Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Izdvajamo
Dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2018. godinu donosi bogat sadržaj, a izlazi u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ. Časopis... detaljnije...
U povodu obilježavanja 100. obljetnice rođenja pjesnika Jakova Kopilovića (9. VII. 1918. – 18. XI. 1996.), Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je krajem studenoga 2018. na svom internetskom... detaljnije...
Sredinom studenoga 2018. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata objavio je na svom internetskom portalu digitalizirano izdanje katoličkog mjesečnika Zvonik, koji se može naći na linku: digitaliziran Zvonik detaljnije...
U sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, u listopadu 2018., povodom XVII. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, objavljena je... detaljnije...
Knjiga sabranih pjesama Jakova Kopilovića Ponad jablana sunce, koju je priredila Katarina Čeliković, sredinom studenog 2018. izišla je iz tiska, a objavljuje ju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata... detaljnije...
Hrvatska čitaonica Subotica i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata objavili su u rujnu zbornik radova Dani hrvatske knjige i riječi : zbornik radova 2017. koji je plod znanstveno-stručnog... detaljnije...
U okviru obilježavanja 145. obljetnice rođenja velikog hrvatskog književnika Antuna Gustava Matoša, sredinom lipnja, iz tiska je izašla Matoševa drama Malo pa ništa u nakladi Društva hrvatskih književnika... detaljnije...
Početkom lipnja iz tiska je izašla knjiga Kronike zavičajnih refleksija autora Zvonimira Pelajića u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i HKUPD-a Matoš iz Plavne kao prva u... detaljnije...
U nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskog instituta za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje sredinom siječnja iz tiska je izišla knjiga dr... detaljnije...
Manifestacijski turizam (II.)
- Hitovi: 62
Sve manifestacije koje su od značaja za turizam mogu se podijeliti prema sljedećim kriterijima: (1) porijeklu izvođenja: (2) trajnosti (permanentnosti) u mjestu održavanja; (3) rangu održavanja; (4) masovnosti i uloženim financijskim sredstvima; (5) motivima posjetitelja i (6) sadržaju programa.
Elementi svadbenih običaja u Gibarcu u Muzeju Vojvodine u Novom Sadu
- Hitovi: 56
U Muzeju Vojvodine u Novom Sadu među postavkama nalazi se i uradak diplomirane etnologinje i više kustosice Muzeja Tatjane Bugarski pod nazivom Elementi svadbenih običaja u Gibarcu. U radu su predstavljeni neki od elemenata svadbenih običaja u Gibarcu, selu u Srijemu, koje je do posljednjeg desetljeća XX. vijeka uglavnom bilo naseljeno Šokcima – Hrvatima. Podatci se odnose na običaje koji su prakticirani u razdoblju od Drugog svjetskog rata do sedamdesetih godina XX. vijeka, mada su se mnogi od njih održavali i kasnije. Istraživanje je obavljeno u više navrata, u razdoblju od 2008. i 2010. godine, a u radu su opisani običaji koji su se vršili prije svadbe, zatim svadba i običaji poslije nje. Prikazane su uloge koje su sudionici imali u svadbenom ritualu, naročito svadbeni časnici, ali i uloga i značaj sela kao društvene i običajne zajednice. Uradak Elementi svadbenih običaja u Gibarcu nastao je u suradnji s Društvom za očuvanje običaja šokačkih Hrvata Gibarac, koji su imali želju u suradnji s etnologinjom Bugarski na ovaj način ovjekovječiti svadbene običaje u Gibarcu, svojstvene, kako Gibarčani s ponosom vole reći, „samo za to selo“.
U Šidu obilježeno 150 godina od rođenja književnika i prevoditelja Ise Velikanovića
- Hitovi: 145
Književna večer posvećena Isidoru Isi Velikanoviću (hrvatskom prevoditelju, komediografu satiričaru, piscu humorističnih novela i crtica) održana je 29. ožujka 2019. u prostorijama Rusinskog doma u Šidu. Podsjećanje na rad i stvaralaštvo velikog hrvatskog velikana koji je rođen 29. ožujka 1869. godine u Šidu, a umro 21. kolovoza 1940. godine u Zagrebu, organizirali su Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i HKD Šid, u povodu obilježavanja 150. obljetnice njegovog rođenja. O Isi Velikanoviću govorili su te večeri upraviteljica Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Vukovaru dr. sc. Vlasta Novinc i doktorandica na postdiplomskom studiju Humanističke znanosti na Sveučilištu u Zadru Marina Jemrić iz Vukovara, dok je moderator književne večeri bio ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov.
