitovi: 118
Školski je sustav u Austrougarskoj počevši od kraja 19. stoljeća silno poticao mađarizaciju i tako slijedio zvaničnu državnu politiku koja je na svakom koraku željela utišati glasove obespravljenih slavenskih naroda. Hrvatska inteligencija u Banatu na taj je način spriječena razvijati se i njegovati sjećanje na svoje korijene. Bistri i pametni đaci koji su željeli obrazovati se i nakon četvrtoga razreda osnovne škole u kojoj se nastava izvodila na materinskom jeziku, morali su nadalje učiti isključivo na mađarskom. Otuđenje od svojega jezika i pisma vodilo je k postupnoj asimilaciji, promjeni imena i prezimena i na samom kraju usvajanju mađarske kulture i identiteta. Takva je sudbina snašla i dvojicu sinova starčevačkih učitelja koji su u ovom južnobanatskome selu na službi bili potkraj 19. i počekom 20. stoljeća.
Predstavljanje hrvatskih institucija i organizacija u Vojvodini putem interneta (V.)
- Hitovi: 88
U prvom nastavku našeg feljtona o internetskim stranicama hrvatskih institucija i organizacija u Vojvodini (Srbiji) ukazali smo na važnost za život zajednice posjedovanja, od strane pripadnika, cjelovitih uvida u pojedine segmente društvenog života. Istom smo prigodom konstatirali kako tako što ne vrijedi samo za sastavnice iz povijesti, nego, gdjekad i presudno, značajno je imati „potpune preglede prilika i konstelacija u sadašnjosti“. Zašto? Jer se tako šire i snaže prostori za iznalaženje kvalitetnih rješenja za izbave.
Najave