Križevi krajputaši – dio materijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji (V.): Križ u Titovu lovištu
- Hitovi: 86
Križ koji stoji ispred ulaza u kapelu svetog Antuna pustinjaka u Baču zagonetan je. Posjetio sam ga ovoga proljeća dvaput i dvaput se uvjerio u bremenitost priče čiji je sastavni dio. Godina 1885., koja je uklesana u prednji dio postamenta, jedini je natpis na križu i, za sada, jedino vanjsko svjedočanstvo o ovome sakralnome ambijentu. Križ je kameni, na njemu se nalazi korpus, a podno križa stoji skromni odljevak Marijina lika. Sasvim sigurno, za ovaj križ, jedan od samo dva koja imamo u šumskome okolišu, a jedini u Bačkoj koji se nalazi duboko u šumi, dolaze bolja vremena.
„Hrvatska književna panonija“ u Budimpešti
- Hitovi: 102
U organizaciji Društva hrvatskih književnika – Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Društva hrvatskih književnika, Croatica neprofitni d.o.o.-a, te Hrvatskoga vrtića, osnovne škole, gimnazije i đačkog doma (HOŠIG) iz Budimpešte koncem ožujka 2019. godine je u glavnom gradu Mađarske priređeno drugo izdanje manifestacije Hrvatska književna Panonija. U pitanju je susret hrvatskih književnika iz zemalja panonskog prostora: Mađarske, Srbije, Hrvatske, BiH i Austrije. Manifestacija je priređena na 547. obljetnicu smrti Janusa Pannoniusa (1434. – 1472.), hrvatskog humanista, latinskoga pjesnika, diplomata i biskupa Pečuha.
150 godina od rođenja književnika i prevoditelja Ise Velikanovića
- Hitovi: 97
Počet ću tekst o Isidoru-Isi Velikanoviću, koji je rođen u Šidu 29. ožujka 1869. godine, a umro 21. kolovoza 1940. godine u Zagrebu, autoru Srijemskih priča, 1915., Otmice (humorističnog epa u šest pjevanja, objavljenom 1901., pretiskanog 1939.), brojnih igrokaza, hrvatsko-španjolskog priručnog rječnika 1928., te prvog suvremenog hrvatskog slikovnog rječnika Šta je šta?, priređenog zajedno s Nikolom Andrićem 1938. godine, promišljanjem vezanim uz njegovu Poslanicu čiče Firducije. Naime, uvijek treba s rezervom pristupati kulturalnim stereotipima koje najčešće usvajamo bez nekog velikog razmišljanja i onda ih promičemo kao velike mudrosti, a da se pritom ne zapitamo što je privid, a što je istina.
HKUD „Vladimir Nazor“ sređuje arhivsku građu
- Hitovi: 57
Današnje Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Vladimir Nazor iz Sombora osnovano je 1936. godine. Od tada nije prekidalo rad, pa ni tijekom Drugog svjetskog rata. Za 83 godine Društvo je mijenjalo ime, ukidali su mu pa vraćali hrvatski predznak, ali je za sve te godine očuvana sva dokumentacija Društva. Od one prve iz prosinca 1936. godine, kada je održana osnivačka skupština, donijeti akti Društva, kada su iz Bunjevačkog kola članovi istupali kako bi se priključili udruzi koja Bunjevcima priznaje pripadnost hrvatskom narodu. Osnivačkoj skupštini 6. prosinca 1936. godine nazočilo je 180 članova. U zapisniku je navedeno da je s osnivačke Skupštine poslan brzojav kralju Petru II., što je tada bila uobičajena praksa. Tu je i dopis Kraljevske banske uprave u Novom Sadu kojim se traži izmjena Statuta u koji se mora dodati da se Godišnje izvješće o radu i financijsko izvješće moraju do kraja veljače podnijeti Ministarstvu prosvjete.
Foto: facebook stranica HKUD Vladimir Nazor
Prilog rekonstrukciji povijesti znamenite subotičke obitelji Sučić (I.)
- Hitovi: 52
U najstarijoj subotičkoj matičnoj knjizi krštenih koju je 1. prosinca 1687. godine počeo voditi fra Barholomeus (Bartolomej, što je redovničko ime franjevca Bariše – Bartula Benjovića) već na prvoj strani ovog zavičajno i, uopće, povijesno izuzetno važnog dokumenta nailazimo na prezime Sučić (Szuczich). Dana 5. prosinca je krštena Marta (Martha), kći Marka Jurića i Marte Sučić, kumovao je Matija Kulić.
